HRA: Protestujemo zbog nepotrebnog maltretiranja građana zbog snimka auta u kojem se vozi direktor UP

"Pomenutim građanima su 1. maja 2026. pretresani domovi, uključujući domove članova njihovih porodica. Đilas je satima saslušavan. Oduzeti su im telefoni i laptop, a sud je naredio pretres kompletnog sadržaja tih uređaja. Telefoni su pretreseni tek nakon gotovo četiri mjeseca, a građanima sve to vrijeme nije bilo saopšteno šta im se stavlja na teret, ni da li se smatraju osumnjičenima ili svjedocima. Uprava policije ih je istovremeno u javno dostupnim saopštenjima posredno povezivala s organizovanim kriminalom i 'hibridnim djelovanjem'. Postupak je juče okončan zaključkom da krivičnog djela nema", navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA).

816 pregleda 0 komentar(a)
HRA, Foto: HRA
HRA, Foto: HRA

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da protestuje zbog višemjesečnog, kako navode, nepotrebnog maltretiranja građana zbog snimka službenog automobila marke Majbah u kojem se vozi direktor Uprave policije.

Prema njihovim riječima, neopravdanim pretresima, saslušanjima i višemjesečnim zadržavanjem telefona i računara građana - Saše Đilasa, koji je mobilnim telefonom snimio automobil kojim se vozi direktor Uprave policije, Zorice Radulović, kojoj je snimak proslijedio, i njenog supruga Damira Baše, došlo je do nesrazmjernog kršenja slobode izražavanja i prava na privatnost, koje je nedopustivo u demokratskom društvu i suprotno obavezi minimalne transparentnosti Uprave policije i MUP-a.

"Policija je ovim poručila da je postavljanje pitanja vlastima u vezi upotrebe imovine u državnom vlasništvu opasno i da građane može skupo da košta. Demokratsko društvo tu poruku ne smije da toleriše. Pomenutim građanima su 1. maja 2026. pretresani domovi, uključujući domove članova njihovih porodica. Đilas je satima saslušavan. Oduzeti su im telefoni i laptop, a sud je naredio pretres kompletnog sadržaja tih uređaja. Telefoni su pretreseni tek nakon gotovo četiri mjeseca, a građanima sve to vrijeme nije bilo saopšteno šta im se stavlja na teret, ni da li se smatraju osumnjičenima ili svjedocima. Uprava policije ih je istovremeno u javno dostupnim saopštenjima posredno povezivala s organizovanim kriminalom i 'hibridnim djelovanjem'. Postupak je juče okončan zaključkom da krivičnog djela nema", navodi se u saopštenju HRA.

Oni dodaju da snimak automobila u kojem se vozi direktor policije, napravljen na javnom mjestu, sam po sebi nije dokaz namjere da mu se ugrozi bezbjednost, te da fotografisanje službenog vozila na javnom mjestu nije zabranjeno, dok neovlašćeno fotografisanje postoji tek kada se time osjetno zadre u nečiji lični život (čl. 174 KZCG).

"Takvog zadiranja ovdje nije bilo, jer se radilo o snimanju službenog vozila u javnom prostoru, bez ulaska u privatnu sferu života direktora policije primjera radi fotografisanjem njegove porodice ili doma. Prije posezanja za najinvazivnijim mjerama, država je morala da pokaže konkretne činjenice ili ozbiljne indicije da je stvarna prijetnja postojala. Međutim, to nije učinila. Snimljeni automobil ne pripada njemu, već svim građanima. Oni imaju pravo da znaju kako se koristi državna imovina, po kom osnovu je dodijeljena direktoru i kako uživo izgleda. Na takva pitanja vlast je dužna da odgovori informacijom, a ne pretresima i dugotrajnim oduzimanjem telefona i računara", ističe se u saopštenju.

Iz HRA su kazali da Evropski sud za ljudska prava navodi da i prijetnja krivičnim gonjenjem može imati odvraćajući efekat na ostvarivanje slobode izražavanja kada kod osobe izaziva strah od daljeg postupanja države i navodi je na samocenzuru (Altuğ Taner Akçam protiv Turske).

"Sud takođe zahtijeva da pretresi doma, oduzimanje računara i drugih elektronskih uređaja i pristup njihovom sadržaju budu opravdani konkretnim okolnostima, srazmjerni cilju istrage i praćeni djelotvornim zaštitama od proizvoljnog i preširokog zadiranja u privatnost (Smirnov protiv Rusije). Isto, u predmetu Toth and Crișan protiv Rumunije Sud je prihvatio zaštitu izražavanja privatnog lica koje je objavilo fotografiju policajaca snimljenih na javnoj ulici dok su obavljali službene dužnosti. Sud je naglasio da javni službenici koji postupaju u službenom svojstvu podliježu širim granicama dopuštene kritike nego obična privatna lica i posebno uzeo u obzir da je fotografija napravljena na javnoj ulici, bez prikrivenih metoda, i objavljena u vezi sa pitanjem od javnog interesa", piše u saopštenju.

Iz HRA dodaju da zahtijevaju:

"da se trajno unište sve kopije podataka oštećenih građana, uz pisanu potvrdu;

da Državno tužilaštvo, Unutrašnja kontrola rada policije i Savjet za građansku kontrolu rada policije ispitaju zakonitost i srazmjernost preduzetih mjera, kao i navode građana da telefoni nijesu bili zaštićeni od neovlašćenog pristupa;

da Uprava policije javno saopšti na osnovu kojih činjenica je procijenila da prijetnja po bezbjednost njenog direktora postoji i da se izvini građanima koje je povezivala s kriminalom,

da Odbor za bezbjednost i odbranu razmotri ovaj slučaj i provjeri po kom osnovu direktor policije koristi službeno vozilo Majbah".

Pogledajte još: