Šćepanović: Identifikovana osoba koja je pod drugim imenom prijavila da Kljajević posjeduje ilegalno oružje

Prema riječima direktora Uprave policije, Lazara Šćepanovića, pretres je izvršen na osnovu sudske naredbe, a policija je bila dužna da provjeri dostavljene informacije i utvrdi postoji li stvarni rizik.

Odbacio je političku povezanost postupanja policije

24816 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Skupština Crne Gore/R. Radonjić
Foto: Skupština Crne Gore/R. Radonjić
Ažurirano: 16.10.2026. 16:39h

Policija je identifikovala osobu koja je pod drugim imenom prijavila da odbornik Demokratske narodne partije (DNP) u Pljevljima Dragiša Kljajević posjeduje nelegalno oružje, prikupila obavještenje od nje i upoznala državnog tužioca, koji se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela.

To je na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja poslanika DNP-a Bojovića o pretresu Kljajevićevih objekata i mogućim političkim motivima tog postupanja.

Bojović je prethodno kazao da policija prilikom pretresa Kljajevićeve kuće i pomoćnih objekata, a potom i kuće u gradu, nije pronašla nelegalno oružje.

Tvrdio je da ništa nije preduzeto radi otkrivanja osobe koja je podnijela prijavu i izrazio sumnju da je cilj bila politička diskreditacija odbornika i njegove partije.

Direktor je odgovorio da je policija bez odlaganja preduzela mjere kako bi identifikovala podnosioca prijave. Prema njegovim riječima, utvrđeno je da prijavu nije podnijela osoba čije je ime bilo navedeno na koverti.

Kazao je da je identifikovani podnosilac, od kojeg je prikupljeno obavještenje, ostao pri navodima o oružju. Nije želio da otkriva njegov identitet, obrazlažući to mogućim dodatnim narušavanjem komšijskih ili poznaničkih odnosa.

Prema riječima direktora, pretres je izvršen na osnovu sudske naredbe, a policija je bila dužna da provjeri dostavljene informacije i utvrdi postoji li stvarni rizik. Odbacio je političku povezanost postupanja policije.

Sedam poginulih, prošle godine 15

Odgovarajući na Bojovićeva pitanja o opravdanosti strožeg kažnjavanja u saobraćaju, Šćepanović je kazao da smatra da su usvojene zakonske norme opravdane, te da su kaznena politika i preventivne aktivnosti dvije komponente rada na povećanju bezbjednosti.

Saopštio je da je tokom dva mjeseca u saobraćaju poginulo sedam osoba, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 15.

Iako je naglasio da se period od dva mjeseca metodološki ne može smatrati dovoljnim pokazateljem uspješnosti, ocijenio je da je riječ o ohrabrujućem podatku. Naveo je i da je policija pojačala kontrole, uključujući nadzor iz vazduha i upotrebu mobilnih radara.

Direktor policije upozorio je da se kritikama ne bi smjeli obezvređivati napori policije na prevenciji saobraćajnih nezgoda. Kazao je da cilj policije nije prihod od kazni, već poštovanje zakona i zaštita građana.

Bojović je prethodno tražio podatke o broju kažnjenih građana, saobraćajnih nezgoda i poginulih od uvođenja novih kaznenih odredbi, uz poređenje sa istim periodima prethodnih godina. Pitao je i da li će kaznene odredbe biti preispitane, ukazujući na troškove i probleme sa kojima se građani suočavaju.

Direktor je saopštio i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo inicijativu Ministarstvu saobraćaja i Direkciji za saobraćaj za preispitivanje ograničenja brzine.

Saglasio se da pojedina ograničenja treba revidirati, posebno na lokalnim putevima, uz učešće stručnjaka. Dodao je da putevi nijesu građeni u mandatu sadašnje Vlade i da je o njihovoj bezbjednosti trebalo razmišljati i ranije.

Odgovarajući poslaniku Nikoli Zirojeviću, direktor Uprave policije kazao je da se o pitanjima koja se odnose na tajne podatke ne može govoriti na javnoj sjednici u Plavom salonu, već u zaštićenim i kontrolisanim uslovima.

Najavio je provjeru da li su policijski službenici ili službenici drugih službi dostavljali poslaniku službene zabilješke koje sadrže tajne podatke, kao i da li su pojedini dokumenti falsifikovani.

Poručio je da službenik koji bi na taj način dostavljao podatke ne treba da bude u sistemu.

"To ćemo ispratiti", kazao je.

Naveo je da Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost djeluju jedinstveno, sinhronizovano i koordinisano u suzbijanju malignog i hibridnog djelovanja struktura i interesnih grupa koje ugrožavaju bezbjednost države.

Dodao je da je borba protiv mafije i organizovanog kriminala postavljena kao nacionalni prioritet.

Govoreći o korišćenju vozila oduzetih od pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, direktor je pitao zbog čega postoji "tolika žal i bol za takvim vozilima".

Kazao je da je Vlada uredbom omogućila da ta vozila koriste osobe koje se obezbjeđuju na osnovu odluke Vlade ili procjene bezbjednosnog rizika. Tvrdio je da takva praksa postoji u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.

U raspravi o tome šta se dešava ako sud donese drugačiju odluku, ustvrdio je da se tada nadoknađuje novčana vrijednost vozila, umjesto da se ono vraća nakon deset ili 15 godina.

Odgovarajući o praćenju njegove pratnje i njega dronom, kazao je da postupak još traje i da korišćenje dronova zahtijeva odgovarajuću dokumentaciju i poštovanje procedura, uključujući prijavljivanje leta.

Govoreći potom o slučaju fotografisanja vozila, osporio je interpretacije o ulozi suda i tužilaštva.

Kazao je da sud nije izdao naredbu za pretres stanova i drugih objekata jedne osobe.

Saopštio je i da je Vrhovnom državnom tužilaštvu upućen zvaničan dopis radi izjašnjenja o primjeni zakonskih mehanizama kontrole integriteta u odnosu na jednu zaposlenu osobu.

Poručio je da, dok se sprovode provjere integriteta u Upravi policije, očekuje da se odgovarajuće mjere preduzimaju i u drugim institucijama, radi zaštite unutrašnje bezbjednosti i profesionalnog postupanja.

Osvrćući se na Zirojevićevu ocjenu da su kazne evropske, a putevi nijesu, ponovio je da putevi nijesu građeni u mandatu sadašnje Vlade.

Zirojević poručio Markoviću da bi uskoro mogla biti objavljena „ekskluziva“ i o njemu

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević optužio je predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Dana Markovića da je pokušao da ga onemogući u radu na sjednici, a potom mu poručio da bi uskoro mogla biti objavljena „ekskluziva“ i o njemu.

Na početku drugog kruga rasprave kazao je da je „hibridno djelovanje“ predsjednika Odbora propalo, jer je, uprkos ranije najavljenim obavezama, ostao na sjednici.

„Kao što vidite, 14.44 je, ja sam i dalje tu sa vama“, rekao je.

Odbor za bezbjednost i odbranu
foto: Skupština Crne Gore/R. Radonjić

Izvinio se studentima sa kojima je u 14 časova trebalo da učestvuje u radionici koju organizuje parlament. Za to što nije prisustvovao tom susretu okrivio je predsjednika Odbora, tvrdeći da je pokušao da ga onemogući da završi drugi krug rasprave.

Kazao je da pojedini ljudi misle da im funkcija i položaj daju određena prava, a nakon najave „ekskluzive“ poručio: „Samo polako, čekajte, biće interesantno“. Nije precizirao na šta se ta najava odnosi.

Govoreći o korišćenju vozila oduzetih od kriminalnih struktura, Zirojević je rekao da bi podržao da ih koriste inspektori opšteg kriminaliteta i saobraćajne patrole. Ustvrdio je, međutim, da ta vozila koriste isključivo najviši funkcioneri.

Odbacio je tvrdnje da njegove primjedbe predstavljaju žal za imovinom kriminalnih klanova, navodeći da ima problem sa načinom na koji se vozila koriste.

Ponovio je da u potpunosti podržava oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću, a zatim ironično predložio da se funkcionerima koji su zadužili oduzeta vozila dodijeli i vila za odmor.

Pomenuo je „Radojevu vilu u Kotoru“, oslovljavajući Radoja Zvicera samo po imenu.

Osvrćući se na izlaganje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao je da je akciju „Pojas“ naveo samo kao primjer. Istakao je da sigurnosni pojas veže prije nego što pokrene vozilo, čak i kada vozi svega stotinjak metara, te da su mu se pojedini ljudi zbog toga podsmijevali.

„Vežem ga zbog sebe. I apelujem na svakog učesnika u saobraćaju da veže pojas“, poručio je.

Podsjetio je da je jedna od glavnih zamjerki tadašnje opozicije, kojoj je pripadao i Šaranović, 2018. godine bila da Uprava policije ima previše službenika. Pitao je da li je manjak policajaca postojao i tada ili je odlazak zaposlenih uslijedio nakon dolaska sadašnjeg rukovodstva, koje je optužio za progon ljudi.

Osporavajući ministrovo poređenje sa ranijim postupanjem policije zbog objava na društvenim mrežama, naveo je da je i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević procesuiran zbog izražavanja o direktoru Uprave policije.

„Tako da neće biti da je situacija baš toliko različita, ministre Šaranoviću“, kazao je.

Obraćajući se pomoćniku direktora Uprave policije Haris Đurđeviću, rekao je da njegove prethodne konstatacije nijesu bile uvredljive, već da je ukazivao na bezbjednost saobraćajnih policajaca tokom kontrola.

Objasnio je da se ponekad izražava šaljivo, ali da smatra da službenici prilikom kontrolisanja brzine nijesu uvijek potpuno bezbjedni. Kao primjer naveo je situaciju u Podgorici, gdje su policajci zaustavljali vozila u jednoj traci, dok su se drugom vozila kretala.

„Ne možete blokirati jednu traku da zaustavite vozilo u krivini“, rekao je.

Apelovao je da prilikom raspoređivanja patrola prioritet bude bezbjednost policijskih službenika, a ne pisanje kazni.

Tvrdio je da policajci rade po 12 sati, bez slobodnih dana i odgovarajuće opreme, obuće i odjeće, koju sami kupuju. Kazao je da se zalaže da se to promijeni, dok je rukovodstvo optužio da službenike žrtvuje kako bi sebe zaštitilo u pojedinim situacijama.

Tokom razmjene i upadica o osobama iz komunikacija sa Skaja, rekao je da njima nije opterećen, da ih ne sanja i da ne čita Skaj pred spavanje.

Poručio je Đurđeviću da nema potrebe da štiti policijske službenike od njega, dodajući da bi u zaštiti njihovih prava trebalo da budu na istom zadatku.

Govoreći o ograničenjima za mlade vozače, Zirojević je ustvrdio da sve članice Evropske unije odustaju od te prakse jer se pokazala nepotrebnom. Pitao je da li Crna Gora želi da prati praksu Evropske unije ili da za njom zaostaje deset godina.

Ironično je dodao da bi se mogli vratiti i 50 godina unazad, pa jahati umjesto voziti automobile, čime bi bilo manje saobraćajnih nezgoda.

Osvrnuo se i na direktorovo pozivanje na pohvale šefa Delegacije Evropske unije Johana Satlera, ocjenjujući da on nije stručnjak za saobraćaj i da njegova pohvala nije mjerilo opravdanosti mjera. Kazao je da Satler, kao diplomata koji ima vozača, u saobraćaju učestvuje sa suvozačkog mjesta, dodajući da misli da on ne vozi.

Zirojević je rekao da mu članstvo u Odboru za bezbjednost i odbranu daje mogućnost da komentariše rad bezbjednosnog sektora, bez obzira na to da li se njegovi komentari dopadaju rukovodstvu policije.

Optužio ih je da ne žele da se čuju neprijatni komentari i pitanja na koja ne mogu da odgovore, već da žele da ističu ono što smatraju uspjesima, a skrivaju ono što im ne ide u prilog.

Pojasnio je da nije komentarisao praćenje dronom, već slučaj u Nikšiću, u kojem je, prema njegovim riječima, osoba mobilnim telefonom fotografisala vozilo na bulevaru, ne znajući ko se u njemu nalazi. Rekao je da misli da se to dogodilo pored parka, uz ogradu da nije potpuno siguran u lokaciju.

Osvrnuo se na Šćepanovićevo objašnjenje kretanja osumnjičenog za trostruko ubistvo u Danilovgradu, dovodeći u pitanje iznesenu vremensku rekonstrukciju.

Zirojević je poručio direktoru Uprave policije da će ga predložiti za Nobelovu nagradu ako dokaže da je osumnjičeni za trostruko ubistvo u Danilovgradu za sat i po stigao do Herceg Novog.

Naglasio je da ne obezvređuje policijsku operaciju, već osporava fizičku mogućnost da je opisani put pređen za navedeno vrijeme.

"Ja uopšte ne obezvređujem operaciju, ja govorim o fizici", kazao je, dodajući da je fiziku učio i na Elektrotehničkom fakultetu.

"Ja vam kažem da je fizički ovo nemoguće", poručio je.

Šaranović: Da mi je trebala vila, ne bih se bavio politikom u Crnoj Gori

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je da mu nije potrebna vila Radoja Zvicera, navodeći da je po stupanju na dužnost odbio da koristi ministarski apartman u Budvi i naložio da se taj prostor pregradi za smještaj policijskih službenika.

Odgovarajući poslaniku Nikoli Zirojeviću, koji je predložio da se dodijeli oduzeta vila za odmor, Šaranović je kazao da su ga u kabinetu, po preuzimanju funkcije, upoznali da kao ministar ima na raspolaganju "vilu u Budvi".

Objasnio je da je riječ o objektu u vlasništvu MUP-a, u kojem dvije decenije postoji takozvani ministarski apartman od oko 250 kvadrata, sa četiri kupatila, sedam soba, tri dnevne sobe i četiri terase.

"Znate što je moja reakcija bila na to? Pregradićete ovaj apartman. Ja ga neću koristiti", rekao je Šaranović.

Ustvrdio je da je prvi ministar unutrašnjih poslova koji taj apartman ne koristi, te da prostor već tri godine služi za smještaj policijskih službenika. Pozvao je prisutne policajce da to potvrde i pitao građane da li je i to dovoljna razlika između njega i prethodnika, među kojima su, kako je naveo, bile Zirojevićeve partijske kolege.

"Da mi je trebala vila, ne bih se bavio politikom u Crnoj Gori", poručio je.

Prethodno je odbacio tvrdnju da se vozi u skupocjenom vozilu i da je svrha oduzimanja kriminalno stečene imovine da je koriste funkcioneri.

Kazao je da koristi automobil star 14 godina, oduzet od člana organizovane kriminalne grupe, koji je, prema njegovim riječima, među najmanje vrijednim vozilima oduzetim od kriminalnih struktura. Naglasio je da je to vozilo građane i državni budžet koštalo nula eura, za razliku od vozila pojedinih njegovih prethodnika.

Šaranović je rekao i da je prilikom stupanja na prvu javnu funkciju obećao da će raditi za platu, te da je obećanje ispunio. Podsjetio je da je kao poslanik bio među predlagačima amandmana na Zakon o budžetu kojim se javnim funkcionerima zabranjuje rješavanje stambenih pitanja o trošku građana.

Osvrćući se na Zirojevićevo zalaganje za socijalni položaj policajaca, kazao je da se poslanik predstavlja kao svojevrsni policijski ombudsman. Pozvao ga je da se sa partijskim kolegama, koje su, prema njegovim tvrdnjama, dobile stanove besplatno ili uz mjesečnu ratu od 20 eura, dogovori o vraćanju tih sredstava.

Ocijenio je da bi time bilo obezbijeđeno dovoljno novca za potrebe policije.

"Nabavićemo uniforme za deset godina i vozila za deset godina", kazao je Šaranović.

Šaranović je pozvao Zirojevića da svojim partijskim kolegama predloži da se odreknu ranije dobijenih pogodnosti. Pozdravio je i zakonski predlog poslanika, a pojedine Zirojevićeve partijske kolege optužio da ne podižu platu sa računa, već žive od drugih beneficija i uvećavaju broj nekretnina u imovinskim kartonima.

Šćepanović: Oni kojima smetaju uspješne bezbjednosne akcije će i dalje biti nervozni

Direktor Uprave policije potom je kazao da treba razlikovati postupanje povodom krivičnih djela od drugih policijskih aktivnosti.

Pomenuo je ukrajinske državljane bliske jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, za koje je naveo da su protjerani iz razloga unutrašnje i nacionalne bezbjednosti.

Poručio je da je policija operativno nezavisna i da ne želi da ulazi na teren politike niti da politička rasprava naruši njen profesionalni rad i međunarodnu saradnju. Najavio je nove snažne operacije, dodajući da će oni kojima smetaju uspješne bezbjednosne akcije i dalje biti nervozni.

Zirojević: Ako pronađete bilo šta u mojoj imovini što nije stečeno zakonito, ja ću se toga odreći

Zirojević je najavio da će se uskoro u skupštinskoj proceduri naći sličan predlog u vezi sa stanovima i poručio da, nakon ministrovog izlaganja, očekuje podršku poslaničkog kluba Demokrata.

Kazao je da su se Demokrate detaljno bavile njegovim stanom, ali da su, nakon što je iznio sve detalje, prestale da ga pominju. Ocijenio je da to javnosti dovoljno govori o načinu na koji je stekao tu nekretninu.

"Ako pronađete bilo šta u mojoj imovini što nije stečeno zakonito, ja ću se, u onom trenutku kada to pronađete, istoga odreći", poručio je.

Direktoru Uprave policije zamjerio je što je ostavio nedorečenim na koga misli kada kaže da nekoga "žuljaju" ukrajinski državljani.

Pitao je da li se ta poruka odnosi na njega, poslanika Bojovića, Markovića, stručnu službu ili nekog drugog.

Takav način obraćanja ponovo je nazvao "hibridnim djelovanjem", prigovarajući direktoru što ostavlja prostor za različita tumačenja.

Pogledajte još: