Sudska nezavisnost nije privilegija sudija, već garancija građanima da će njihova prava, slobode i pravna sigurnost biti zaštićeni isključivo na osnovu zakona i činjenica, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
Pavličić je to rekla na Konferenciji predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Istočne Evrope u Skoplju, gdje je kao moderatorka i govornica učestvovala u sesiji posvećenoj nezavisnosti sudstva.
Iz Vrhovnog suda saopšteno je da su tokom sesije razmatrani najznačajniji izazovi sa kojima se suočavaju savremeni pravosudni sistemi, mehanizmi zaštite institucionalne autonomije sudova, odnos između nezavisnosti i odgovornosti, kao i iskustva država u procesima provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.
Pavličić je, obraćajući se predstavnicima evropske pravosudne zajednice, kazala da sudska nezavisnost nije privilegija sudija, već garancija građanima da će njihova prava, slobode i pravna sigurnost biti zaštićeni isključivo na osnovu zakona i činjenica.
Ona je naglasila da pravda ne smije zavisiti od trenutnih političkih okolnosti, već isključivo od zakona i ljudskog dostojanstva i da je dužnost sudija da, vođeni zakonom i savješću, ostanu nepokolebljivi pred svim oblicima političkih, institucionalnih i društvenih pritisaka.
Pavličić je poručila da se nezavisnost sudstva ne brani deklarativno, već svakodnevnim radom, svakim postupkom unutar institucija, svakom odlukom i svakom riječju izgovorenom u sudnici, dodajući da su sudije čuvari povjerenja koje se ne stiče jednom odlukom, već čitavim radnim vijekom.
„Posebno je apostrofirala da integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već vrijednost na kojoj počiva povjerenje javnosti u pravosudni sistem, dok nepristrasnost predstavlja jedan od temeljnih uslova za očuvanje autoriteta prava i ostvarivanje pravde“, kaže se u saopštenju.
Pavličić je, govoreći o ulozi pravosuđa u savremenom društvu, poručila da sudije nijesu odvojene od društva, već da mu služe na najbolji mogući način, štiteći ustavni poredak, osnovna prava i slobode i obezbjeđujući jednakost svih pred zakonom.
Ona je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju savremeni pravosudni sistemi i ocijenila da politička polarizacija, ubrzana tehnološka transformacija, promijenjena očekivanja javnosti i rastući zahtjevi za odgovornošću institucija zahtijevaju zajednički odgovor evropske pravosudne zajednice.
„Autoritet sudova ne proizilazi iz moći, već iz povjerenja građana u njihovu nepristrasnost i integritet, zbog čega pravosuđe mora nastaviti da unapređuje transparentnost svog rada i otvorenu komunikaciju sa društvom, pri čemu javna percepcija nikada ne smije određivati sadržinu sudskih odluka“, kazala je Pavličić.
Ona je ocijenila je da reforme moraju doprinositi većoj efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti pravosuđa, ali da nikada ne smiju ugroziti ustavne garancije koje štite sudije od neprimjerenih uticaja.
Pavličić je dodala da međunarodni standardi predstavljaju važan kompas za djelovanje savremenih pravosudnih sistema i potvrdu zajedničke evropske posvećenosti zaštiti ljudskih prava, osnovnih sloboda i vladavini prava.
Govoreći o provjeri integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ona je naglasila da se integritet ne može graditi isključivo kroz periodične provjere, već prije svega kroz snažnu institucionalnu kulturu pravosuđa.
Skupu je prisustvovala i sutkinja Vrhovnog suda Marijana Pavićević.
U saopštenju se navodi da su tokom Konferencije razmatrane i druge aktuelne teme od značaja za razvoj evropskih pravosuđa, među kojima jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe, primjena sudske prakse evropskih sudova u nacionalnim pravnim porecima, aktuelna i buduća upotreba vještačke inteligencije u sudskim postupcima i upravljanju sudovima, kao i institucionalna komunikacija pravosuđa o pitanjima od javnog interesa.
Dodaje se da je Konferencija okupila predsjednike vrhovnih sudova, predsjednike sudskih savjeta, predsjednike i potpredsjednike najviših nacionalnih sudova, sudije međunarodnih i evropskih sudova, predstavnike međunarodnih organizacija, eksperte za vladavinu prava, kao i druge visoke predstavnike pravosudnih institucija i akademske zajednice iz država Centralne i Istočne Evrope.
Konferencija je, kako se navodi, organizovana sa ciljem razmjene iskustava, jačanja međusobne saradnje i unapređenja zajedničkog evropskog pristupa očuvanju nezavisnosti pravosuđa, demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA