Lisice na rukama zbog stanova i para?

Više od decenije policajci i sindikalci javno su upozoravali na dodjelu stanova mimo konkursa, sumnjiv izbor izvođača radova na sindikalnim zgradama, sporno trošenje članarine i novca iz stambenog fonda, ali i na pritiske i odmazdu prema kolegama koje su tražile kontrolu. Poslije godina optužbi i zahtjeva da tužilaštvo ispita poslovanje sindikalnih organizacija, u akciji Sektora za borbu protiv kriminala (SBPK) uhapšena su četvorica dugogodišnjih sindikalnih čelnika iz bezbjednosnog sektora.

U prvim satima realizacije akcije, u petak ujutro, lisice na ruke stavljene su predsjedniku Sindikata Agencije za nacionalnu bezbjednost (SANB) Dragoljubu Miloviću, bivšem predsjedniku Sindikalne organizacije Policijske akademije (SPA) Žarku Mrdoviću i nekadašnjem čelniku Sindikalne organizacije Ministarstva unutrašnjih poslova (SMUP) Danilu Radunoviću.

U subotu veče, na graničnom prelazu Božaj, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapšen je i dugogodišnji predsjednik Sindikata Uprave policije (SUP) Mladen Šuškavčević.

Sva četvorica uhapšenih i dalje su u Sindikatu bezbjednosnih institucija (SBI).

Prema saznanjima “Vijesti”, istraga u kojoj su uhapšeni počela je prije dvije godine. Od tada, inspektori SBPK provjeravali su dokumentaciju, dogovore sa građevinskim kompanijama, raspodjelu stanova, trošenje novca...

“Vijesti” nezvanično saznaju da su tokom istrage, osim obimne dokumentacije, prikupljena obavještenja od aktivnih i bivših policajaca koji su godinama iznosili optužbe na račun sindikalnih vođa.

Neki od njih, rečeno je listu juče, inspektorima su govorili o pritiscima da za izvođača radova, umjesto najpovoljnijeg ponuđača, izaberu građevinsku kompaniju sa kojom su, prema njihovim tvrdnjama, dogovore pravili čelnici SBI - Šuškavčević, Milović, Mrdović i Radunović.

Tvrdili su i da čelnici SBI, uprkos zahtjevima glavnih odbora sindikalnih organizacija kojima pripadaju, nijesu htjeli da im dostave ugovore o izgradnji zgrada namijenjenih zaposlenima u sektoru bezbjednosti.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, inspektori SBPK-a koji rade na tom predmetu provjeravali su i kako su uhapšene sindikalne vođe sa firmom “Roaming Montenegro” dogovorile izgradnju policijskih zgrada u Nikšiću i na Žabljaku, kao i kako je toj kompaniji pripao određeni broj stambenih jedinica.

OPTUŽBE STARIJE OD DECENIJE

Još u julu 2014. godine grupa policijskih službenika podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je šest stanova na Tuškom putu, mimo konkursa i rang-liste, dodijeljeno članovima predsjedništva Sindikata Uprave policije. Tražili su imena dobitnika i odgovor na pitanje da li za sindikalne funkcionere važe ista pravila kao za članove od čijih se plata izdvajao novac za gradnju.

U isto vrijeme pojavila se inicijativa da se iz Sindikata isključe Željko Cupara i Dejan Novaković, koji su ukazivali na nepravilnosti.

Novaković je tada “Vijestima” rekao da sumnja u revanšizam zbog službenih zabilješki kojima je tražio da se utvrdi gdje je trošen sindikalni novac i kako su dijeljeni stanovi.

U kasnijem sudskom postupku zbog raspodjele stanova među optuženima se našao i Šuškavčević, a u tadašnjim izvještajima naveden je i kao jedan od primalaca šest spornih stanova.

Sudski postupak zbog raspodjele stanova završen je oslobađajućom presudom. Mediji su u januaru 2021. godine izvijestili da je podgorički Viši sud preinačio prvostepenu osuđujuću odluku, uz obrazloženje da je Statut omogućavao raspodjelu stanova u specifičnim slučajevima mimo ustaljene procedure.

I nakon oslobađajuće presude nastavljene su javne optužbe zbog poslovanja Sindikata.

Igor Rmandić, tada predsjednik sindikalne organizacije granične policije u Herceg Novom i član Glavnog odbora i Predsjedništva SUP-a, u septembru 2021. javno je tvrdio da je raniji policijski menadžment prikrivao sindikalne zloupotrebe, dok su kolege koje su na njih upozoravale trpjele prijetnje, šikaniranje i premještanje na lošija radna mjesta.

Tokom 2022. godine, na protestima i u javnim istupima, nezadovoljni policajci tražili su Šuškavčevićevu ostavku i ulazak tužilaštva u sindikalne prostorije. Pitali su gdje je novac od članarine i stambenog fonda i ko kontroliše sindikalnu stanogradnju.

Rmandić je optuživao Šuškavčevića da je Sindikat Uprave policije pretvorio u privatnu firmu, da se odluke njegovih organa ne poštuju i da članstvo ne dobija odgovore o trošenju novca. Pitao je zašto se Sindikat zadužuje uprkos redovnim uplatama članarine i sredstava za stambeni fond.

Na nepravilnosti je ukazivao i tadašnji član Glavnog odbora Sindikata Uprave policije Željko Pejović, koji je na protestu u maju 2022. tvrdio da Sindikat nema novca u kasi, već planira novo zaduženje. Kazao je da su još 2018. formirali grupu “Policijski službenici”, u kojoj su iznosili nepravilnosti u radu Sindikata, i da mu je zbog tog djelovanja jednom rasformirana sindikalna organizacija.

Predsjednica tada novoosnovanog Slobodnog sindikata Uprave policije Aleksandra Jovanović u septembru 2022. optužila je dotadašnje sindikalno rukovodstvo da je predugo ćutalo na zloupotrebe. Izrazila je sumnju da naknade koje primaju utiču na njihovo ćutanje i odluke, poručujući da su oštećeni svi policijski službenici i pozivajući tužilaštvo da reaguje.

U jeku policijskih protesta u oktobru 2022. godine, Šuškavčević je sa saradnicima razgovarao sa tadašnjim premijerom Dritanom Abazovićem. Nezavisni sindikat policije (NSP), na čijem je čelu Rmandić, zamjerio mu je taj sastanak, optužujući ga za zakulisne pregovore i ponovno žrtvovanje interesa kolega. Njihov ulazak u zgradu Vlade kroz garažu opisao je kao pokušaj skrivanja sastanka.

U decembru iste godine, NSP je u saopštenju koje je potpisao Rmandić iznio i sumnje u namještene tendere, ucjenjivanje kolega i prodaju stanova po naduvanim cijenama. Zatražili su tužilačku kontrolu poslovanja SBI, upozoravajući da izvođači dobijaju stanove kao kompenzaciju, dok gradnju već pomažu država, opštine i sami policajci.

Šuškavčević je optužbe o poslovanju odbacivao, tvrdeći da o trošenju novca odlučuje Glavni odbor, da se vodi uredna evidencija i da Sindikat radi u skladu sa zakonom.

BARSKI POLICAJCI TRAŽILI KONTROLU STANOGRADNJE

Optužbe su stizale i od policajaca iz Bara, koji su u februaru 2025. javno izrazili nezadovoljstvo cijenom i uslovima kupovine sindikalnih stanova.

Prema njihovim navodima, firma “Roaming Montenegro” odustala je od gradnje po cijeni od 1.268 eura po kvadratu, a potom se na novom oglasu pojavila sa ponudom od 1.670 eura.

Izrazili su i sumnje u dvostruku naplatu garažnih mjesta i izmjene pravilnika kojima bi se pogodovalo službenicima bliskim Šuškavčeviću, tražeći objašnjenje kako je raspoređeno 600.000 eura državne pomoći. “Pobjeda”, koja je objavila njihove navode, saopštila je da Šuškavčević nije odgovorio na pitanja.

U aprilu 2026. nezadovoljni policajci za Primorski portal iznijeli su i sumnju da početak gradnje u Baru godinama kasni zbog nečije “ugradnje”.

Podaci “Vijesti” pokazuju da je “Roaming Montenegro”, osim u Nikšiću, Baru i na Žabljaku, angažovan i na projektima stanogradnje sindikalnih organizacija iz sektora bezbjednosti u Herceg Novom, dok se u tenderskoj dokumentaciji Opštine Budva među referencama te firme navodi i izgradnja četiri stambena objekta za Sindikat Uprave policije u Podgorici.