NE ZNA SE KOLIKO IH PLIVA JADRANOM KOD NAS

Crnogorske ajkule najčešće završe na udici i pijaci

Iako su do sada zabilježene 34 vrste ajkula, na crnogorskom dijelu Jadrana skoro da ne postoje, kažu iz CG društva ekologa...
985 pregleda 15 komentar(a)
ajkula, Foto: Privatna arhiva
ajkula, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 04.12.2016. 17:52h

Nije poznato koliko ajkula pliva crnogorskim dijelom Jadrana, ali jedno je sigurno - šansa da plivajući naletite na neku od njih je minimalna.

"Iako su u Jadranskom moru do sada zabilježene 34 vrste, na crnogorskom dijelu skoro da ne postoje", kažu iz Crnogorskog društva ekologa.

Ta organizacija je nedavno završila projekat čiji je cilj bio utvrditi rasprostranjenost pojedinih vrsta ajkula u vodama Crne Gore.

Za sada, završeno je istraživanje morskog psa modrulja, a nakon prve baze podataka o toj vrsti, prema riječima Ilije Ćetkovića, biće rađena nova istraživanja i kreirane baze i za druge vrste.

Od 34 vrste u crnogorskim vodama mogu se sresti pešikan i morska mačka.

Ćetković kaže da postoji i nekoliko pelagijskih, odnosno vrsta koje naseljavaju otvoreno more.

Među njima su, osim modrulja, mako i ajkula lisica.

“Te vrste su čest ulov i mogu se relativno često vidjeti na otvorenom moru”, dodao je Ćetković.

Neke od ajkula koje plivaju crnogorskim vodama, poput pešikana, dio su ciljanog ulova komercijalnog ribolova.

“Ta vrsta morskog psa se lovi zbog ukusnog mesa”, kazao je Ćetković.

Najveći dio ulova ajkula, dodaje, spada, međutim, u sporedni ulov (bycatch) u ribolovu na druge vrste riba.

Upravo ribolov, prvenstveno komercijalni, ali i sportski, najviše utiče na brojnost vrsta.

“Biologija većine vrsta ajkula zahtijeva stalno plivanje, a jedinke se često pronalaze uginule na parangalima i u mrežama. Prevelik ribolovni pritisak dovodi do značajnog pada brojnosti jer ribolovci većinom love mlade jedinke, koje ne uspijevaju da ostave potomstvo”, objasnio je Ćetković.

Period polnog sazrijevanja ajkula je dug, a broj mladih jedinki u crnogorskim vodama je jako mali u poređenju sa drugim vrstama riba.

Iz Crnogorskog društva ekologa navode da zvanična statistika o brojnosti ajkula zapravo i ne postoji, te da su jedini podaci oni koje imaju ribari.

“Postoje zapisi malog broja ribara i jedino se kroz njihova sjećanja može doći do nekih okvirnih podataka”, kazao je Ćetković.

I terensko istraživanje Crnogorskog društva ekologa o morskom psu modrulju se dobrim dijelom oslanja na saradnju sa ribarima - kako bi dobili više informacija o toj vrsti i informisali i same ribolovce o problemu.

“Projektom su sada definisana mjesta, u okviru crnogorskih teritorijalnih voda, koja modrulj posjećuje, kao i faktori koji prijete populaciji te vrste”, objasnio je Ćetković.

Ribolovci, ali i građani uopšte, trebalo bi da znaju koliko su ajkule zapravo važne za morske ekosisteme.

“Ajkule su predatori i nalaze se na samom vrhu lanca ishrane. Jedući starije i na bilo koji način bolesne jedinke drugih riba, one održavaju njihove populacije zdravijim. Uklanjanjem ajkula iz sistema došlo bi do značajnih promjena u brojnosti ostalih vrsta riba”, kazao je Ćetković.

On dodaje da su ajkule, čije su potrebe jako složene, odličan indikator stanja ekosistema.

“Kroz njihovu brojnost se može procijeniti brojnost drugih komercijalno važnih vrsta riba - tune, sardine i druge plave ribe. Ribolov značajno smanjuje populacije riba kojima se većina ajkula hrani, na taj način smanjujući i njihove resurse hrane”, rekao je Ćetković.

A kada su one ulov, dodaje on, ajkule najčešće predstavljaju sporedni ili neželjeni plijen ribara.

Ajkule, dodaju iz Crnogorskog društva ekologa, često budu ulovljene isključivo kao trofeji

“Te vrste nemaju komercijalnu vrijednost ili je ona zanemarljiva, ali stradaju tokom izlova drugih vrsta. I to je još jedan od ključnih problema u zaštiti morskih ekosistema današnjice”, kazao je Ćetković.

One vrste koje su komercijalno značajne, takođe bilježe značajan pad populacija zbog njihovih složenih bioloških potreba i prevelikog pritiska ribolova.

Ajkule, dodaju iz Crnogorskog društva ekologa, često budu ulovljene isključivo kao trofeji.

“Nažalost, to je u javnosti i medijima jako popularno”, naveo je on.

Ajkule su, dodaje Ćetković, zaštićene mnogim međunarodnim zakonima i direktivama.

Iako su pod zaštitom, nije im neka utjeha, jer, kako navode iz Crnogorskog društva ekologa, zakon se ne primjenjuje dovoljno.

Samo 16, od 500 vrsta potencijalno opasno za čovjeka

Od preko 500 opisanih vrsta ajkula, samo 16 se smatra potencijalno opasnim po čovjeka.

Čak 80 odsto njih uopšte ne prelazi dužinu od jednog metra.

Kako se najveći broj jedinki nalazi na značajnoj udaljenosti od obale, sam susret je rijedak, a napad gotovo nemoguć.

„U prilog tome ide činjenica da su skoro sve jedinke registrovane tokom našeg istraživanja nađene na udaljenostima od minimum šest do sedam nautičkih milja od obale. Iako je i u Jadranu bilo napada, oni su jako rijetki zbog drugačijih karakteristika njegove faune“, kažu iz Crnogorskog društva ekologa, dodajući da su napadi gotovo uvijek posljedica zamjene čovjeka sa morskim sisarima, najčešće fokama ili kornjačama, čija je brojnost u Jadranu na jako niskom nivou.

„Ajkule se najčešće predstavljaju javnosti kao morske nemani i ljudožderi, što je i izazvalo današnje stanje njihovih populacija“, objasnio je Ćetković.

Lie Science je ranije ove godine objavio da se godišnje u prosjeku dogodi 30 napada ajkule, ali da je pet do 10 napada sa smrtnim ishodom.

Najpametnije vrste u okeanima

Ajkule spadaju u najinteligentnije vrste u okeanu, zahvaljujući evoluciji staroj više od 400 miliona godina.

Najbrža među ajkulama je mako ajkula, koja se može vidjeti i u crnogorskim vodama.

Mako ajkula spada i u najopasnije vrste ajkula.

Pas modrulj ili plava ajkula dostiže dužinu do šest metara. Pliva blizu površine vode i pri tome joj se vidi leđno peraje

Najveće vrste ajkula – atlantska i kit ajkula, jedu plankton i druge sitne životinjice.

Pisac knjige po kojoj je snimljen film „Ajkula“, Peter Benchley, postao je jedan od najvećih zaštitnika ajkula, nakon što je uvidio uticaj njegovog djela.