Martinović: Postoji pritisak da se Medenica osudi i zatvori bez obzira na činjenice i pravo

Na ponovljenom suđenju bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i sutkinji Milici Vlahović Milosavljević, odbrana tražila izuzeće sudije Branislava Lekovića i ponovno saslušanje svjedoka i vještaka

Sudija je zahtjev odbio kao neosnovan, ocjenjujući da se zasniva na ličnim impresijama i da nisu navedeni konkretni razlozi koji bi opravdali njegovo izuzeće

2586 pregleda 0 komentar(a)
Vesna Medenica, Foto: Risto Bozović
Vesna Medenica, Foto: Risto Bozović

Postoji pritisak javnosti da Vesna Medenica bude osuđena i zatvorena bez obzira na činjenice i pravo, ocijenio je danas advokat Nikola Martinović na ponovljenom suđenju toj bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i sutkinji Milici Vlahović Milosavljević pred Višim sudom u Podgorici.

Martinović, branilac Vlahović Milosavljević, to je kazao obrazlažući zahtjev za izuzeće sudije Branislava Lekovića. Sudija je zahtjev odbio kao neosnovan, ocjenjujući da se zasniva na ličnim impresijama i da nisu navedeni konkretni razlozi koji bi opravdali njegovo izuzeće.

Medenici i Vlahović Milosavljević ponovo se sudi zbog optužbi za zloupotrebu službenog položaja, odnosno zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja, u slučaju privremene mjere kojom je, prema optužbi, korporaciji “Ten” iz Moskve onemogućeno da naplati potraživanje od 400.000 eura prodajom nepokretnosti opterećenih hipotekom.

Prema optužnici, Medenica je, dok je bila predsjednica Vrhovnog suda, uticala na Vlahović Milosavljević da donese odluku u korist njenog kuma Rada Arsića i kompanije “Win” iz Kotora, a na štetu korporacije “Ten”. Vlahović Milosavljević tereti se da je nezakonito odredila privremenu mjeru obezbjeđenja Arsićevog novčanog potraživanja.

U prvom postupku Vlahović Milosavljević osuđena je na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, a Medenica na godinu i devet mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja putem podstrekavanja. Obje su negirale krivicu.

Apelacioni sud je 24. jula ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, prihvatajući žalbe odbrane. U odluci je ukazano da prvostepena presuda ne sadrži jasne i obrazložene razloge o posljedici krivičnog djela, kao i da u tom dijelu postoje protivrječnosti u vezi sa jednim od bitnih elemenata. Višem sudu naloženo je da otkloni utvrđene povrede, sveobuhvatno ocijeni dokaze i razmotri izvođenje dodatnih dokaza.

Martinović je, obrazlažući zahtjev za izuzeće Lekovića, ukazao na razloge zbog kojih je presuda ukinuta. Naveo je da treba sagledati pitanja na koja je ukazao Apelacioni sud, uključujući pravnu prirodu privremene mjere, odluku vijeća Višeg suda kojim je ona potvrđena i dva ugovora između Arsića i korporacije “Ten”.

Specijalni tužilac Vukas Radonjić prigovorio je zahtjevu, navodeći da nije valjan jer ga je Martinović podnio bez saglasnosti svoje branjenice. Pozvao se na odredbu Zakonika o krivičnom postupku prema kojoj branilac, osim u zakonom predviđenim slučajevima, ne može preduzimati radnje protiv volje okrivljenog.

Martinović je potvrdio da se Vlahović Milosavljević u početku protivila zahtjevu, ali je kazao da je smatrao da razlozi za izuzeće treba da budu uneseni u zapisnik i javno izneseni.

Leković je odbio zahtjev, ocjenjujući da razlozi koje je odbrana navela ne predstavljaju dovoljan osnov za njegovo izuzeće.

Odbrana tražila novo saslušanje svjedoka i vještaka

U nastavku dokaznog postupka sud je pročitao raniji iskaz advokata Željka Aprcovića, koji je zastupao jednu od strana u parničnom postupku između korporacije “Ten” i kompanije “Win” iz Kotora.

Odbrana je predložila da Aprcović ponovo bude saslušan, ukazujući da je Apelacioni sud u odluci o ukidanju presude istakao potrebu da se dodatno obrazloži poslovni odnos između tih kompanija, uključujući ugovore o investiranju i hipoteci, kao i okolnosti parničnog postupka.

Sud je pročitao i spise izvršnog postupka pred kotorskim sudom. Martinović je kazao da je privremena mjera i dalje na snazi i da je hipoteka upisana. Ukazao je i da u katastru nije bilo zabilježbe da je podnijet predlog za upis hipoteke radi namirenja potraživanja, što smatra važnim za ocjenu okolnosti slučaja.

Martinović
Martinovićfoto: Jelena Kočanović

Pročitani su i podaci o komunikaciji između Medenice i Vlahović Milosavljević. Martinović je prigovorio tome što se, kako je naveo, u spisima nalaze samo podaci iz telefona Medenice.

“Tek kada se utvrdi istovjetnost poruka u najmanje dva aparata može se govoriti o komunikacijama. Do tada su podaci iz telefona Vesne Medenice podaci jedne strane”, kazao je Martinović.

Medenica je prigovorila čitanju nalaza digitalnog vještačenja vještaka Nikole Smiljanića i zatražila da on ponovo bude saslušan. Tvrdila je da vještak nije mogao pristupiti posebnom klaud serveru bez lozinke koju, kako je navela, nikada nije dala, te da su podaci obrađeni sa njenog telefona.

Pozivajući se na izvještaje Agencije za nacionalnu bezbjednost, Medenica je iznijela tvrdnje da su službenici te agencije pristupali klaudu i preuzimali podatke bez sudske naredbe. Zatražila je da vještak objasni kako je takav pristup bio moguć, kao i ranije navode tužioca Vukotića o pristupanju telefonu u noći njenog hapšenja.

“Ten” traži spise o tužbi protiv Arsića

Sud je pročitao i presude Osnovnog suda u Kotoru iz februara 2018. i Višeg suda iz juna 2026. godine koje se odnose na građanski spor Rada Arsića, kompanije “Win” i korporacije “Ten”.

Prema sadržaju presude koji je pročitan na ročištu, Arsiću je djelimično usvojen zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 50.382 eura, uz 28.983 eura troškova postupka, dok je njegov zahtjev za 1.107.070 eura odbijen kao neosnovan.

Punomoćnik korporacije “Ten” Sava Kostić predložio je da sud pribavi spise kotorskog suda koji se odnose na tužbu koju je ta kompanija 10. septembra ove godine podnijela protiv Arsića. Ocijenio je da su ti spisi važni za potpuno sagledavanje poslovnog odnosa između njih i okolnosti donošenja privremene mjere.

Martinović je podržao predlog, navodeći da dokumentacija može pomoći u utvrđivanju okolnosti potraživanja koje je Arsić imao prema “Tenu” u vrijeme donošenja privremene mjere.

“Milica Vlahović Milosavljević nije imala natprirodne sposobnosti da gleda u budućnost niti ih je imalo vijeće Višeg suda koje je potvrdilo njenu odluku”, kazao je Martinović, komentarišući značaj kasnijih sudskih odluka.

Vlahović Milosavljević usprotivila se predlogu Kostića, tvrdeći da presuda iz juna ove godine nije od značaja za krivični postupak i da se moraju cijeniti činjenice koje su bile poznate u trenutku donošenja privremene mjere. Navela je i da je tom presudom Arsiću priznat manji iznos odštete.

Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović, kazao je nakon ročišta da je optimista zbog razloga zbog kojih je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu.

“Nakon ukidanja presude u ovom postupku imam razloga da budem optimista, pogotovo imajući u vidu ukidne razloge Apelacionog suda”, rekao je Begović.

Martinović je nakon suđenja kazao da sudija nije odbio njegov zahtjev za izuzeće, već ga je sam odbacio, bez upućivanja predsjedniku suda koji je trebalo da odluči o tom predlogu.

Objasnio je da je zahtjev podnio zbog, kako je ocijenio, ozbiljnih pravnih grešaka koje je Apelacioni sud utvrdio prilikom ukidanja prvostepene presude.

„Moje mišljenje je da ta greška nije greška mišljenja i greška slobodnog sudijskog uvjerenja, već da je greška bila motivisana pritiskom javnosti da se Vesna Medenica osudi i zatvori“, kazao je Martinović.

On je ocijenio da je Apelacioni sud ukazao na pogrešnu primjenu prava i tumačenje činjenica, iako, kako je rekao, smatra da sudija Leković ima dovoljno znanja da ih pravilno protumači.

Martinović je naveo i da je tokom današnjeg ročišta ponovo ukazano da je privremena mjera koja je u središtu optužbe i dalje na snazi.

„Jasno je da se Milici sudi zbog rješenja koje je i danas na snazi i koje niko nije ukinuo“, rekao je Martinović.

Dodao je da su u međuvremenu okončani i drugi postupci koji, prema njegovoj ocjeni, ukazuju na opravdanost te mjere i da je Arsić dobio spor protiv ruske kompanije.

Martinović smatra da zbog toga u ovom slučaju ne može biti govora o zloupotrebi službenog položaja, za koju se tereti Vlahović Milosavljević.

Pogledajte još: