Zaštita prava na slobodu izražavanja posebno izazovna

“Stepen razvoja i vrijednost principa ustavnosti mjeri se po stepenu priznavanja, garantovanja i oživotvorenja osnovnih demokratskih sloboda čovjeka i građanina”, navela je Lopičić na promociji publikacije „Godišnjak ustavnog prava“ koju je organizovao Ustavni sud u saradnji sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu saradnju (IRZ)
58 pregleda 1 komentar(a)
Desanka Lopičić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Desanka Lopičić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 16.11.2016. 11:55h

Ustavni sud, na konceptu ljudskih prava i sloboda pojedinca, gradi objektivni sistem obavezujućih smjernica za djelovanje državne vlasti u okvirima Ustava, kazala je predsjednica tog suda, Desanka Lopičić, i ocijenila da je u državi posebno izazovna zaštita prava na slobodu izražavanja.

Lopičić je ukazala da je Ustav temelj pravnog poretka i normativnog uređenja svakog društva.

Ona je objasnila da je Ustav obezbjeđuje sigurnost i stabilnost u državi, i poručila da se on mora poštovati, jer je jedini čuvar sloboda.

“Stepen razvoja i vrijednost principa ustavnosti mjeri se po stepenu priznavanja, garantovanja i oživotvorenja osnovnih demokratskih sloboda čovjeka i građanina”, navela je Lopičić na promociji publikacije „Godišnjak ustavnog prava“ koju je organizovao Ustavni sud u saradnji sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu saradnju (IRZ).

Ona je ocijenila da je Crna Gora pravilno prepoznala da pravo mora biti izdignuto na nivo društvene djelotvornosti, koja se postiže prihvatanjem uloge Ustavnog suda kao zaštitnika osnovnih prava i sloboda u posljednjoj instanci na nacionalnom nivou.

Lopičić je rekla da Ustavni sud, na konceptu ljudskih prava i sloboda pojedinca, gradi objektivni sistem obavezujućih smjernica za djelovanje državne vlasti u okvirima Ustava.

Prema njenim riječima, posljednjih godina postoji dijalog ustavnih sudova koji je uvijek koristan i da snaži ustavno sudstvo.

Lopičić je navela da su metode tehnike koje je razvio Evropski sud za ljudska prava u ispitivanju podnesaka pomogli ustavnim sudovima da zakonitost podvrgnu ustavnosti i razviju ustavnu argumentaciju.

Ona je precizirala da su u Godišnjaku objedinjeni materijali i referati predstavljeni na regionalnoj konferenciji koja je održana u oktobru prošle godine u Crnoj Gori „Sloboda mišljenja i sloboda medija“, kao i na konferenciji u Srbiji „Ustavni sudovi i mediji“.

„Zaštita prava na slobodu izražavanja posebno je izazovna u Crnoj Gori u okolnostima još uvijek tradicionalnog poimanja shvatanja časti i ugleda i privatnosti uopšte“, smatra Lopičić.

Ona je navela da su u Godišnjaku predstavljene i odluke Ustavnog suda Crne Gore u kojima su utvrđene povrede prava na slobodu izražavanja.

Rukovodilac projekta IRZ fondacije, Stefan Purner /Pirner/, ocijenio je da je Godišnjak specifično mjesto za preispitivanje pristupa ustavnih sudova.

On je kazao da se nadaju da će u narednom broju Godišnjaka biti članci nekih autora, profesora i mladih pravnika.

“U Godišnjaku ima dosta kvalitetnih radova i važno je da sudije ustavnih sudova diskutuju”, saopštio je Pirner.

Zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori, Uwe Meerkotter /Uve Merkoter/, ukazao je da se odluke ustavnih sudova objavljuju i na taj način su dugovječnije. “Isto ako jedna vrsta poezije, one trajno opstaju”.

“To želim i vašoj publikaciji – da ona bude trajna, a prije svega želim da trajna bude vaša saradnja”, poručio je Merkoter.

Bonus video: