Među nekoiiko desetina članova kriminalnih klanova sa područja Zete koji se bave zelenašenjem, u taj ilegalni posao, prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, uključeni su i neki od kradljivaca šljunka, ali i vlasnici poznatog lanca restorana.
Operativni dokumenti pokazuju da većina njih godinama gomila nezakonito stečenu imovinu, a službe su registrovale i način na koji prikrivaju da su se vrijednim nekretnina domogli držeći ljude u dužničkom ropstvu.
Izvori “Vijesti” navode da su službe registrovale i obrazac po kojem prikrivaju kako su se domogli vrijednih nekretnina - kroz mehanizam dužničkog ropstva, u kojem se dug pretvara u omču, a potpis u presudu.
“Nedavno je u vlasništvo dvojice kamataša sa područja Zete prešla izuzetno vrijedna imovina u Podgorici. Vjerujemo da je model bio isti kao i u većini slučajeva do sada - smišljenim prevarama, odnosno, na način da ciljano i planski, namjerno ne preuzimaju rate kako bi istekao rok upisan u, najčešće fiktivnom ugovoru. Potom slijede pritisci da se isplati ukupno potraživanje, obračunavanje kamate na kamatu, što otplatu duga čini nemogućom. Kada žrtve shvate da ne mogu vratiti dug, ostaje im samo jedno - da potpišu saglasnost za prenos vlasništva”, navode izvori iz bezbjednosnog sektora.
Objasnili su i kako funkcioniše mehanizam organizovane naplate dugova pod kamatom, ističući brutalnost pojedinih zelenaša sa područja Zete.
“Osim psihološkog pritiska, maltretiranja dužnika doslovno iz minuta u minut, operativni podaci ukazuju i da neki od zelenaša iz Zete konstantno zastrašuju svoje klijente, čak ako im i sat zakasne sa ratom, prijete im, tuku ih, zlostavljaju. I u tim slučajevima, koji su do sada ostajali neprijavljeni, najčešći uzrok zbog kog ostaju van domašaja pravde je strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, jer se novac daje na ruke bez priznanice”, objašnjavaju sagovornici.
O brutalnosti jednog od zetskih kamataša Vijesti su nedavno pisale, u ispovijesti jedne od njegovih žrtava, koja je priznala da je u dužničkom ropstvu zbog kockanja.
“...Problem je što kada jednom uzmeš novac, više ti ne daju da iskočiš. To je jedina istina. To rade obračunavanjem kamate na kamatu, pritiscima, prijetnjama. Da pojasnim, ako dugujete kamatašu 3.000 eura i mjesečno mu plaćate 300 eura, ako u danu u kom treba da mu date ratu nemate, on kaže dobro, sada si mi dužen 5.000 eura, jer sam od tih 300 eura danas trebao da zaradim toliko. To radi B. Rašović iz Zete, on je najbrutalniji. Zatvara ljude u gepek, vozi ih, tuče ih, otima ih... Slično rade i A. Vujović i P. Kujović iz Podgorice. Sa tim niko ne može da se izbori”, rekao je nedavno taj sagovornik Vijesti.
Kamata kod svih klanova
Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima - braći Lambulić.
“Sa područja Zete, pored više pripadnika OKG Igora Krstovića - S. Ivezić, St. Popović, P. Krstović, B. Popović, Sr. Popović i mnogih drugih, u zelenašenje je uključeno više drugih zetskih bezbjednosno interesantnih lica”, pokazuju operativni podaci.
Do nekih od zetskih kamataša obavještajci su došli produbljujući saznanja o zelenašima iz Budve, jer, kako navode, imaju iste žrtve, koje im duguju po nekoliko stotina hiljada eura pod kamatu, a ukupno nekoliko miliona eura...
U operativnim dokumentima navedena su imena budvanskih zelenaša od kojih je taj tridesetogodišnjak iz Budve posudio 400.000 eura, ali i objašnjeno kako je dug u kratkom roku narastao na 630.000 eura.
Pojašnjeno je i da je isti Budvanin novac posuđivao od nekoliko bezbjednosno interesantnih osoba, a onda uz pomoć posrednika Sr. Popovića, došao do zelenaša B. Popovića iz Zete, Krstovićevog saradnika.
“ Prema novijim podacima, saradnik Krstovića koji je izuzetno aktivan u poslovima zelenašenja je B. Popović... Bezbjednosno interesantno lice iz Budve M. K. koji duguje nekoliko miliona eura uzetih sa kamatom od više bezbjednosno interesantnih lica iz Crne Gore i iz inostranstva, između ostalih i B. Popoviću duguje značajna novčana sredstva sa kamatama. Nedavno smo registrovali niz prijetnji koje je na račun K. i njegove porodice uputio Popović. Kao posrednik prilikom primopredaje novca između K. i B. Popovića bio je Sr. Popović”, objašnjavaju sagovornici lista.
Operativci bezbjednosnog sektora naglašavaju i da su registrovali da je saradnik braće Lambulić - R. Adžiahmetović “intenzivirao aktivnosti zelenašenja”.
Navode i da je zapaženo da Adžiahmetović “povremeno prelazi državne granice sa sinovima braće Lambulić”.
“Osim njih, u zelenašenje su uključena i zetska bezbjednosno interesantna lica: M. Vučković, Đ. Peličić, B. Maraš, M. Ceković, B. Rašović, P. Đuretić, braća D. i D. Radičković, zatim dvojica Kneževića - M. i R., kao i trojica Matanovića - V., M. i D. kao i M. Rončević i J. Bećirović i brojna druga lica, među kojima i pojedinci koji su prepoznati kao osobe koje nelegalno vade šljunak iz rijeke Morače... Evidentirano je da Bećirović ostvaruje veoma indikativne kontakte i blisku saradnju sa pojedinim od značajnijih organizatora zelenaških aktivnosti u posljednjem periodu, na prvom mjestu sa kriminogenim licem Rončevićem, sa kojim organizuje zelenaške poslove”, objašnjavaju sagovornici Vijesti.
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
“Vijesti” su već objavile da bezbjednosni sektor naglašava kako rezultata u borbi protiv zelenaša nema zbog nekoliko glavnih problema u procesuiranju kamataških grupa - straha žrtve, nedostatka materijalnih dokaza...
“...Jedini dokaz je često svjedočenje žrtve, a često je i povlačenje iskaza. Nerijetko se, naime, dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promjeni iskaz i kaže da joj je zapravo samo učinjena usluga i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu”, piše u spisima.
U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.
Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup...
Prijave postoje...
Državljanka Crne Gore, koja godinama živi i radi u Kanadi, prijavljivala je policiji i zelenaše i nekadašnju prijateljicu koja im je pomogla da je prevare, uzmu joj novac, stan, rasture brak... Prvo Osnovnom, a potom i Više državno tužilaštvo, odbacili su njenu krivičnu prijavu, ocjenjujući da u radnjama prijavljenih nema obilježja krivičnog djela...
Na kraju, Osnovnom sudu u Podgorici podnijela je tužbu protiv bivše prijateljice A. Camaj, njenog partnera M. Pejovića i njegove roditelje O. i G. Pejović.
Pričajući novinarki kako je upala u mrežu prevare i kamataša, navodi da je sve počelo prije nepune četiri godine, kada je bila na godišnjem odmoru sa djecom.
Dodaje da se njena “prijateljica” prvo zdušno potrudila da joj razori brak, a onda joj se “našla” kao rame za plakanje i ponudila joj finansijsku pomoć kada je muž, u Kanadi, blokirao žiro-račune...
Ističe da je sve počelo u momentu kad je bila najranjivija, u teškom životnom periodu, hiljadama kilometara udaljena od doma i sina kog je te noći, kada su počeli da je uvlače u mrežu, ispratila na avion.
“Baš te noći suočila sam se sa procesom razvoda, pod pritiskom, sa osjećajem da se sve ruši i da moram hitno da ‘zakrpim’ stvari. Živim u Kanadi, ali sam imala imovinu u Crnoj Gori i uvjerenje da ovdje još postoje ljudi kojima mogu da vjerujem. Među njima je bila i prijateljica iz djetinjstva. Vjerovala sam joj bez rezerve. Bila je jedna od rijetkih osoba kojima sam se obraćala kad mi je bilo najteže, nisam ni slutila da mi je upravo ona, spletkama, sredila da se nađem u tom problemu”, priča ta sagovornica “Vijesti”.
Objašnjavajući da je te noći ostala u Podgorici sa maloljetnom kćerkom, blokiranim računima, u totalnom haosu...
“Navodno me tješeći da će sve biti u redu, prijateljica mi je rekla da M. ima novca, i da mi može posuditi, a da je potrebno samo ‘formalno’ potpisati ugovor kod notara i dati ovlašćenje da neko ovdje završava administraciju dok sam ja u Kanadi, činilo se da je to ‘normalna procedura’. Nisam imala iskustva sa takvim stvarima, niti sam u tom stanju razmišljala hladne glave. Danas znam da je upravo na tom povjerenju i mom odsustvu sve zasnovano”, priča ona.
Dodaje da je usmeni dogovor bio jasan - pozajmica od 40.000 eura, rok vraćanja dvije godine, uz mjesečnu kamatu od osam odsto.
Priznaje da je i tada to bila ogromna kamata, ali da je bila ubijeđena da može to izdržati, da je to privremeno i da će, kad se stabilizuje, zatvoriti sve.
“Međutim, kad sam došla kod notara, shvatila sam da nešto nije u redu. Notar Lekić je odbio da potpiše ugovor, vratili su me kući i onda došli kod mene da me odvedu kod notara koji će ovjeriti ugovor, govoreći da je sve završeno. Iako sam odbijala, potpisala sam dokument koji je, kako sam kasnije shvatila, bio ključ prevare - u ugovoru je pisalo 150.000 eura, beskamatno, a rok vraćanja - dva mjeseca. Potpisala sam i založne izjave na dva stana, jedan u Podgorici i drugi u Baru. Potpuno nesvjesna svega što se dešava”, priča sagovornica Vijesti.
Ističe da novac koji je realno dobila nije imao nikakve veze sa onim što piše u ugovoru.
“Dio sam dobila na ruke, dio je uplaćen na račun. Ukupno oko 40.000 eura, a obezbjeđenje dva stana čija je vrijednost višestruko veća od tog iznosa. Tada mi je sve predstavljeno kao ‘formalnost’, kao nešto što se radi da bi papiri bili čisti”.
Zaključujući da su papiri bili klopka, govori i da je u Crnoj Gori morala nekome da prepusti dio administrativnih stvari, jer nije bila tu, priča da se sa njima kod notara pojavila supruga čovjeka koji joj je formalno davao zajam, odnosno roditelji partnera njene “prijateljice”.
Vjerujući da će joj pomoći, njoj je dala punomoćje, iako joj niko nije rekao da se tim punomoćjem može uraditi stvari koje joj mogu zagorčati život i da takav dokument, ako je u pogrešnim rukama, može postati poluga za otimanje imovine.
Navodi da se vratila u Kanadu vjerujući da je, koliko-toliko, prebrodila najteži trenutak i da nije imala pojma šta se paralelno dešava.
Priča i da je šok doživjela kada je u avgustu 2024. došla u Crnu Goru.
“Provjerom u katastru saznala sam da stan u Baru više nije moj, da je upisan na ime G. Pejovića...Tragom toga saznanja došla sam do informacije da je u mom odsustvu pokrenut postupak izvršenja preko javnog izvršitelja i da je, u moje ime, zaključena neposredna pogodba na iznos od 70.000 eura. Na osnovu toga je, kako sam razumjela, omogućeno da se on upiše kao vlasnik. Ja o tome nijesam bila obaviještena. Nisam dala saglasnost. Nisam znala da postoji bilo kakav postupak. Niko me nije pozvao, niko mi nije objasnio, niko mi nije rekao da se ‘dug’ od 150.000 eura, koji nikad nijesam dobila, koristi kao osnova da mi se uzme imovina, koja i nije samo moja, već stečena u braku sa bivšim suprugom i koju nisam ni mogla, sve i da sam htjela, sama prodati, a pogotovo poklanjati”, priča ona.
"Prijateljica" krala i sa računa
Poseban dio priče sagovornice “Vijesti” je nestajanje novca sa računa i uloga njene prijateljice iz djetinjstva u tome.
Sagovornica Vijesti priča da je od dogovorenih 40.000 eura pozajmice, zapravo, iskoristila manje od 20.000 eura, a da je Camaj ovlastila za račun u jednoj banci, kako bi joj, nakon što sredi račune u Kanadi, ona prebacila ostatak novca...
“Po dogovoru, dio sredstava trebalo je da se prebaci u Kanadu, kako bih mogla da raspolažem novcem tamo. U dva navrata podignuti su iznosi od 4.000 i 7.500 eura i preko M. Pejovića uplaćeni na račun moje prijateljice u Kanadi. To je urađeno po mojim instrukcijama i o tome postoji dokumentacija. Međutim, u periodu od septembra 2023. do januara 2024. sa mog računa su podizani i drugi iznosi, bez mog znanja. Kasnije sam došla do toga da je ukupno podignuto i prisvojeno 22.800 eura. Kad sam tražila objašnjenje, dobijala sam izbjegavanje, konfuzne odgovore, a na kraju i zid ćutanja. Bila sam blokirana na telefonu. Moja dokumenta i kartice su ostali kod nje. Ličnu kartu mi je vratila tek nakon uključivanja policije, odnosno, nakon što sam došla da je prijavim, a inspektor dobio hitan poziv da ima drugi, važnji slučaj”, priča ona...
Novinarki je ispričala i da je tek kada se vratila u Crnu Goru shvatila da nije riječ o nesporazumu, niti o lošoj komunikaciji, već da je prevarena, i da je svako od njih imao svoju ulogu - jedni da naprave ugovor, drugi da obezbijede ovlašćenja, treći da povuku poteze dok ja ona daleko, a četvrti da uzmu novac.
“I sve je bilo lakše jer sam bila u Kanadi - odsutna, udaljena, bez mogućnosti da pratim šta se u mojoj zemlji radi u moje ime. Zbog svega toga sam prijavljivala policiji i zelenaše i nekadašnju prijateljicu. Prijavljivala sam jer sam ostala bez novca. Prijavljivala sam jer sam ostala bez stana u Baru. Prijavljivala sam jer postoji realna bojazan da se isti mehanizam može primijeniti i na drugi stan u Podgorici, jer je i na njemu bila založna izjava. I prijavljivala sam jer mi je sve to uništilo privatni život - i potpuno rasturilo brak”, priča ona.
Objašnjava i da priča zbog upozorenja - da se zna kako izgleda kad se povjerenje pretvori u mehanizam pljačke.
“I kako jedna odluka, potpis u pogrešnom trenutku i pogrešne osobe oko vas, mogu da vam uzmu sve - novac, stanove i život koji ste gradili”, priča ona.
U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte koga su bezbjednosne službe označile kao institucionalne pomagače zelenaša, i ispovijest jedne od žrtava...
Bonus video:
