Pred specijalnim vijećem kojim predsjedava sudija Simo Rašović, i danas je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću, službenicima policije Ljubu Miloviću i Petru Lazoviću i ostalim okrivljenima za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Sa davanjem odbrane nastavio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije optuženi Dejan Knežević.
Specijalno vijeće kojim predsjedava sudija Simo Rašović, na predlog advokata Dragoljuba Đukanovića, ukinulo je pritvor penzionisanom policaju Ivanu Nikoliću. Njemu je određen kućni pritvor uz elektronski nadzor.
Okrivljenom Nikoliću, se sudi zbog optužbi da je bio dio kriminalne grupe koju su formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
SDT je optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića, Miletu Ojdanića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Petra Lazovića, Marka Novakovića, Milana Popovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Mila Božovića, Radoja Zvicera i Božidaa Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adžića, Ivana Mijatovića i više NN lica.
Oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Odbrana Dejana Kneževića
"Moram upoznati sudsko vijeće, radi pravilnog sagledavanja činjeničnog stanja, da je u drugom predmetu, u svojstvu svjedoka, saslušan Aleksandar Radović, koji je u spornom periodu obavljao dužnost oficira za vezu crnogorske policije pri Europolu, u vrijeme kada smo dobijali SkyECC komunikaciju u realnom vremenu tj. uživo, a danas se nalazi na funkciji pomoćnika direktora Uprave policije. Svojim iskazom u potpunosti je potvrdio navode na koje ukazujem već gotovo tri godine - da su Skaj komunikacije dostavljane uživo u cilju sprečavanja najtežih krivičnih djela, uključujući sprječavanje napada na sudiju Biljanu Uskoković, kao i sprečavanje ubistava Milića Šakovića i Marka Martinovića, te da su iz Europola dostavljani podaci za više lica, među kojima su, između ostalih, kao korisnici označeni i Radoje Zvicer, Milan Vujotić i druga lica. Uprkos tome, tužilaštvo za sve ovo vrijeme nije pokazalo ni volju ni spremnost da ove navode provjeri kroz saslušanje ovog ključnog svjedoka.
S tim u vezi, predlažem da sud, radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, naloži Specijalnom državnom tužilaštvu, odnosno postupajućem tužiocu Jovanu Vukotiću, da dostavi zapisnik o saslušanju Aleksandra Radovića datomu SDT-u, na okolnosti prijema, sadržaja i načina korišćenja informacija dobijenih putem Europola i SkyECC komunikacije u realnom vremenu tj. uživo koje sam dobio tokom marta 2021. godine, a koji može poslužiti kao relevantan dokaz u ovom postupku. Ovaj dokaz je od ključnog značaja za pravilno utvrđivanje istine, jer neposredno potvrđuje zakonitost, svrhu i način mog postupanja, te istovremeno dovodi u ozbiljnu sumnju činjenične navode optužnice. Ovaj događaj sam naveo kao primjer koji nije prezentovan u optužnici, kako bih ukazao na to da je za svaku optužbu neophodno da postoje uvjerljivi dokazi, koji bi iz jednog izvora bili podržani drugim činjenicama i okolnostima. U suprotnom, takva tumačenja su ne samo nepouzdana, već i potencijalno štetna, jer mogu dovesti do neosnovanih zaključaka.
U tom smislu, postavljam pitanje: da li bi, u slučaju da nije bilo moguće provjeriti prepisku sa Sky ECC preko informacionoga sistema MUP-a, i ovaj navod bio sastavni dio optužnice protiv mene”, izjavio je danas u odbrani okrivljeni Dejan Knežević i nastavio.
"Iz sadržaja komunikacije od 02.03.2021. godine između navodno Radoja Zvicera (8MA869) i navodno Ljuba Milovića (5S7GLO) jasno proizlazi da me navedena lica ne posmatraju niti komentarišu kao pripadnika njihove kriminalne strukture. Naprotiv, iz poruka se vidi da me doživljavaju kao profesionalno i objektivno lice koje u svom radu ne prećutkuje činjenice, ne fingira dokaze i ne izmišlja optužnice, već postupa nezavisno od njihovih interesa Sakrivanje ovakvog sadržaja od strane tužilaštva predstavlja bitno opterećenje za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja, jer iz njega proizilazi da tvrdnje o mojoj povezanosti sa kriminalnom grupom nemaju osnovu u stvarnoj komunikaciji između osumnjičenih.
"Deja valjda nece moci..."., korisnik 8MA869 (navodno Radoje Zvicer) odgovara: "Ne poznajem ga....
Ovo je direktno priznanje da korisnik pin-a, za koji trvdi tužilaštvo da je korisnik lice Radoje Zvicer kaže da ne poznaje osobu imena ili nadimka Dejo".
"Postupak protiv mene davno je mogao biti obustavljen"
"Sada bih se osvrnuo na optužbe koje se odnose na navodno odavanje tajnih podataka, pri čemu već na samom početku smatram važnim istaći jednu činjenicu koja jasno pokazuje suštinski problem ovih navoda optužnice. Naime, prethodno sudsko vijeće je prilikom kontrole optužnice, u svega nekoliko rečenica, konstatovalo ono što tužilaštvo nije uspjelo jasno da obrazloži ni na više desetina stranica optužnice. Sud je tada naveo sljedeće citiram: "Nadalje, je pod st. 1. optužnice i-19 i pod st. 3. optužnice navedeno da je okrivljeni Dejan Knežević saopštio tajne podatke do kojih je došao kao službenik Uprave policije Crne Gore, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Cme Gore, ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Mtn.br. 83/19 i Mtn.br. 25/17 od 12. 09. 2017. godine i 10. 01. 2018.godine a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao ili saopštio neki podatak a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore".
Žao mi je što prethodno vijeće koje je vršilo kontrolu optužnice nije htjelo do kraja provjeriti valjanost ove optužnice, kao što se u prvom mahu činilo da hoće, jer bi se vjerujem u odnosu na mene postupak već mogao obustaviti”, tvrdi Knežević.
"U optužnici nije precizirano na koji način sam navodno izvršio saopštavanje tajnih podataka"
Prvo navodno odavanje tajnih podataka je opisano u optužnici na strani od 293 do 303. Optuženi Knežević objašnjava o čemu se radi.
“Međutim, već iz samog činjeničnog opisa optužnice proizilaze ozbiljne nejasnoće i nedostaci. Naime, optužnica u jednom dijelu navodi da su tajni podaci saopšteni „nepozvanom licu", dok se u nastavku teksta tvrdi da je riječ o Ljubu Miloviću. Takva formulacija ostavlja nejasnim kome su navodno podaci saopšteni, odnosno zbog čega tužilaštvo koristi formulaciju „nepozvano lice" ukoliko tvrdi da zna identitet tog lica. Pored toga, u optužnici nije precizirano na koji način sam navodno izvršio saopštavanje tih podataka - da li usmeno, putem telefona, poruka ili na drugi način. Takođe, nije navedeno vrijeme kada je navodno došlo do saopštavanja, osim opšteg vremenskog okvira u aprilu i maju 2020. godine. Takav opis radnje izvršenja ostaje nedovoljno određen i ne daje jasnu sliku o tome kada i na koji način je navodno izvršena radnja krivičnog djela.
Optužnica dalje navodi sadržaj određenih presretnutih telefonskih razgovora drugih lica, ali iz samog činjeničnog opisa ne proizilazi na osnovu kojih dokaza tužilaštvo zaključuje da sam upravo ja te podatke prenio trećem licu. Ne navodi se nijedan konkretan događaj, komunikacija ili dokaz iz kojeg bi se moglo utvrditi da je do takvog prenosa informacija zaista došlo.
Zbog svega navedenog, činjenični opis optužbe ostaje nedovoljno konkretizovan i zasnovan na opštim tvrdnjama, bez jasnog navođenja ključnih elemenata radnje izvršenja i to: kome su podaci saopšteni, kada je to učinjeno i na koji način.
Posebno ističem da se na stranama 293 do 303 optužnice, gdje se obrazlaže prvo navodno odavanje tajnih podataka, u suštini ponavlja sadržaj koji je već ranije naveden na stranama 168 do 174 optužnice, u dijelu u kojem mi se pokušava staviti na teret navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji. Radi se o identičnim ili suštinski istim navodima koji su preuzeti i ponovo raspoređeni na drugom mjestu u optužnici, bez bilo kakve dodatne konkretizacije radnje izvršenja krivičnog djela. Umjesto iznošenja novih činjenica ili dokaza, tužilaštvo ponavlja već izložene tvrdnje, stvarajući utisak obimnosti optužnice, ali ne i njene dokazne utemeljenosti.
Ovakav pristup ukazuje da optužnica nije ojačana novim dokazima, već je proširena ponavljanjem već postojećih navodą, što ne može predstavljati osnov za utvrđivanje postojanja krivičnog djela.
Ovo potvđuje moju tezu koju sam ponovio više puta da optužnica nije fokusirana na dokazivanje radnje izvršenja, već na stvaranje privida krivice, iako za to ne postoje jasni, konkretni i zakoniti dokazi".
"Kategorički tvrdim da nijesam imao nikakva saznanja da je Ljubo Milović suspendovan"
"Tužilaštvo me optužuje da sam Ljubu Miloviću saopštio određeni sadržaj mjera tajnog nadzora, iako to navodno nijesam smio jer je isti bio suspendovan. U optužnici se navodi da je Ljubo Milović rješenjem ministra unutrašnjih poslova od 04. 12. 2018. godine privremeno udaljen sa rada, dok je disciplinski postupak protiv njega okončan 17. 06. 2021. godine, te da je imao rasporedno rješenje u Grupi 6 Odsjeka za borbu protiv droga Sektora kriminalističke policije..
Kategorički ovdje tvrdim da nijesam imao nikakva saznanja da je Ljubo Milović suspendovan. Između mene i njega u tom periodu nije postojao nikakav hijerarhijski odnos, odnosno odnos nadređenosti i podređenosti koji bi po prirodi stvari podrazumijevao da sam upoznat sa njegovim radno-pravnim statusom. Takođe, nijesmo bili u odnosu koji bi podrazumijevao svakodnevno zajedničko obavljanje službenih poslova na osnovu kojeg bih mogao imati takva saznanja.
Tužilaštvo se pritom poziva na dopis MUP-a iz kojeg proizilazi da sam u periodu od 17.07.2019. godine do 01.03.2021. godine bio raspoređen na radno mjesto broj 330, kao načelnik Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Međutim, zanemaruje se činjenica da je u tom periodu u okviru Sektora kriminalističke policije postojao poseban Odsjek za sprječavanje i suzbijanje zloupotreba droga, kojim je rukovodio Milutin Popović, a u kojem je Ljubo Milović bio raspoređen kao službenik. Ova činjenica se može lako provjeriti uvidom u rješenje o rasporedu Ljuba Milovića donijeto na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije od 25. 04. 2019. godine, ili pribavljanjem tog podatka od strane MUP-a.
Takođe naglašavam da svaki zaposleni u organu, odnosno u Upravi policije, ima pristup podacima označenim stepenom tajnosti „Interno". Privremeno udaljenje sa rada ili pokretanje disciplinskog postupka samo po sebi ne znači automatski gubitak prava pristupa podacima tog stepena tajnosti. Korištenje formulacije od strane tužilaštva saopštavanje tajnog podatka „neovlašćenom licu", isti zanemaruju činjenicu da Ljubo Milović u relevantnom period bio službenik UP, i nije bio lice izvan sistema, već policijski službenik protiv kojeg se vodio disciplinski postupak.
Zbog svega navedenog ponavljam da između mene i Ljuba Milovića nije postojao odnos nadređenosti niti bilo kakva službena okolnost koja bi podrazumijevala da sam upoznat sa njegovim radno-pravnim statusom, te kategorički tvrdim da nijesam znao da je bio suspendovan", tvrdi Knežević.
Brod "Budva" i pronalazak kokaina
"Da bi svima ovdje bilo jasnije moram konstatovati mi navodno odvanja tajnih podataka stavlja na teret u predmetu koji se u policjskim evidencijama vodi pod kodnim nazivom "Vessel" Mtn.br.83/19, a vezano za brod Budva u kojem mi je između ostalih podataka i lično Ljubo Milović dostavio podatke o umiješanosti člana posade u krijumčarenje kokaina.
Pored toga, pisanu informaciju o mogućem krijumčarenju dobili smo i od drugog odsjeka Uprave policije, iako u tom trenutku nije sadržavala dovoljno kvalitetne i provjerene podatke. Naknadno sam saznao da je tu informaciju sačinio policijski službenik Petar Lazović, koji je ovdje naveo na sudu da mi je određene podatke u vezi sa tim krijumčarenjem dostavio i telefonskim putem. S obzirom na to da mi je Petar Lazović i u drugim situacijama tj, više puta dostavljao operativne podatke telefonskim putem, ne sumnjam u tačnost njegove izjave i ja mu vjerujem da je tako bilo kako je rekao ovdje, iako je razumljivo da se zbog protoka vremena i obima operativnih podataka ne mogu sjetiti svake pojedinačne komunikacije.
O podatku za brod i eventualno krijumčarenje kokaina sam hijarhijski informisao tadašnjeg pom. direktora UP, kojem sam prenio da sam dobio podatak za kriminalne aktivnosti na brodu. Nakon čega sam dao instrukcije kolegama da otvore MTN u odnosu na mornare na brodu koji su bili uključeni u krijumačarenje kokaina, a kasnije se došlo do podataka o drugim licima iz CG koji su bili involvirani. Pored kolega iz Podgorice u predmetu su pomagale kolege iz Bara. Takođe je angažovana tajna pratnja, kao i veći broj kolega iz SIM-a koji su pratili telefonske komunikacije u predmetu "Budva" Mtn.br.83/19. Konstatujem da je pored kolega iz Odsjeka za droge u predmetu aktivno bilo uključeno više kolega iz različitih Odsjeka iz CB, a posebno iz CB Bar. Takodje sam obavijestio medjunarodne partnere o informaciji i otvorenom predmetu kod nas i tražio pomoć u istrazi oko praćenja broda iz Južne Amerike do Evrope. Intezivno sam pratio kretanje broda uz saradnju sa partnerskim službama DEA, NCA, španskom policijom, a na kraju sam razmijenio podatke sa njemačkom policijom kada je brod uplovio u luku Hamburg u Njemackoj. U luci Hamburg je njemačka policija na brodu "Budva" pronasla 570 kg kokaina vrijednosti oko 35 miliona eura, kada je i lišen slobode član posade broda „Budva Mladen Radulović. O toj činjenici me obavijestio oficir za vezu preko whatsapa, a ja ostale kolege. Istoga dana smo objavili na twiteru nalogu UP da je po našoj informaciji u njemčkoj pronadjeno 570 kg na brodu „Budva" i da je slobode lišeno jedno lice”, naveo je Knežević u odbrani.
Bonus video:
