U Crnoj Gori ne postoji nezavisan mehanizam za praćenje nacionalnih politika u oblasti borbe protiv trgovine ljudima i vlast bi trebala ispitati mogućnost postavljanja nacionalnog izvještača koji bi pratio rad institucija i izdavao preporuke.
To je ocijenjeno povodom 18. oktobra- Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.
Centar za ženska prava ocijenio je da se Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima ponovo dočekuje sa poražavajuće niskim brojem identifikovanih i potencijalnih žrtava trgovine ljudima.
"Dočekujemo nezavidnim rezultatima u oblasti krivičnog gonjenja i suzbijanja trgovine ljudima, neadekvatnim rješavanjem problema djece koja su primorana da prosjače na našim ulicama, problema prinudnih dječjih brakova u romskoj zajednici, slabim multidisiplinarnim odgovorom na problem trgovine ljudima i nedostatkom nezavisnog praćenja i izvještavanja o primjeni nacionalnih politika u ovoj oblasti", kazali su iz Centra.
Oni su podsjetili da je od 2004.-2014. godine u Crnoj Gori donijeto svega 18 presuda za trgovinu ljudima od kojih 13 osuđujućih, a da u poslednje 2 godine nije podignuta ni jedna optužnica za ovo krivično djelo.
Kako su naveli, te probleme identifikovala je i GRETA, ekspertsko tijelo Savjeta Evrope, u svom drugom izvještaju o primjeni Konvencije Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori.
"GRETA je pozvala crnogorske vlasti da osiguraju da svi državni akteri i nevladine organizacije proaktivno identifikuju žrtve trgovine ljudima, obraćajući posebnu pažnju na radnike migrante, djecu na ulicama, djecu iz RAE zajednica i djecu bez pratnje", naveli su iz Centra.
U toku prethodne dvije godine, identifikovano je samo pet potencijalnih žrtava što je, smatraju, neuporedivo manje nego u ostalim državama regiona.
"Samo u Srbiji je, prema zvaničnim podacima, u toku prvih sedam mjeseci ove godine, identifikovano 32 žrtve trgovine ljudima, uglavnom državljana i državljanki Srbije, eksploatisanih na teritoriji Srbije, od kojih su većina žene i djevojke", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je obaveza države da osigura žrtvama pristup mehanizmima za naknadu štete, bez obzira na državljanstvo i boravišni status, navedena kao prioritetna preporuka u izvještaju.
Oni su naveli da je GRETA zabrinuta zbog činjenice da je stupanje na snagu Zakona o naknadi štete žrtvama nasilnih krivičnih djela predviđeno tek ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju i zahtijeva njegovu primjenu bez daljnjeg odlaganja.
Takođe, dodali su, zahtijeva da država hitno i u potpunosti primijeni postojeće zakonodavstvo o zamrzavanju i oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
"U Crnoj Gori ne postoji nezavisan mehanizam za praćenje i evaluaciju nacionalnih politika u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, pa GRETA smatra da bi crnogorska vlast trebala ispitati mogućnost postavljanja nacionalnog izvještača koji bi kao nezavisno tijelo, ili već postojeći nezavisni mehanizam, pratio rad institucija u ovoj oblasti i izdavao preporuke", kaže se u saopštenju.
Crna Gora ratifikovala je Konvenciju Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima 30. jula 2008. godine, čime se obavezala na njenu punu primjenu.
Bonus video:
