Nauku će povezati sa donosiocima odluka u vlasti

U projekat je uključeno 30 zemalja uglavnom iz Evrope, zatim sjeverne Afrike, Azije. Očekuje se uključivanje Turske i Amerike...
1 komentar(a)
naučni skup u Zagrebu, Foto: Privatna arhiva
naučni skup u Zagrebu, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 20.10.2016. 19:33h

Institut za biologiju mora iz Kotora (IBMK), od juna učestvuje u projektu - Poboljšanje zaštite mora u evropskim i okolnim morima - MarCons, koji se finansira kao COST (Evropska saradnja u nauci i tehnologiji) aktivnost.

“Krajem prošle nedjelje je u Zagrebu održan sastanak i organizacija početka rada u pet radnih grupa. Cilj projekta je da poveže aktivnosti iz oblasti nauke i planiranja zaštite životne sredine sa donosiocima odluka i da na taj način doprinese boljem očuvanju, odnosno manjim gubicima u biodiverzitetu evropskih mora do 2020. godine”, kazala je dr Vesna Mačić sa IBMK.

Prema njenim riječima, biodiverzitet mora Evrope je pod velikim pritiscima zbog intenziteta i kumulativnog efekta različitih ljudskih aktivnosti.

“Degradiranje morskih ekosistema intenzivnije je od kopnenih, a njihovo obnavljanje je znatno komplikovanije i skuplje. Iako je na raznim političkim nivoima postavljen cilj da se do 2020. donesu mjere i sprovedu aktivnosti u cilju očuvanja biodiverziteta i funkcionalnosti ekosistema, nažalost nema znakova da se značajne aktivnosti dešavaju u tom smjeru. Osim 'uobičajenih' problema u očuvanju biodiverziteta, ovaj dodatno otežavaju klimatske promjene i unesene - invazivne vrste koje izazivaju dodatne, uglavnom negativne, lančane posljedice”, istakla je Mačić.

Projekat MarCons radna grupa III, čiji je rukovodilac dr Vesna Mačić, se odnosi na probelamtiku planiranja zaštićenih područja u vezi sa invazivnim vrstama i primjenu različitih mjera na kopnenim, slatkovodinim i morskih ekosistemima.

U projekat je uključeno skoro 30 zemalja uglavnom iz Evrope, zatim sjeverne Afrike, Azije, a očekuje se uključivanje Turske, SAD i Australije, i to kako iz oblasti morske biologije tako i iz oblasti kopnenih ekosistema i zakonodavstva, jer se zaštita, pogotovo morskih ekosistema može uspješno sprovoditi samo uz intenzivnu međunarodnu i multidisciplinarnu saradnju. Osim Mačićeve, naši naučni radnici učestvuju u još dvije radne grupe, što je potvrda međunarodnog prepoznavanja stručnosti i kompetentnosti kotorskog Instituta za biologiju mora. Projekat MarCons će trajati četiri godine, a u IBMK se nadaju da će kroz naučne doprinose u sveobuhvatnom planiranju očuvanja biodiverziteta biti obezbijeđena bolja zaštita evropskog mora, odnosno makar značajno smanjen intenzitet njegovog uništavanja.

“Na nivou Sredozemnog mora sada postoji oko 1.200 zaštićenih područja od čega je u samo u 71. zaštićenom području, i to na svega 0,04 odsto površine zabranjeno ribarenje i druge aktivnosti koje značajno utiču na opstanak morskog biodiverziteta. Jasno je da sa svim negativnim i kumulativnim antropogenim uticajima, ovo nikako ne može biti dovoljno za uspješnu zaštitu mora. Iako to nije osnovni cilj ovog projekta, nadamo se da će ipak tokom njegovog trajanja i Crna Gora stvoriti makar jedno zaštićeno područje u moru te na taj način dati svoj doprinos u očuvanju morske životne sredine”, kazala je Vesna Mačić.

Bonus video: