Obradović saslušan u Višem sudu zbog afere "Telekom"

Bivši predsjednik Odbora direktora Crnogorskog Telekoma Oleg Obradović saslušan je danas pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici Goranom Šćepanovićem u okviru postupka koji se odnosi na privatizaciju te kompanije 2005. godine i sumnje da je tokom tog procesa isplaćivan mito preko navodno fiktivnih konsultantskih ugovora.

Dan ranije, pred istim sudijom saslušan je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je odbio da odgovara na pitanja o privatizaciji Telekoma, po savjetu advokatice Svetlane Vujanović. Ona je ocijenila da bi odgovaranjem dao legitimitet postupku za koji smatra da je nezakonit.

Đukanović je nakon saslušanja kazao da je riječ o "karikaturalnom pokušaju oživljavanja jedne teme" koja je, kako tvrdi, već dobila odgovor Specijalnog državnog tužilaštva. Ocijenio je da se postupkom nanosi šteta državi i narušava ustavna podjela vlasti.

On je tvrdio da je privatizacija Telekoma sprovedena u skladu sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i međunarodnim standardima, te poručio da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se utvrdi da je bilo kršenja zakona ili primanja mita.

Obradović je bio na čelu Odbora direktora Telekoma od jula 2001. do juna 2006. godine, uključujući period privatizacije kompanije, a njegovo ime se u dokumentima američkog suda pominjalo u vezi sa sklapanjem ugovora između Telekoma i kompanije Sigma, preko koje su, prema tvrdnjama američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), isplaćivana sredstva za navodno podmićivanje.

"Vijesti" su ranije objavile da je Obradović imao jednu od ključnih uloga u procesu sklapanja ugovora između Sigme i Telekoma, za koji je SEC tvrdio da je poslužio za navodno podmićivanje advokatice Ane Kolarević, sestre tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Prema dokumentima američkog suda, Obradović je učestvovao u predstavljanju "investicione prilike" Mađar Telekomu u februaru 2004. godine, a potom je podržao angažovanje advokatskih kancelarija Kolarević i Nikole Martinovića za pomoć u izradi plana restrukturiranja i integracije Moneta i Telekoma nakon privatizacije.

Ugovor sa Sigmom, vrijedan 580.000 eura nakon pregovora, potpisali su Obradović i tadašnji predstavnik Mađar Telekoma Tomaš Morvai. Prema dokumentima američkog suda, Obradović je kasnije potvrdio da je posao završen, potpisao fakturu i odobrio transfer novca na račun Sigme, odakle su isplaćeni Kolarević i Martinović.

Obradović je ranije negirao da je primio ili ponudio mito, navodeći da je posao završen u skladu sa ugovorom i kompanijskim procedurama. Tvrdio je i da kao predsjednik Odbora direktora nije učestvovao u donošenju odluke o prodaji kompanije, već da su o tome odlučivali vlasnici.

Saslušanje Obradovića predložila je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je preuzela krivično gonjenje u ime države nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu 2025. godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda zauzelo je stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara, nakon čega je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji.

MANS je krivičnom prijavom iz 2019. godine obuhvatio Mila i Anu Đukanović i više drugih osoba, zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije Telekoma.