AKTIVAN IZLAZ IZ NEZAPOSLENOSTI

"Poslodavci da više učestvuju u grantovima koji su dodijeljeni za zapošljavanje OSI"

„Imali smo dvije obuke – jednu za razvoj komunikacijskih vještina, a drugu za rad u dispečer centru taksi službi. Nakon što se obuka završila, trebalo je izabrati njih desetoro koji će biti zaposleni po ugovoru o radu na šest mjeseci“, navela je Bigović
76 pregleda 0 komentar(a)
Aktivan izlaz iz nezaposlenosti, Foto: Prcentar.me
Aktivan izlaz iz nezaposlenosti, Foto: Prcentar.me
Ažurirano: 03.11.2016. 14:52h

Poslodavci treba više da učestvuju u grantovima koji su dodijeljeni za zapošljavanje osoba sa invaliditetom (OSI), kao i da prilagode radni prostor osobama oštećenog vida, ocijenjeno je na završnoj konferenciji Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Aktivan izlaz iz nezaposlenosti“, koji je finansirao Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

Koordinatorka projekta „Aktivan izlaz iz nezaposlenosti“, Katarina Bigović, kazala je da je taj projekat, čiji je bio cilj da stvori inovativan posao za OSI, počeo sa realizacijom 18. januara, a biće završen 18. novembra.

„U ovom projektu učestvovalo je 20 OSI oštećenog vida, koje su nezaposlene sa teritorije cijele Crne Gore. Te osobe smo izabrali u saradnji sa našim partnerima – Organizacijom slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac, koja je bila koordinator za sjevernu regiju i Organizacije slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine koja je bila koordinator za središnju i južnu regiju“, rekla je Bigović u PR Centru.

Prema njenim riječima, u projekat je bilo uključeno šest osoba iz Bijelog Polja, jedna iz Mojkovca, dvije iz Berana, po jedna iz Rožaja i Pljevalja, dvije iz Nikšića, jedna iz Kotora, jedna iz Bara i pet iz Podgorice.

„Imali smo dvije obuke – jednu za razvoj komunikacijskih vještina, a drugu za rad u dispečer centru taksi službi. Nakon što se obuka završila, trebalo je izabrati njih desetoro koji će biti zaposleni po ugovoru o radu na šest mjeseci“, navela je Bigović.

Kako je precizirala, deset učesnika projekta je na pola godine bilo zaposleno u Maksi taksi u Nikšiću i Podgorici i Roleru u Bijelom Polju.

Ona je kazala da poslodavci ne žele previše da učestvuju u grantovima koji su dodijeljeni za zapošljavanje OSI.

„Važno je da mi, kao NVO koje se bave OSI, treba da učestvujemo u svemu tome, ali nam je potrebna pomoć poslodavaca i samih OSI“, rekla je Bigović.

Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Aleksandra Popović, kazala je da su na uput tog resora, koji su poslali svim organima uprave, dobili podatak da su u okviru organa državne uprave zaposlene 63 OSI.

„To je značajna brojka, ali nije i dovoljna, obzirom na ukupan broj zaposlenih u organima državne uprave. Nadamo se da će u narednom periodu taj broj biti značajno veći“, navela je Popović.

Ona je kazala da su u Ministarstvu prilagodili radni prostor za osobe sa oštećenjem vida, ukazujući da su na taj način ispoštovali zakonsku obavezu iz Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.

„Postavili smo natpis na Brajevom pismu, napravili smo orjentacioni plan kretanja u Ministarstvu, koji je prilagođen za osobe sa oštećenjem vida. Urgiramo da i ostali organi državne uprave, vođeni našim primjerom, prilagode svoj prostor osobama sa oštećenjem vida“, navela je Popović.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Željko Savović, poručio je da je javni interes da OSI budu zaposlene i da treba da im bude omogućen posao.

„Sigurno da ima privatnika koji mogu da prime OSI, da budu korisni članovi društva koji će da rade“, naveo je Savović.

Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, rekao je da su učesnici projekta iz raznoraznih razloga iskazali interesivanje da se uključe u projekat.

„Nijesu svi bili jednako motivisani. Neko je došao iz radoznalosti, a neko zato što smatra da je to prilika da nađe zaposlenje“, pojasnio je on.

Macanović je rekao da, kad su odabrali deset za koje su procijenili da treba da dobiju zaposlenje na šest mjeseci u taksi dispečerskom centru, nijesu ni tu naišli na isti nivo odgovornosti.

„Neko je poslije par mjeseci shvatio da to nije nešto što njega ispunjava. Takođe, naišli smo na situaciju u kojoj smo shvatili da u mnogim dispečerskim centrima ne mogu da rade ljudi sa potpunim oštećenjem vida ili ljudi koji imaju veće oštećenje, jer su softveri koje koriste taksi dispečeri nepristupačni“, naveo je Macanović.

On je kazao da bi bio presećan da od 20 ljudi koji su prošli obuku, i deset koji su radili šest mjeseci, jedno od njih nastavi da radi u taksi dispečerskom centru.

Projektni partner za Sjevernu regiju, Mirsad Dlakić, smatra da kvalitet života OSI najviše zavisi od zapošljavanja.

„Do zapošljavanja se može samo doći ukoliko OSI, kroz svoj rani razvoj, dobiju kvalitetno obrazovanje, u skladu sa potrebama na tržištu rada“, rekao je Dlakić.

Finansijka nezavisnost OSI, kako je ocijenio, povlači samoupozdanje i povećava se kvalitet života na svakom području.

Preporučujemo za Vas