Ime odbjeglog policajca iz Danilovgrada Darka Kalezića (44) evidentirano je u obavještajnim podacima, i to ne usputno. Evidentiran je kao jedan od aktera koji se dovode u vezu sa zelenaškim strukturama u gradu podno Garča.
Prema tim saznanjima, policajac koji je godinama “vukao” bolovanje, u službenim evidencijama je mnogo ranije označen kao bezbjednosno interesantno lice.
Operativni dokumenti pokazuju da nije figurirao samo u registrima, već i u analitičkim obradama koje ga dovode u direktan kontekst nezakonitih finansijskih transakcija i organizovane naplate dugova pod kamatom.
“Bezbjednosne procjene ukazuju da se ista imena iz Danilovgrada godinama pojavljuju u kontekstu zelenašenja, te da zbog straha žrtava taj krug ostaje gotovo netaknut. Pokazuju to i inovirana saznanja o učešću najrizičnijih organizovanih kriminalnih grupa i bezbjednosno interesantnih lica na planu zelenašenja u Crnoj Gori. Među bezbjednosno interesantnim licima koja su se posljednjih godina intenzivno dovodila u vezu sa takvim nezakonitim poslovima pominje se i pripadnik danilovgradske policije Darko Kalezić, koji je duže vrijeme bio na bolovanju, a sada je i u bjekstvu”, pokazuju obavještajni podaci.
Za Kalezićem crnogorska policija traga od kraja oktobra prošle godine, zbog sumnje da je sa bivšim automobilistom Darkom (Dankom) Bakračem (45), bio na čelu kriminalne organizacije, koja se u dužem periodu bavila švercom skanka iz Albanije, preko Crne Gore i dalje ka zemljama Evropske unije.
U vrhu te kriminalne organizacije, protiv koje je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo istragu, kako se sumnja, bio je i albanski državljanin S. M. (56).
Specijalno policijsko odjeljenje i SDT su prikupili dokaze prema kojima je ta kriminalna organizacija uspjela da prošvercuje više stotina kilograma marihuane.
VIŠE KAMATAŠA U GRADU PORED ZETE
Osim Kalezića, službe su u Danilovgradu registrovale više zelenaša. Dio njih označen je kao članovi organizovanih kriminalnih grupa koje tijesno sarađuju sa škaljarskim ili kavačkim klanom.
Imena većine njih nalaze se i u upitniku “Vijesti”, u odgovorima žrtava ili njima bliskih osoba, a za neke se navodi da novac pod kamatu daju više od dvije decenije.
“U okviru višegodišnjeg operativnog praćenja i analize fenomena zelenašenja na teritoriji Danilovgrada, službe su kao bezbjednosno interesantna lica evidentirale četiri osobe prezimena Pavićević - D., D., A. i V., pri čemu je za jedno od navedenih lica registrovana promjena ličnih podataka. Prema raspoloživim saznanjima, navedena lica se u kontinuitetu dovode u vezu sa pozajmljivanjem novca uz nesrazmjerno visoku kamatu, za lični interes. U istom bezbjednosnom kontekstu, kroz operativne i analitičke obrade, registrovani su i V. Popović i B. Đurković”, pokazuju podaci bezbjednosnog sektora.
Bezbjednosne službe, međutim, i u kontekstu zelenašenja, posebnu pažnju usmjeravaju na ćeliju škaljarskog klana aktivnu na teritoriji Danilovgrada i Glavnog grada, kojom, prema obavještajnim podacima, upravljaju braća Jovović.
“Kriminalna grupacija većeg broja Podgoričana, ali i lica iz Danilovgrada i drugih opština, predvođena braćom F. i V. Jovović, duže vrijeme predstavlja značajan bezbjednosni izazov u Crnoj Gori. Okuplja izvršioce svih vrsta krivičnih djela - od krijumčarenja i distribucije narkotika, preko zelenašenja i pranja novca, do najtežih krivičnih djela. Ova grupacija učestvovala je u fizičkim napadima na više kriminogenih lica, ali i na policijske službenike u Crnoj Gori, u reketiranju pojedinih političara iz Srbije tokom njihovih boravaka u Crnoj Gori, kao i u incidentima usmjerenim prema članovima suprotstavljenih OKG i objektima u njihovom vlasništvu. Noviji podaci ukazuju da su važna logistika braći Jovović u više kriminalnih poslova, pa i u zelenašenju, braća M. i V. Vuković. Operativni podaci ukazuju da je skorije došlo do nesuglasica između braće Jovović i bezbjednosno interesantnog lica bliskog škaljarskom klanu, M. Radulovića, oko podjele teritorije za distribuciju kokaina na području Danilovgrada i Podgorice”, pokazuju obavještajni podaci.
Sagovornik iz bezbjednosnog sektora objašnjava da je jedan od modela organizovanih kriminalnih grupa da, osim novca, mlađim osobama daju i kokain na dug - uz kamatu, ako novac ne bude vraćen u dogovorenom roku:
“Registrovano je da je upravo to model regrutacije novih članova, koji kasnije dug otplaćuju uličnom prodajom kokaina. U Danilovgradu je evidentiran veliki broj mladih osoba koje se zadužuju za sume koje kasnije ne mogu da otplate ni uz pomoć porodice i prodaje porodične imovine. Taj problem izražen je i u drugim gradovima, naročito manjim sredinama gdje su mogućnosti za zaposlenje ograničene. Operativni podaci pokazuju da se i pojedinci iz zagoričke ćelije kavačkog klana pojavljuju kao nosioci poslova zelenašenja na teritoriji danilovgradskog naselja Spuž”.
Objašnjavaju i da su, prema ranijim operativnim spisima, među danilovgradskim kamatašima evidentirana još dva brata, od kojih jedan već više od dvije decenije boravi u Srbiji.
U anketi sprovedenoj u okviru istraživanja “Vijesti”, ispitanici su naveli još nekoliko imena kao osbe od kojih su posuđivali novac pod kamatu, ali se ta imena ne poklapaju sa operativnim podacima bezbjednosnog sektora.
“Vijesti” su već objavile da bezbjednosni sektor naglašava kako rezultata u borbi protiv zelenaša nema zbog nekoliko glavnih problema u procesuiranju kamataških grupa.
“Glavni problemi u procesuiranju zelenaških grupa u Crnoj Gori su strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, jer se novac daje na ruke bez priznanice. Jedini dokaz je često svjedočenje žrtve, a često je i povlačenje iskaza. Nerijetko se, naime, dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promjeni iskaz i kaže da joj je zapravo samo učinjena usluga i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu”, piše u spisima.
U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.
Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup...
U SUDNICI GLUME DOBROTVORE
U Crnoj Gori postoji tiha, ali smrtonosna epidemija - zelenaštvo, koje uništava živote, porodice i sudbine. Kamataši, koji čekaju trenutak slabosti, uglavnom nisu strani ljudi, često su to komšije, drugovi iz djetinjstva, pa čak i članovi porodice ili kumovi. Osluškuju dolazak nevolje, vide kada vam ponestaje novca, kada ste bolesni ili očajni, i tada djeluju kao “dobrotvori”.
Dug koji na početku izgleda podnošljivo raste iz kamate u kamatu, porodice se raspadaju, djeca pate. Mnogo je samoubistava zbog dužničkog ropstva.
Bezbjednosne službe bilježe više desetina slučajeva ljudi koji su sebi oduzeli život jer nisu mogli da izdrže pritisak ili prijetnje kamataša. Istraživanje “Vijesti” pokazalo je da su među njima bili i očevi troje djece, mladići i djevojke... Svi oni, prema sagovornicima i upitniku, izvršili su samoubistvo zbog nemogućnosti da vrate dug.
Drugima su oduzimali kuće, prijetili članovima porodice i nametali kamate koje niko nije mogao platiti.
Takav je slučaj i sa sagovornicima “Vijesti” iz jednog grada na sjeveru Crne Gore, koji tvrde da nisu ni znali da im je založena porodična kuća dok najstariji član porodice nije preminuo prije dvije godine.
Ta porodica, čija dva člana su razgovarala sa novinarkom, kuću sada pokušava da vrati sporom pokrenutim pred Osnovnim sudu u Pljevljima, u kom osporavaju fiktivni kupoprodajni ugovor. Navode da su kamataš i njegovi svjedoci pred sudijom pokušavali da predstave tuženog kao dobrog druga i dobrotvora, koji je sada pokojnom Pljevljaku pomagao iz humanih reazloga, a ne davao novac na kamatu.
U razgovoru ističu da su namjeravali da prijave zelenaša policiji, ali da im je savjetovano da to učine u Sektoru kriminalističke policije.
“Pokojni otac je od B. Tešovića 2010. godine pozajmio 5.000 eura. Navodno mu je plaćao kamatu, ali je već sljedeće godine njegov dug narastao do 20.000 eura. Tada ga je Tešović, inače poznanik iz kraja, odveo kod notara da mu ‘proda kuću’, kroz fiktivni kupoprodajni ugovor. Iako smo nakon očeve smrti čuli više verzija zbog čega je posuđen novac, pa i da je novac uzeo da pomogne nama, prije nego je umro i prije prvog poziva kamataša, niko od nas nije imao pojma o cijeloj situaciji”, tvrdi sagovornik “Vijesti”.
Dodaje da su se tada, osim sa šokom zbog saznanja za dug i založenu kuću, suočili i sa prijetnjama i pritiscima.
“Unazad dvije godine, kada smo i saznali za sve, odnosno nakon očeve smrti, Tešović je počeo da pritiska nas troje, mene, brata i majku. Cijelu familiju je pritiskao. Tražio je 20.000, pa 30.000 eura. Mi smo mu davali pare, da probamo nekko da vratimo ili smanjimo dug koji je pominjao, ali bilo je nemoguće, jer je kamata rasla nevjerovatno”, priča sagovornik.
Porodica tvrdi da je Tešović koristio svaku priliku da ih pritisne, na razne načine.
“Prijetio je prodajom kuće, nametao kamate koje se nisu mogle platiti i stvarao pritisak kroz mrežu poznanika i rodbine, uključujući osobe koje rade u lokalnim institucijama i katastru. Sve što je činio bilo je osmišljeno da nas finansijski iscrpi i prevari. Pokušali smo da se obratimo institucijama, prvo policiji, ali su nam rekli da idemo u Sektor kriminalističke policije, u kom radi rođak kamataša. Onda smo kontaktirali advokata i saznali da nismo jedine žrtve iste osobe. Naši sugrađani su ga zbog iste stvari tužili i dobili na sudu. Ali, on ostaje na slobodi, iako svi znaju čime se bavi”, kaže sagovornik.
FIKTIVNI UGOVOR
Iz te porodice pričaju da su tada odlučili da zaštite imovinu i da su Osnovnom sudu u Pljevljima podnijeli tužbu zbog poništaja fiktivnog ugovora.
“Ugovori koji postoje za kuću, kao da je on kupio od nas, su fiktivni. Sve smo to prijavili advokatu, ali prvi advokat koji je vodio slučaj otišao je u penziju, a novi, mladi advokat, imao je samo nekoliko dana da se pripremi za ročište. Sudski proces se odlagao, sumnjamo i da su bili pristrasni, jer su pokušali da završe na prvom ročištu u njegovu korist. Koliko god bilo nevjerovatno, on je doveo lažne svjedoke, uključujući i rođaka iz policije, kom smo trebali da prijavimo zelenašenje”.
Ističu da je kontakt sa Tešovićem minimalan, uglavnom putem telefona, ali da prijetnje i dalje postoje...
“Mi i naši sugrađani koji su ga dobili na sudu nismo jedine žrtve B. Tešovića. Na isti način uzeo je najmanje pet kuća ovdje, neki su se i ubili zbog toga što im je uzeo imovinu, ali mu to ne smeta da sa porodicom živi u kući čovjeka koji se ubio zbog pritisaka i dugova... Ovdje svi znaju ko je on i čime se bavi, iako priča da je nekretnine u Pljevljima, Podgorici i Budvi zaradio prodajom građe... Mi ćemo svakako nastaviti borbu pred sudom, nadajući se da će pravda biti zadovoljena. Ovo je bila borba protiv nepravde i protiv čovjeka za kog čitav grad zna čime se bavi, pa i nadležni, ali samo sliježu ramenima”, ističe sagovornik.
Unazad dvije godine, kada smo i saznali za sve, odnosno nakon očeve smrti, Tešović je počeo da pritiska nas troje, mene, brata i majku. Cijelu familiju je pritiskao. Tražio je 20.000, pa 30.000 eura. Mi smo mu davali pare, da probamo nekao da vratimo ili smanjimo dug koji je pominjao, ali bilo je nemoguće, jer je kamata rasla nevjerovatno...
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte ko su kamataši iz Zete i ispovijest žene kojoj su kamataši osim nekretnina, uz pomoć njene “prijateljice” krali novac sa računa, rasturili joj brak...
Bonus video:
