Na teritoriji Crne Gore, u sferi zelenašenja i sive ekonomije, operativni podaci bezbjednosnih službi ukazuju na V. Jakića sa Žabljaka kao jednog od ključnih eksponenata mreže koja se dovodi u vezu sa Zvonkom Veselinovićem, kog ovdašnje službe označavaju vođom organizovane kriminalne grupe.
Prema obavještajnim saznanjima Jakić, koji je bezbjednosno interesantno lice sa državljanstvom Srbije, figurira kao operativna spona za realizaciju Veselinovićevih interesa u regionu.
Operativci bezbjednosnog sektora evidentirali su da, zajedno sa više preduzetnika iz Srbije i drugih država, učestvuje u nizu investicionih projekata čiji se tokovi i krajnji ciljevi detaljno prate. Dio tih projekata, navode izvori “Vijesti”, vezan je upravo za Crnu Goru.
“Provjerava se da li je Zvonko Veselinović povezan, direktno ili preko svojih eksponenata, sa određenim koncesijama na teritoriji Crne Gore”, kazali su nezvanično “Vijestima” iz bezbjednosnog sektora.
Iako već više od tri decenije živi i radi u Beogradu, Jakić je, prema ranijim operativnim podacima, dovođen u vezu sa krijumčarenjem cigareta i narkotika, zelenašenjem, sumnjivim finansijskim transakcijama i pranjem novca.
Bez obzira na formalne poslovne okvire u kojima se pojedini projekti predstavljaju, bezbjednosne strukture procjenjuju da se iza njih krije razgranata mreža finansijskih i operativnih interesa, sa potencijalnim implikacijama po ekonomsku i bezbjednosnu stabilnost zemlje.
Zvonko Veselinović slovi za bliskog saradnika Andreja Vučića, rođenog brata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Srpski mediji nazivaju ga kontroverznim biznismenom i gospodarom sjevera Kosova, a u Sjedinjenim Američkim Državama na crnoj je listi.
Svojevremeno je povezivan sa organizacijom barikada i neredima na sjeveru Kosova, ubistvom političara Olivera Ivanovića, švercom nafte, droge i oružja, ali nikada zbog toga nije odgovarao.
Radio Slobodna Evropa ranije je objavio da mu se u Srbiji sudilo dva puta zbog malverzacija i zloupotrebe položaja i oba puta je oslobođen.
Navode i da je 2023. godine privođen u policiju, kada je negirao navode da je naručio i platio ubistva policijskih inspektora koji su 2019. otkrili plantažu marihuane u Jovanjici.
Veselinovićev poslovni partner Milan Radoičić dovodio se u vezu sa oružanim napadima na kosovsku policiju.
Njihove građevinske firme angažovane su na državnim projektima i bilježe milionske zarade.
Za razliku od Radoičića, koji je bio potpredsjednik najveće stranke kosovskih Srba, Veselinović nikada nije imao političku funkciju.
Ipak, zvaničnici u Beogradu su ga, uz Radoičića, označavali kao “zaštitnika Srba na Kosovu”.
Prvi put je, kako su tada prenijeli mediji, uhapšen 2003. zbog sumnje da je preprodavao drogu. Tri godine kasnije je presudom suda u Kraljevu u Srbiji, oslobođen odgovornosti.
Na Kosovu je 2005. hapšen zbog navodne krađe automobila.
Kako je objavila Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), u Bijeloj knjizi organizovanog kriminala srpske policije iz 2001. pominje se kao vođa grupe koja je krala i krijumčarila automobile na Kosovu.
Grupa se, navodno, bavila i iznudama i falsifikovanjem dokumenata.
U žižu javnosti ponovo je dospio tokom barikada na Kosovu 2011. i 2012. godine, koje su lokalni pripadnici srpske zajednice postavili protiveći se prisustvu kosovske policije i carinika na sjevernim granicama.
NATO misija na Kosovu (KFOR) označila je Zvonka i njegovog brata Žarka Veselinovića kao organizatore barikada, nereda i napada na pripadnika te misije.
Iste, 2011. godine, o Veselinoviću su pisali i svjetski mediji.
“Herald Tribune” i “New York Times” dovodili su ga u vezu sa albanskim biznismenom Mentorom Bećirijem (Beqiri) sa kojim je, navodno, krijumčario naftu.
U jednom od rijetkih intervjua za beogradski tabloid “Pečat” u oktobru 2011. Veselinović je odbacio optužbe za krijumčarenje i naveo da mu barikade na sjeveru Kosova “ne idu u prilog”.
CBCG: Ograničili smo kamatu
Jedan od sagovornika “Vijesti”, koji je deceniju i po u dužničkom ropstvu, tvrdi da zelenaši, zajedno sa određenim mikrokreditnim finansijskim institucijama, guraju dužnike u začarani krug problematičnih kredita, gdje se dug brzo gomila dok niko ne provjerava kreditnu sposobnost ni žirante.
Ispričao je i da se kredit dobija uz podmićivanje službenika, te da bi svi bili uhapšeni kada bi Specijalno policijsko odjeljenje upalo u MFI u kojima se te šeme realizuju.
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” iz Centralne banke Crne Gore objasnili su da sprovode nadzor nad poslovanjem kreditora kojima je izdala odobrenje za rad, a da je zelenašenje u nadležnosti drugih organa.
“Centralna banka Crne Gore, u okviru zakonom propisanih nadležnosti, sprovodi nadzor nad poslovanjem kreditora kojima je izdala odobrenje za rad, uključujući kontrolu visine kamatnih stopa i ukupnih troškova potrošačkih kredita. Ovim nadzorom obuhvaćene su banke, mikrokreditne finansijske institucije i davaoci finansijskog lizinga, s ciljem obezbjeđivanja transparentnog i odgovornog kreditiranja i zaštite prava korisnika finansijskih usluga. U cilju jače zaštite potrošača, Centralna banka je inicirala uvođenje najviše dozvoljene efektivne kamatne stope na potrošačke kredite kroz novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji se primjenjuje od novembra 2025. godine. Time je po prvi put postavljena jasna i obavezujuća granica ukupnih troškova zaduživanja građana. Na taj način ograničene su pretjerano visoke kamate i uspostavljen snažniji mehanizam zaštite potrošača, u skladu sa praksom država članica Evropske unije”, odgovorili su iz CBCG.
Ističu da su pored toga, zakonom ukinute naknade za obradu i prijevremenu otplatu kredita obezbijeđenih nepokretnošću, da je unaprijeđena zaštita potrošača u finansijskim poteškoćama kroz obavezu kreditora da prije pokretanja izvršnih postupaka preduzmu razumne mjere radi postizanja dogovora, te da je uvedena stroža procjena kreditne sposobnosti radi sprečavanja prekomjernog zaduživanja, kao i jasniji zahtjevi u pogledu znanja i stručnosti zaposlenih koji učestvuju u odobravanju i posredovanju kredita.
“Dodatno, podzakonskim aktima Savjeta CBCG precizirane su obaveze kreditora, čime su stvoreni uslovi za dosljednu i efikasnu primjenu zakona i dalje jačanje položaja potrošača na finansijskom tržištu.”
I dok dužnik jedne MFI tvrdi da mu je mjesečna kamatna stopa kod tih, kako ih je nazvao, legalnih zelenaša, veća od 25 odsto, iz CBCG navode da je posljednjeg dana prošle godine najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa iznosila 14,46 odsto.
“Zakonom o potrošačkim kreditima po prvi put je propisana gornja granica efektivne kamatne stope na potrošačke kredite, što ranijim propisima nije bilo uređeno. U skladu sa navedenim zakonom, najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa ne može prelaziti dvostruki iznos prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na stanje svih potrošačkih kredita evidentiranih u Kreditnom registru Centralne banke za dati kvartal. Na dan 31. decembar 2025. godine, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPEKS) na ukupne potrošačke kredite kod banaka, mikrokreditnih finansijskih institucija i lizing društava iznosila je 7,23%, što znači da je najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa (EKS) u tom periodu iznosila 14,46%”, piše u odgovorima koje potpisuje Šefica Službe za zaštitu prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga CBCG Svetlana Đurović.
“Vijesti” su pitale CBCG i da li su ikada, u okviru svojih nadležnosti, podnosili prijave ili inicijative nadležnim organima zbog sumnje da poslovanje pojedinih kreditnih subjekata ima elemente zelenašenja.
“Centralna banka Crne Gore je nadležna da, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, vrši nadzor nad poslovanjem kreditnih subjekata kojima je izdala dozvolu za rad i prati poštovanje važećih propisa iz njene nadležnosti. U slučajevima kada se utvrde nepravilnosti ili odstupanja od zakonskih obaveza, CBCG izriče odgovarajuće supervizorske mjere u skladu sa važećim propisima. Postupanje po osnovu sumnje na krivična djela, uključujući tzv. zelenašenje, u nadležnosti je drugih organa, dok poslovanje licenciranih kreditora ostaje pod stalnim nadzorom Centralne banke”, kazali su.
Objašnjavajući kako štite potrošače u slučajevima kada su formalno zakoniti ugovori praćeni ekstremno visokim kamatama ili penalima, i gdje je granica između zakonitog kreditiranja i zelenašenja, pozvali su se na svoju inicijativu za propisivanje gornje granice efektivne kamatne stope.
“Jedan od ključnih koraka koje je CBCG preduzela u cilju zaštite potrošača od ekstremno visokih kamatnih stopa i prekomjernih troškova kreditiranja je, kao što je već rečeno, inicijativa za propisivanje gornje granice efektivne kamatne stope, odnosno ukupnih troškova kredita kroz novi Zakon o potrošačkim kreditima. U slučajevima kada se u postupku nadzora utvrdi postupanje suprotno propisima kojima se uređuje potrošačko kreditiranje i zaštita potrošača, Centralna banka je ovlašćena da izriče odgovarajuće supervizorske mjere, uključujući zabranu kreditiranja, kao i da pokrene prekršajne postupke protiv kreditora i odgovornih lica. U okviru prekršajnih postupaka mogu se izreći novčane kazne u iznosu od 500 do 40.000 eur, kao i mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja”, odgovorila je Đurović.
Za pet godina devet prekršajnih postupaka
Ističu i da su, u posljednjih pet godina, izrekli 29 supervizorskih mjera kreditorima i pred nadležnim sudom pokrenuli devet postupaka.
“Upravo su nalazi nadzora u prethodnim godinama, uključujući segmente koji se odnose na visinu kamata, ukupne troškove i prakse koje bi mogle dovesti do prekomjerne zaduženosti građana, bili jedan od ključnih razloga za iniciranje uvođenja najviše dozvoljene efektivne kamatne stope, odnosno limitiranja ukupnih troškova potrošačkog kredita kroz novi Zakon o potrošačkim kreditima. U posljednjih pet godina, zbog utvrđenih neusklađenosti sa propisima iz oblasti potrošačkog kreditiranja, CBCG je izrekla ukupno 29 supervizorskih mjera kreditorima, kojima su naloženi način i rokovi za otklanjanje nepravilnosti. Pored toga, u istom periodu pred nadležnim sudom pokrenuto je devet prekršajnih postupaka protiv kreditora i odgovornih lica”, kazali su, odgovarajući na pitanje jesu li u proteklih pet godina utvrdili nepravilnosti, koliko su mjera ili sankcija izrekli zbog povrede prava korisnika kredita.
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
Popović uhapšen zbog zelenašenja
Tridesetčetvorogodišnji Boban Popović iz Zete uhapšen je juče i osumnjičen za krivično djelo zelenaštvo na štetu više osoba.
To su saopštili iz Uprave policije, navodeći da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - Stanice kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala, preduzimajući kontinuirane aktivnosti na otkrivanju, rasvjetljavanju i dokazivanju krivičnog djela zelenaštvo, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici uhapsili Popovića, zbog sumnje da je počinio produženo krivično djelo zelenaštvo, na štetu više lica.
“Postupajući po prijavi oštećenog lica, policijski službenici su izvršili pretrese dva objekta koja koristi B. P. i u daljoj kriminalističkoj obradi došli do materijalnih i drugih dokaza da je osumnjičeni izvršio krivično djelo zelenaštvo na štetu još četiri lica. B. P. je, kako se sumnja, ovo krivično djelo izvršio na način što je, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu pet oštećenih lica, istima tokom 2023. i 2024. godine, davao novac na zajam u ukupnom iznosu od 20.350 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist. Oštećeni su, po osnovu kamate, osumnjičenom, pored glavnice, isplatili novčani iznos od ukupno 12.100 eura, čime je stekao protivpravnu imovinsku korist”, saopšteno je iz UP.
Dodaju da je Popović lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Reagovanja:
Jasmin Kerović reagovao je na tekst “Hotel kao štab podzemlja”, u kom je napisano da se zelenašenjem u Podgorici, a za kavački klan, bavi izvjesni J. Kerović.
“Obraćam Vam se ovim putem povodom navoda objavljenih u Vašem tekstu pod nazivom “Hotel kao štab podzemlja” od dana 13. 2. 2026. godine kao desna ruka Jabučanina u poslovima zelenašenja pominje se J.Kerović. Ovim putem želim da demantujem iznesene informacije, jer iste su u potpunosti neistinite, neprovjerene i kao takve grubo narušavaju ne samo moj ugled i čast, već i moje porodice. Ja sam porodičan čovjek, otac maloljetne djece, te ovako teške optužbe koje se plasiraju u javnost, bez ikakve provjere i dokaza mogu imati ozbiljne posljedice po bezbjednost kako mene tako i moje porodice, a ugled nepovratno kaljaju. Izjavljujem da nikada nisam imao veze sa kriminalnim organizacijama, još manje da sam nečija desna ruka. Gospodina Jabučanina ne poznajem niti sam ikad došao u kontakt s njim. Osobe koje se pominju kao moji saradnici, su moje komšije, prijatelji iz djetinjstva, s kojima sam rastao, a ne saradnici i članovi kriminalnih organizacija, te mi nije jasno otkud ovakve tvrdnje”, piše u njegovom reagovanju.
Podgoričanin Stefan Kilibarda rođen 2001. godine, istakao je da on nije S. Klibarda koji se, u kontekstu zelenašenja, pominje u tekstu “Evo ti milion, stavi ga u opticaj: Zelenašenje u Crnoj Gori (11)”.
“U ovom članku se navodi da bezbjednosne službe na području Podgorice registruju imena oko 100 ‘jakih’ kamataša. Takođe je navedeno da se kao dugogodišnji, ‘glavni nosioci’ tih aktivnosti na teritoriji Podgorice, navode više lica, koja su zatim u ovom Vašem tekstu označena prezimenima ili inicijalom imena i prezimenom, a među kojima je pomenut ‘S. Kilibarda’. Ova oznaka odgovara i mom ličnom imenu, iako ja nemam apsolutno nikakvog dodira sa kriminalnim aktivnostima o kojima izvještavate konkretnim člankom. Pored toga, u saznanju sam da autor teksta ima podatke o punom ličnom imenu pomenutog lica “S. Kilibarda” i da je poznato da to očigledno nisam ja. Međutim, pošto su podaci o licima koja pominjete kao dugogodišnje ‘glavne nosioce’ aktivnosti zelenašenja na teritoriji Podgorice ovako neodređeno objavljeni, a moje prezime nije često, u okruženju u kojem živim i radim se stvorio utisak da sam jedan od 100 ‘jakih’ kamataša iz navedenog članka. To mi prouzrokuje ozbiljne neprijatnosti i probleme na radnom mjestu, čime su ugroženi moja čast i ugled, a potencijalno i zaposlenje. Neprijatnosti i veliku zabrinutost trpe i meni bliske osobe, zbog učestalih pitanja da li se ovaj tekst odnosi na mene i slike o meni koja zbog toga počinje da se formira u mom okruženju. Pošto se konkretni članak ne odnosi na mene, a u saznanju sam da je to poznato i autorki članka, s kojom dolaskom u Vašu redakciju nisam uspio da ostvarim kontakt, molim Vas da objavite identitet lica ‘S. Kilibarda’ o kojem je pisano (odnosno puno ime ili neki drugi podatak koji će konkretizovati o kome je riječ) ili da objavite da ‘S. Kilibarda’ koji je pomenut u tekstu ‘Evo ti milion, stavi ga u opticaj: Zelenašenje u Crnoj Gori (11)’ od 7. 2. 2026. godine nije Stefan Kilibarda iz Podgorice rođen 2001. godine”, piše u mejlu koji je poslao.
U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte kako podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odgovara na navode žrtve da su u njegovom slučaju štitili zelenaša, a ne oštećenog, kao i ispovijest jednog od sagovornika “Vijesti” kom su kamataši čak i palili imanje...
NE PROPUSTITE
Bonus video:
