Prljavi milioni u legalnim poslovima: Zelenašenje u Crnoj Gori (25)

Pojedini “veći” kamataši prljavo stečene milione pokušavaju da ubace u legalne tokove, nudeći biznismenima zajednička ulaganja u građevinske poduhvate, za zakup plaža, kupovinu građevinskog materijala...

To tvrde izvori “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora, navodeći da je posljednjih godina, a naročito nakon objavljivanja u medijima razmjera zelenašenja, registrovano da veliki broj kamataša prelazi na nove načine ponašanja.

“Oni korisnicima novčanih sredstava, ali i pojedinim biznismenima, nude zajedničke poslovne aranžmane i ulaganja, nakon čega srazmjerno dijele dobit. Ovo je naročito izraženo prilikom kupovine zemljišta za izgradnju stambenih i poslovnih objekata, kod zakupa plaža, kupovine građevinskog materijala, ulaganja u ugostiteljstvo... Zelenaši time izbjegavaju direktno davanje novca uz određenu zelenašku proviziju i prinudnu naplatu duga, osiguravaju imetak, ‘peru’ nezakonito stečeni novac, odnosno legalizuju ga. U svim gradovima, a naročito na primorju i u Podgorici, više zelenaša ‘pretvorilo’ se posljednjih godina u ‘graditelje’. U tome im, prema našim saznanjima, pomažu pojedini advokati i notari, sačinjavajući ugovore koji ih u potpunosti štite, pa ti dokumenti izgledaju legalno”, kazao je jedan od sagovornika “Vijesti”.

Isti izvor dodaje i da bi finansijske istrage, kojima bi se utvrđivalo porijeklo novca, u značajnom doprinjele smanjenju pošasti zelenašenja.

“Usvajanje zakona o porijeklu imovine olakšalo bi posao nadležnim državnim organima, pa i u smislu dokazivanja ovih krivičnih djela, koja sa sobom nose i najteže posljedice i po ekonomiju, ali i po cjelokupnu društvenu zajednicu. Ovo naročito imajući u vidu da bezbjednosni sektor bilježi više desetina samoubistava povezanih sa zelenaškim dugovorima”, rečeno je “Vijestima”.

Istražujući razgranatu mrežu zelenašenja i teške sistemske posljedice koje to krivično djelo ostavlja po građane, list je još ranije došao do podataka da je više desetina samoubistava u Crnoj Gori povezano s kamataškim dugovima.

Iskazi iz ankete ukazuju da zelenašenje u Crnoj Gori funkcioniše kao sistem nasilja i kontrole, u kojem su prijetnje osnovni mehanizam naplate, a fizičko nasilje, uništavanje imovine i maltretiranje porodice - sredstva za održavanje straha.

Podaci pokazuju da cijenu tog sistema ne plaćaju samo dužnici, već i njihove porodice, često trajnim gubitkom sigurnosti, imovine, pa i života.

Iz Uprave policije “Vijestima” su zvanično kazali da je zelenašenje teško dokazivo, jer žrtve ne prijavljuju ili se povlače nakon što to eventualno učine.

To pokazuju i podaci, prema kojima, i kada dođe do suđenja, žrtve se najčešće, pod pritiskom, predomisle i promijene iskaz, uz objašnjenje da im je kamataš samo pomogao u jednom trenutku...

U posljednjih pet godina pred svim crnogorskim sudovima vođeno je ukupno 39 postupaka zbog krivičnog djela zelenašenje...

Upravo u jeku objavljivanja istraživačkog serijala stigao je i prvi institucionalni odgovor - iz Uprave policije minulog vikenda saopšteno je da će suzbijanje zelenašenja biti stavljeno u poseban fokus rada. U bezbjednosnoj instituciji, kojom rukovodi Lazar Šćepanović, formirali su posebne timove zadužene za sistematsko ispitivanje prijavljenih slučajeva, reviziju ranijeg postupanja i intenziviranje aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnog djela zelenaštvo...

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Oteli pola Boke

Jedna od žrtava kamataša S. S. iz Herceg Novog za “Vijesti” je pričao o progonu koji njegova familija trpi još od kraja prošlog vijeka. Navodeći da su taj Novljanin, članovi njegove porodice i s njima povezane osobe, “otele pola Boke i u crno zavile desetine familija”, sagovornik lista objašnjava da je sve počelo davne 1997. godine, kada je njegov, sada osamdesetpetogodišnji otac, upao u poslovne probleme...

“Bilo je to negdje 1997. godine. Čovjek kojeg sam znao iz grada S. S., koji je poznavao našu porodicu i znao da nismo sirotinja, nekako je saznao za poslovne probleme mog oca i prišao mi je. Tada ne kao kakva prijetnja, nego kao osoba koja nudi pomoć ili rješenje. Maltene mi je prišao tokom šetnje i rekao - ja mogu da vam dam pare. Nema problema. To je, nekako, djelovalo kao usput”, priča sagovornik “Vijesti”.

Objašnjava da je njegov otac tada radio privatno - kamioni, bageri, građevina, posao koji traži keš, gorivo, popravke, ljude.

“Star čovjek danas, 85 godina, slabog zdravlja. Tada još snažan, od onih što misle da sve mogu izgurati radom, tih mjeseci suočavao se s problemom koji je trebalo premostiti, zatvoriti rupu, naplatiti poslove koji kasne. I tako je, naivno, krenulo. Prvi put pozajmica, sve je bilo u redu - vraćali kamatu, isplatili glavnicu i nije bilo nikakvih problema”, priča on.

Dodaje da su problemi ponovo naišli nakon sedam godina i da se njegov otac i tada obratio S. S. koji se predstavljao kao neko ko, uprkos kamati, “pomaže sugrađanima...”.

“Stala je naplata i to u trenutku kada je otac krenuo u otvaranje fabrike. Tada je morao ponovo da traži novac od S. Prvo 25.000 eura, pa dva puta po pet hiljada. To je bilo negdje 2004. godine. Otprilike, od tada do 2007. godine, kada je ponovo nešto posudio, dug je narastao na oko 40.000 eura. Kako su poslovi stajali, dug je počeo da raste. I ne sjećam se svih detalja, jer sam tih godina živio u Bosni i Hercegovini i radio u rudniku. Nešto sam se razbolio i prije nešto više od desetak godina završio u bolnici, kada je otac došao da me obiđe, saznao sam za njegove probleme, jer su mu stalno prijetili”, priča on.

Navodi da je tih dana S. potraživao od njegovog oca 250.000 eura kamata, zahtijevajući da mu prepiše imovinu.

“Ukapirao sam da im već uveliko prijeti, da ih proganja, maltretira i pitao sam oca šta se dešava. Rekao mi je da mu S. prijeti da će ga ubiti, zaklati, objesiti... Sve ovo navedeno je i u iskazima tokom sudskih postupaka koje smo vodili protiv S. nakon što je natjerao mog oca i majku da mu prepišu imovinu i to ugovorom, kod nekog advokata u Herceg Novom. Tada su krenuli stvarni problemi. Kamataš i njegov saradnik, koji je u međuvremenu ubijen, dolazili su svako malo i uzimali po 10.000 eura. Ako ne nađu oca, ili novac, tražili bi mene i da im ja dam”, priča sagovornik “Vijesti”...

Prijetnje silovanjem

Prije desetak godina, navodi sagovornik “Vijesti”, kamataš i njegovi utjerivači dugova, otišli su korak dalje - dolazili su mu u kuću i prijetili silovanjem supruge.

“Progon nije prestajao, gotovo svakodnevno slušali smo - ‘dajte pare, prodajte nešto’... Onda su počeli da dolaze u moju kuću da prijete. Tada sam bio oženjen, i više puta su, kada ne bih bio doma, pred dvoje maloljetne djece prijetili mojoj tadašnjoj ženi da će je silovati ako im ne stvorim novac. Znate, to je bio haos... Lično S. S. joj je time prijetio. Ona je zvala mene i moje roditelje, onda smo mi zvali njega, ali nije nam se javljao... To je trajalo do 2016. godine, kada smo uvučeni u sudske postupke”, kazao je on.

Kamataš je, tvrdi sagovornik lista, na osnovu ugovora pokrenuo postupak protiv njegovih roditelja.

U periodu 2017. i 2018. godine, navodi on, Osnovni sud u Herceg Novom donio je presudu kojom je sporni ugovor proglašen ništavnim, uz obrazloženje da je zaključen pod prinudom.

Međutim, kako navodi, druga strana je uložila žalbu, a predmet je završio pred višom sudskom instancom.

Prema njegovoj izjavi, u tom postupku suprotna strana angažovala je advokate (imena poznata redakciji) koji su, kako kaže, “ne znam kojim silama” uspjeli da ponište prvostepenu odluku hercegnovskog suda i preinače je u korist protivne strane.

Sagovornik tvrdi da je cijeli proces pratio pritisak i “kupovina” uticaja, ali da njegova porodica nije imala novca da se adekvatno bori kroz sistem.

Navodi i da je u postupku bilo spornih momenata oko svjedočenja i advokatskih savjeta.

“Jedna advokatica, koja je sastavljala sporni ugovor, tokom suđenja je sugerisala mojim roditeljima da priznaju ono što je u ugovoru napisano, iako stvarno stanje nije takvno. Odnosno, da priznamo da smo S. dužni 250.000 eura. Ona je, vjerovali ili ne, kao svjedok tvrdila da je vidjela kako S. broji 250.000 eura, nedaleko od zgrade Osnovnog suda i da je vidjela predaju novca. Kada su je pitali kako je to vidjela, rekla je da je bila na udaljenosti od 250 metara, ali da je vidjela”, priča on.

Sagovornik kaže da su njegovi roditelji u jednom periodu bili teško bolesni, te da otac nije mogao prisustvovati ročištima i da su pojedina održavana bez njihovih izjava, nakon čega se proces dodatno okrenuo protiv porodice.

U međuvremenu je, navodi, otvoren novi spor - protivna strana sada tuži njega lično.

Objašnjava da su to učinili jer njegovi roditelji nemaju imovinu na svoje ime, pa je potraživanje usmjereno prema njemu.

“Ovdje je sve problem. I to što ne možemo da dokažemo pred sudom da je zelenaš, iako je od desetine porodica uzeo pola Boke, na isti način, istom šemom. On tvrdi da mu je moj otac dužan 250.000 eura, iako je tata vraćao novac u ratama - nekoliko puta po 25.000, 30.000 i 5.000 eura. Evo da je, računajući kamate, ostalo 40.000 eura duga, ne znam kako da dokažem da smo nedužni i da nas zelenaš godinama proganja”, kazao je on.

U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte za šta su sve ispitanici i sagovornici “Vijesti” tražili pomoć od kamataša, i ispovjest jedne porodice iz Glavnog grada...