Akcija za ljudska prava (HRA) i Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKP) podsjetili su da 27 godina od kada su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 civila i ranili još sedam na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja, niko nije odgovarao i nadležni organi nisu utvrdili ni da je riječ o ratnom zločinu.
Žrtve su bile albanske nacionalnosti, izbjeglice koje su, bježeći od sukoba na Kosovu, tokom NATO intervencije 1999. godine spas potražile u Crnoj Gori. Žrtve i njihove porodice nisu obeštećene. U toku je procedura za podizanje spomen-obilježja na mjestu stradanja, podsjetili su iz tih HRA i CKP.
Oni su pozvali nadležno Ministarstvo kulture i medija da što prije da konačnu saglasnost na odluku o podizanju spomen-obilježja žrtvama u Kaluđerskom lazu i omogući dostojanstveno sjećanje na civile koji su tamo stradali. Ministarstvo je prethodno dalo saglasnost na predlog Opštine Rožaje o podizanju spomen obilježja.
"Rožaje i okolna mjesta su 1998–1999. godine pružili utočište velikom broju ljudi prognanih sa Kosova. Šemso Dedeić, tadašnji policajac i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Rožajama, na suđenju optuženima za zločin u Kaluđerskom lazu je rekao: 'Civili koji su se u to vrijeme kretali prema Rožajama, dolazeći iz pravca Kosova, nisu bili naoružani. Civili sa područja Kosova su prihvaćeni i smješteni u Rožajama kao izbjeglice, a broj njih je dnevno iznosio oko deset hiljada, a ponekad i više tokom trajanja rata'.
Do sada je vođen jedan krivični postupak protiv osam pripadnika Vojske Jugoslavije, uključujući komandanta bataljona, koji su svi oslobođeni 2013. godine zbog nedostatka dokaza. Zbog loše sprovedene istrage, Viši sud u Bijelom Polju nije mogao da identifikuje ko je od vojnika pucao na civile ni ko je izdao naređenje, pa je sve optužene oslobodio odgovornosti. Tu presudu je kasnije potvrdio Apelacioni sud", navodi se u zajedničkm saopštenju ovih organizacija.
Međutim, optužnicom nisu bile obuhvaćene sve žrtve stradale u Kaluđerskom lazu, dodaje se u saopštenju.
"Nepoznato je zašto su vojnici tog dana pucali na izbjeglice. Viši sud u Bijelom Polju nije mogao da identifikuje ko je od vojnika pucao na civile ni ko je izdao naređenje, pa je sve optužene oslobodio zbog nedostatka dokaza 2013. godine. Tu je presudu kasnije potvrdio Apelacioni sud. Viši sud nije dao ni odgovor na pitanje da li je ubistvo izbjeglica na području Kaluđerskog laza uopšte predstavljalo ratni zločin. Novom Startegijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 i pratećim Akcionim planom za njenu primjenu propisana je obaveza Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da preispita predmet Kaluđerski laz. SDT je prošle godine otvorilo predmet, ali do danas nema podataka o tome da je u ovom predmetu nešto postignuto. Ove godine u februaru je objavljeno da je Vrhovno državno tužilaštvo preuzelo predmet da razmotri da li postoji mogućnost za novo postupanje. Apelujemo na hitno postupanje Državnog tužilaštva u predmetu, dok su svjedoci i preživjeli srodnici žrtava još uvijek živi. Svako dalje odgađanje pravde dodatno produbljuje nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama, i podriva vladavinu prava", navodi se u saopštenju.
U znak sjećanja na žrtve zločina u Kaluđerskom lazu, prijatelji, građani i aktivisti okupili su se jutros na mjestu stradanja, kako bi obilježili godišnjicu stradanja nevinih. U isto vrijeme porodice žrtava, prijatelji i aktivisti položili su cvijeće kod spomen-grobnice u Novom Selu, kod Peći.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
