Radnici Komunalnog preduzeća u Tivtu u prosjeku svakog drugog dana posjeku po jednu uništenu palmu.
To je možda i najbolja ilustracija katastrofalne situacije koju je među velikim feniks palmama (kanarska datula) na primorju, napravio crveni palmin surlaš.
Situacija nije bolja ni u Herceg Novom, gdje su iz lokalne uprave saopštili da ta štetočina prijeti da kroz nekoliko godina uništi sve palme i na taj način promijeni sliku grada.
Problem nije samo ekološki i estetski, već i ekonomski. Šteta će, ako se nastavi ovakvom progresijom biti milionska, jer svako veliko stablo starije od 50 godina košta između 5.000 i 10.000 eura.
Direktor Komunalnog preduzeća u Tivtu Tonko Lukšić kazao je „Vijestima“ da komunalci i Opština preduzimaju sve što mogu da koliko-toliko ublaže problem što ga prouzrokuje surlaš koji nemilice tamani ovdašnje palme. Uprkos višestrukom prskanju palmi na javnim površinama insekticidom, surlaš se nevjerovatno brzo širi i napada sve veći broj stabala kako na javnim, tako i privatnim površinama.
Lukšić je početkom mjeseca iznio procjenu da će se u naredna tri mjeseca najverovatnije i pored svih preduzetih mjera, na javnim i privatnim površinama u Tivtu izgubiti najmanje 150 stabala palmi.
Duž cijele Tivatske rivijere sve je više tužnih prizora potpuno osušenih velikih feniks palmi, posječenih stabala od kojih su ostali samo panjevi izrezani skoro do nivoa zemlje, te visokih stabala palmi starih i po 100 godina, a sa kojih je uklonjena kompletna krošnja i stablo isječeno do „zdravog dijela“ koji surlaši još nisu pojeli - sve u tankoj nadi da će se takve palme uspjeti revitalizovati. Procenat uspješnosti ove metode kreće se između 20 i 30 posto.
Iz Opštine Herceg Novi uputili su apel svima koji u njihovim baštama i vrtovima imaju palme da zakažu tretman radi zaštite od takozvanog “crvenog surlaša”.
“Cijena tretmana jedne palme je 10 eura. Takav tretman potrebno je ponoviti tri puta u razmaku od oko 40 dana, a u dogovoru sa licenciranom firmom koja ga obavlja. Preventivnim i brzim djelovanjem moguće je za 30 eura spriječiti da se pošast proširi na stabla stara po više decenija i vrijedna više hiljada eura”, poručeno je iz lokalne uprave.
Upozoravaju i da građani ne bi smjeli preduzimati aktivnosti bez saglasnosti i naloga Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, jer je, tvrde upravo samoinicijativno tretiranje najpogodniji način da se štetočine prošire na druga stabla. Prema nalogu Fitosanitarne inspekcije do daljeg je zabranjeno orezivanje palmi, što na terenu kontroliše Služba komunalne policije.
Lukšić je kazao da, nakon već obavljena tri, do kraja mjeseca slijedi i posljednji, četvrti ovogodišnji tretman insekticidom oko 250 palmi na javnim zelenim površinama. Iz Opštine međutim, nezvanično najavljuju i mogućnost da se iz gradske kase obezbijede sredstava kojim će Opština participirati u dijelu troškova prskanja insekticidom i palmi na privatnim posjedima, jer je do sada tek manji dio vlasnika tih stabala bio spreman da sam plati ovaj tretman. S druge strane, uništenih palmi je sve više na privatnim površinama gdje one ostaju dugo vremena, pružajući mogućnost larvama surlaša u njihovim krošnjama, da se izlegu i odatle prelaze na nove, još uvijek zdrave primjerke tih stabala.
Zbog toga je brzo i efikasno uklanjanje zaraženih stabala jedan od prioriteta, ali država u liku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR), odnosno Fitosanitarne uprave, do sada ni na koji način nije pokazala spremnost da lokalnim upravama i stanovnicima primorskih opština, pomogne u nošenju sa ovim problemom koji je odavno izmakao kontroli i poprima sva obilježja ekološke katastrofe i elementarne nepogode.
“Sve što možemo učiniti je da prskamo palme insekticidom i što prije uklanjamo zaražene primjerke kojima nema spasa. Na javnim površinama to redovno činimo, ali to ne možemo raditi i na privatnim posjedima, iako smo građanima ponudili najnižu moguću cijenu te vrste radova, koja čak ni ne pokriva sve naše troškove“, kazao je Lukšić, dodajući da sječa i uklanjanje zaražene plame košta 200 eura, iako podrazumijeva komplikovanu operaciju uz angažovanje više radnika, hidraulične korpe iz koje se palma postupno sječe, dizalice za ukrcaj segmenata posječenog oboljelog stabla, dvije kištre obložene najlonom u kojima se stablo i krošnja, naprskani insekticidom, odnose kamionima do deponije gdje se u skladu sa propisima taj materijal zakopava u zemlju na dva metra dubine.
"To sve zajedno košta i do 350 eura, ali smo mi građanima pobudili najmanju moguću cijenu od 200 eura po palmi, samo da bismo im pomogli da ispune svoju zakonsku obavezu kao držaoci bilja koje se mora ukloniti“, kazao je Lukšić.
On je istakao da je Komunalno preduzeće dobilo ponudu od specijalizovane italijanske firme „Ecopalmgroup“ za isporuku specijalnog mobilnog aparata „Ecopalm ring“ kojim se palme napadnute od surlaša tretiraju elektromagnetim zračenjem koje ubija odrasle insekte i larve u stablu.
"Taj uređaj sa agregatom montiranim na kamionu, košta 150 hiljada eura, odnosno skoro 200 hiljada računajući troškove carine, poreza i transporta iz Italije. To je van naših mogućnosti“, kazao je Lukšić, dodajući da bi o nabavci te opreme trebalo da razmišljaju lokalne uprave i država.
Država, odnosno Ministarstvo, nije se do sada baš „pretrgla“ oko katastrofalnog stanja sa surlašem, ne samo u Tivtu već i na čitavom primorju. Osim donošenja tzv. Akcionog plana za borbu protiv surlaša, država sada već katastrofalnu situaciju, više-manje posmatra skrštenih ruku, prepuštajući lokalnim upravama na primorju i komunalcima da se kako znaju i umiju, bore protiv insekta koji prijeti da potpuno promijeni izgled primorskih gradova.
"Mi preduzimamo sve što možemo, čak smo sa naše strane spremni da razmotrimo i mogućnost kupovine „Ecopalm ring“ uređaja, ali nemamo potrebna iskustva sa tom tehnologijom, niti pouzdane podatke koliko je ona efikasna u praksi. Najbitnije je međutim, to što se Tivat kao grad sam, niti zajedno sa susjednim opštinama Kotor i Herceg Novi, ne može boriti protiv problema koji pričinjava surlaš, bez osmišljene i sveobuhvatne akcije koju bi koordinirala država“, rekla je ranije sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost u Opštini Tivat Tatjana Jelić.
Surlaš je na području Tivta prije dvije godine prvi put evidentiran na palmama u Porto Montenegru koje su uvezene iz inostranstva za potrebe ukrašavanja zelenih površina u elitnoj marini i turističkom naselju. Odatke se surlaš proširio duž cijele tivatske rivijere.
Ministarstvo, koje je tada vodio Petar Ivanović, lani je, kada su palme u Tivtu već počele da masovnije stradaju pod naletima insekta-štetočine, odbacilo je odgovornost države i kompanije „Adriatic Marinas- Porto Montenegro“ za unošenje i širenje surlaša na Tivatskoj rivijeri. Tvrdili su da su „registrovani uvoznici, a ne Porto Montenero“ za potrebe te kompanije u periodu od 2009. do ove godine, uvezli 118 komada velikih kanarskih palmi iz Urugvaja, Španije, SAD i Italije, ali da su sve one imale ovjerene fotosertifikate zemalja-izvoznica, da je riječ o zdravim i nezaraženim biljkama.
"I pored tog uvjerenja, prilikom uvoza vrši se obavezni fotosanitarni pregled od strane fitosanitarnog inspektora. U slučaju uvoza palmi dodatno su vršeni specijalistički entomološki pregledi od strane stručnjaka entomologa Fitosanitarne laboratorije Biotehničkog fakulteta. Sprovedenim analizama nije utvrđeno da su uvezene palme nosioci insekta štetočine. Drugim riječima, utvrđeno je da su uvezene palme bile zdrave“, kazala je tada „Vijestima“ portarolka MPRR Irena Kovačević.
Ona je nabrojila sve fitosanitarne mjere koje je za sprečavanje surlaša MPRR propisao i preduzeo od 2010, optužujući pri tom „Vijesti“ da one o tome navodno nisu pravovremeno informisale javnost. Kovačević je kazala da je insekt na područje Tivta najvjerovatnije stigao prirodnim putem - letom sa drugih, ranije zaraženih područja.
Prve plame u Crnoj Gori zaražene surlašem inače, evidentirane su 26. oktobra 2012. na teritoriji opštine Ulcinj u blizini granice sa Albanijom . Odatle se surlaš prema stavu MPRR, širio progresivno na Bar, Budvu, Kotor i Tivat. Oni međutim do danas nisu objasnili kako je surlaš koji je po njima, stigao letom sa već zaraženih područja u okruženju, u Tivtu prvo napao baš svježe uvezene palme posađene u Porto Montenegru, a ne fizički mnogo bliže, „domicilne“ primjerke na ostalim zelenim površinama u toj opštini.
Iako Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da to nije tačno, surlaš je, što u nezvaničnom razgovoru potvrđuju svi lokalni stručnjaci, u Tivat stigao sa primjercima velikih kanarskih palmi koje je iz inostranstva proteklih par godina za svoje potrebe uvezao elitni nautički centar Porto Montenegro. Uvezeno je ukupno 118 komada velikih kanarskih palmi iz Urugvaja, Španije, SAD i Italije.
Počelo u Ulcinju 2012, u Baru uništena samo tri stabla
Ulcinjska opština raspisala je nedavno tender kojim će tražiti najpovoljnijeg ponuđača za novi tretman gradskih palmi u pokušaju da blagovremeno spriječe još jedan napad surlaša koji je od prošle godine gotovo potpuno uništio 28 stabala tog ukrasnog drveta. Sekretar za komunalne djelatnosti Mustafa Gorana kazao je da situacija oko palmi sada nije ni približno dramatična kao ranije.“Tretiranje radimo više preventivno”, kazao je on “Vijestima”.
Od ukupno 280 palmi u gradu, surlaš je napao četiri korijena kod gimnazije, dva kod Centra za kulturu, pet na Pristanu, osam kjod Holegra, šest kod CKB i tri kod Komunalnog preduzeća. Krošnje tih palmi su odstranjene i pitanje je da li će palme uspjeti da se oporave. Prema nezvaničnim informacijama, prvi napad insekta na neku plamu na primorju, desio se upravo u Ulcinju. Prema dostupnim podacima, crveni surlaš je do sada u Baru zvanično uništio tri stabla palmi. Na području ove opštine, Komunalne djelatnosti DOO gazduju sa oko 1.100 stabala palmi, i to 909 u gradskom i 159 u prigradskom području, a računa se da u privatnim posjedima od Kufina do Vidikovca ima još najmanje 800 stabala palmi.
Stručnjaci smatraju da su u Baru komunalci ostvarili dobar rezultat u zaštiti palmi od surlaša, prije svega zbog permanentnih akcija prskanja palmi, kojih je samo od ljeta do danas bilo najmanje četiri turnusa. Poznavaoci prilika u ovoj oblasti kažu da je situacija u Baru zadovoljavajuća, tim prije jer se očekivala ekspanzija surlaša nakon njegove pojave u Ulcinju prije četiri godine.
Fitosanitarna uprava Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je sedmog jula 2015. na teritoriji opštine Bar, i to na Utjehi, zvanično potvrdila prisustvo crvenog surlaša. Ove godine, štetočina je u urbanom jezgru, na Topolici uočena na palmi kod Doma kulture.
Iz Ministarstva odbili da odgovore na pitanja
Ministarstvo je odbilo da odgovori na pitanja “Vijesti” o tom problemu, zbog, kako je usmeno saopštila portparolaka Irena Kovačević, ranijeg lošeg iskustva prilikom pisanja na tu temu.
“Vijesti” su Ministarstvo i Upravu za veterinu, bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove pitali šta je do sada preduzeto na sprečavanju širenja surlaša, koliko je do sada ta štetočina uništila stabala palmi, gdje je i kada prvi put u Crnoj Gori evidentirano prisustvo palminog surlaša i kako se on širio po Crnogorskom primorju, kako objašnjavaju činjenicu da se surlaš prvo pojavio (u opštini Tivat) na primjercima palmi u Porto Montenegru, a koje su uvezene iz inostranstva, da li će država na bilo koji način primorskim opštinama i privatnim vlasnicima palmi nadoknaditi štetu, da li je sagledavana primjena drugačijih tehnika u borbi protiv surlaša, odnosno nabavku moderne opreme - uređaja za elektromagnetno zračenje tipa „ecopalm ring“...
Bonus video:
