Nema dokaza da je Pegasus, sistem sofisticiranog tajnog nadzora mobilnih telefona, za razliku od Srbije, korišćen i u Crnoj Gori, ali postoji potvrda da su korisnici povezani sa crnogorskim mobilnim operatorima bili mete tajnog lociranja preko međunarodne telekomunikacione mreže.
Nekoliko mjeseci prije najnovijeg otkrića iz Srbije, Citizen Lab je objavio istraživanje koje Crnu Goru stavlja na mapu jednog drugačijeg i vrlo sofisticiranog oblika nadzora koji je dobio tehničku oznaku STA1 - Surveillance Threat Actor 1.
Izraz “Surveillance Threat Actor” - STA može se prevesti kao “akter prijetnje povezan sa nadzorom”, odnosno jednostavnije “akter koji sprovodi nadzor”. Citizen Lab tom oznakom ne imenuje konkretnu kompaniju, državu ili obavještajnu službu, već tehnički označava nepoznatog aktera čije ponašanje i infrastrukturu može pratiti i povezati kroz više incidenata. Broj “1” samo razlikuje ovu grupu aktivnosti od drugih aktera koje su istraživači identifikovali.
Drugim riječima, STA1 nije naziv špijunskog programa poput Pegasusa, niti ime organizacije, već radna oznaka za neidentifikovanog aktera koji je koristio sofisticirane telekomunikacione metode za praćenje lokacije određenih mobilnih korisnika. Citizen Lab nije javno utvrdio njegovo pravo ime.
Šta je Citizen Lab
Citizen Lab je istraživačka laboratorija pri Munk School of Global Affairs & Public Policy Univerziteta u Torontu, specijalizovana za digitalnu špijunažu, komercijalne sisteme nadzora, sajber prijetnje i napade na novinare, aktiviste i druge pripadnike civilnog društva. Laboratorija je tokom godina postala jedan od najpoznatijih međunarodnih istraživačkih centara koji tehnički analiziraju Pegasus i druge komercijalne špijunske proizvode.
Njeni stručnjaci analiziraju telefone, mrežnu infrastrukturu, servere, telekomunikacione podatke i druge digitalne tragove kako bi utvrdili da li je određeni uređaj ili korisnik bio targetiran.
Citizen Lab nije policija niti obavještajna služba, niti prodaje proizvode za nadzor.
To je posebno važno kod pripisivanja napada: istraživači često mogu veoma precizno dokazati kako je neko praćen, ali ne mogu uvijek sa istom sigurnošću dokazati ko je praćenje naručio.
U izvještaju “Bad Connection”, objavljenom 23. aprila 2026, istraživači Gary Miller i Swantje Lange analizirali su višegodišnju kampanju tajnog praćenja mobilnih korisnika.
Dok je u Srbiji forenzički potvrđeno da je telefon članice studentskog pokreta zaražen Pegasusom, istraživači Citizen Laba otkrili su drugi, manje poznat oblik sofisticiranog nadzora u kojem se pojavljuje i Crna Gora.
Telefon može biti pretvoren u sredstvo za nadzor, a da njegov vlasnik ništa ne klikne, ne otvori sumnjivu poruku i ne instalira nepoznatu aplikaciju.
To pokazuje slučaj iz Srbije koji je početkom septembra ponovo otvorio pitanje upotrebe sofisticiranih špijunskih tehnologija na Zapadnom Balkanu.
Citizen Lab objavio je 2. septembra da je forenzičkom analizom potvrdio da je iPhone članice studentskog protestnog pokreta u Srbiji bio zaražen Pegasusom - jednim od najmoćnijih poznatih komercijalnih špijunskih programa.
Studentkinja Jelena Kontić potom je javno saopštila da je riječ o njenom telefonu. Citizen Lab je utvrdio da je protiv uređaja korišćen takozvani “zero-click” iMessage exploit povezan sa NSO Groupovim Pegasusom, što znači da korisnica nije morala da klikne na link da bi napad uspio. Forenzički tragovi infekcije potiču iz perioda između decembra 2025. i januara 2026. godine.
Pegasus proizvodi izraelska kompanija NSO Group. Kada uspješno kompromituje telefon, napadaču potencijalno omogućava pristup porukama, fotografijama i drugim podacima, kao i uključivanje mikrofona i kamere.
Među ranije poznatim slučajevima je i Igor Božić, nekadašnji programski direktor N1 Srbija. Božić je početkom septembra 2026. objavio da je forenzička analiza njegovog telefona, koju su obavili stručnjaci Amnesty Internationala, pokazala da je Pegasus instaliran na uređaj u avgustu 2023. godine, neposredno uoči početka predizborne kampanje u Srbiji. Prema njegovim riječima, špijunski softver bio je aktivan 13 dana, sve dok nije ažurirao operativni sistem i time zatvorio ranjivost preko koje je telefon bio kompromitovan. Božić kaže da je za napad saznao tek oko godinu kasnije, nakon što je zatražio provjeru uređaja.
Kontić i Božić nijesu jedini javno poznati slučajevi. Amnesty International je prethodno utvrdio da su istraživačka novinarka BIRN-a Jelena Veljković i njena koleginica, u izvještaju označena pseudonimom ”Bogdana”, u februaru 2025. dobile poruke sa linkovima povezanim sa Pegasus infrastrukturom. Kod njih nije potvrđena infekcija telefona, već pokušaj napada.
SHARE Fondacija je u septembru 2026. saopštila da je od početka godine najmanje 14 studenata, aktivista i opozicionih političara bilo targetirano različitim vrstama naprednog špijunskog softvera. To ne znači da je u svih 14 slučajeva korišćen Pegasus.
"Sumnje bez dokaza"
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je tvrdnje da iza napada stoje srpske vlasti, navodeći da su studenti iznijeli “sumnje bez ijednog dokaza”. Dodao je da je upravo on svojevremeno bio prisluškivan:
“U ovoj zemlji sam ja prisluškivan kada sam bio opozicioni lider”.
Slično je reagovala i Bezbednosno-informativna agencija Srbije (BIA). U zvaničnom saopštenju od 3. septembra navode o upotrebi špijunskog softvera nazvala je “običnim trivijalnim senzacionalizmom”, dodajući da radi “isključivo u skladu sa zakonima Republike Srbije”.
Citizen Lab, međutim, nije javno pripisao najnoviju Pegasus infekciju BIA-i, predsjedniku Srbije niti drugoj konkretnoj državnoj instituciji. Forenzička analiza pokazuje da je telefon bio kompromitovan Pegasusom, ali sama po sebi ne otkriva ko je naredio napad.
Što se tiče Crne Gore, za sada nema javno potvrđenog dokaza da su Pegasus kupili ili koristili Agencija za nacionalnu bezbjednost, policija ili neka druga institucija Crne Gore.
Nema ni javno poznatog slučaja u kojem je forenzičkom analizom uređaja potvrđeno da je osoba u Crnoj Gori zaražena Pegasusom.
Za razliku od Pegasusa, STA1 ne mora da preuzme kontrolu nad telefonom. Umjesto toga pokušava da zloupotrijebi infrastrukturu preko koje mobilne mreže širom svijeta međusobno komuniciraju.
I među njegovim metama pojavljuje se Crna Gora.
Citizen Lab navodi da su mete STA1 uključivale pojedinačne mobilne pretplatnike povezane sa operatorima u Tajlandu, Južnoj Africi, Norveškoj, Bangladešu, Danskoj, Švedskoj, Maleziji, Crnoj Gori i više afričkih država.
To je za sada najkonkretniji javno dokumentovani dokaz da je sofisticirana komercijalna infrastruktura za nadzor targetirala korisnika ili korisnike povezane sa crnogorskom mobilnom mrežom.
Mobilne mreže moraju stalno da “razgovaraju” među sobom. Kada osoba sa crnogorskom SIM karticom ode, na primjer, u Italiju, njen telefon se povezuje sa italijanskom mrežom. Italijanski i crnogorski operator moraju razmijeniti određene podatke kako bi telefon mogao da prima pozive, SMS poruke i koristi internet.
Za to se koriste telekomunikacioni protokoli poznati kao SS7 i Diameter.
Ako neko dobije privilegovan pristup međunarodnoj telekomunikacionoj infrastrukturi, može pokušati da mreži pošalje zahtjeve koji izgledaju legitimno, a čiji je stvarni cilj da sazna gdje se nalazi određeni telefon.
Upravo takav obrazac Citizen Lab je povezao sa STA1.
STA1 nije bio kratkotrajna operacija. Citizen Lab je pronašao tragove aktivnosti najmanje od novembra 2022. i u istorijskim podacima identifikovao više od 500 događaja povezanih sa lociranjem korisnika.
Napadač je mijenjao identitete operatora i mrežne putanje. Kada bi jedan način bio blokiran, pokušavao bi drugi.
U jednom detaljno rekonstruisanom slučaju, protiv visokoprofilne osobe sa Bliskog istoka, STA1 je tokom nekoliko sati koristio različite mrežne identitete i prelazio između SS7 i Diameter protokola pokušavajući različitim putevima da dođe do lokacije iste osobe.
Citizen Lab nije pripisao STA1 nijednoj konkretnoj vladi ili kompaniji.
Ipak, istraživači smatraju da način na koji su pojedinci praćeni preko različitih mreža i država tokom dužeg vremena odgovara obrascu komercijalne platforme za nadzor koju vjerovatno koristi više klijenata.
Najveća nepoznanica je ko je praćen u Crnoj Gori. Citizen Lab nije javno objavio koji je crnogorski operator bio u pitanju, koliko je pretplatnika bilo meta, kada se praćenje dogodilo, da li je telefon tada bio u Crnoj Gori ili u roamingu, niti da li je pokušaj lociranja bio uspješan.
Nije poznato ni ko je želio podatke o lokaciji korisnika.
Formulacija Citizen Laba takođe ne znači nužno da je riječ o crnogorskom državljaninu. Meta je mogla biti osoba koja koristi SIM karticu crnogorskog operatora, dok je telefon u trenutku napada mogao biti u drugoj državi.
“Vijesti” provjeravaju te podatke sa istraživačima Citizen Laba i kompanijom Cellusys, čiji su podaci iz sistema za zaštitu mobilnih mreža korišćeni u istraživanju.
Ključna pitanja su kojem je crnogorskom operatoru pripadao targetirani korisnik, kada se napad dogodio i, prije svega, da li je pokušaj bio blokiran ili je napadač uspio da dobije podatak o lokaciji.
Pegasus i STA1
Razlika između Pegasusa i STA1 je u tome što Pegasus pokušava da preuzme kontrolu nad samim telefonom, a STA1 pokušava da iz telekomunikacione mreže dobije podatke potrebne za lociranje korisnika.
Kod Pegasusa telefon može biti pretvoren u sredstvo za nadzor svog vlasnika.
Kod STA1 telefon ne mora biti inficiran. Osoba može sasvim normalno koristiti uređaj i ne primijetiti ništa, dok se pokušaj praćenja odvija unutar međunarodne telekomunikacione infrastrukture.
U dosadašnjoj provjeri “Vijesti” nijesu pronašle javni dokaz da je neka crnogorska institucija nabavila Pegasus ili drugi proizvod NSO Groupa.
Ali, odsustvo javnog dokaza nije dokaz da sistem nikada nije korišćen.
Kompletni podaci iz međunarodne istrage Pegasus Project, koja je počivala na više od 50.000 telefonskih brojeva odabranih kao mogući ciljevi klijenata NSO-a, nikada nijesu objavljeni u cjelosti.
Zato ostaje otvoreno pitanje da li se u originalnim podacima nalazi neki broj sa crnogorskim pozivnim kodom +382 ili osoba povezana sa Crnom Gorom koja je koristila broj iz druge države.
“Vijesti” provjeravaju te podatke sa međunarodnim organizacijama koje su učestvovale u analizi Pegasus Projecta, kao i pitanje da li je Izrael ikada odobrio marketing ili izvoz NSO-ovih ili drugih tehnologija za sofisticirani mobilni nadzor čiji bi krajnji korisnik bila institucija iz Crne Gore.
Zato se pitanje za Crnu Goru ne svodi samo na to da li je neko kupio Pegasus. Jednako važno pitanje je ko je pokušavao da prati korisnike crnogorskih mobilnih mreža, kada je to radio, zašto i da li su crnogorski operatori i državne institucije za to znali?
Pri prikupljanju podataka za tekst korištena je vještačka inteligencija.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
