U Crnoj Gori je ostvaren napredak u reformi policijske službe, ali ozbiljni i zahtjevni zadaci tek predstoje, ocijenjeno je na panel diskusiji "Reforma policije u kontekstu EU integracija Zapadnog Balkana".
Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa kazala je da svi reformski akti policije, u procesu pristupanja EU, imaju za cilj da doprinesu da policija unaprijedi poštovanje ljudskih prava sa akcentom na smanjivanje mogućnosti zastrašivanja, a naglasak je i na uvažavanju ličnih karakteristika građana i osjetljivost u postupanju.
Ona je navela da je drugi cilj reformskih procesa, koji u Crnoj Gori traju oko 15-ak godina, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Što je jedna od najčešćih sintagmi kada je u pitanju proces pregovora Crne Gore i jedan od ključnih uslova za dalji napredak", rekla je Bajramspahić.
Ona je navela da su reformski koraci u Crnoj Gori rezultirali napretkom, prije svega na polju borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
"Napredak je ostvaren i preuzeti su brojini koraci u unaprijeđenju uslova u kojima policijski službenici rade i smatram da je to izutezno važno", navela je Bajrmaspahić.
Kako je istakla, napredak je uočljiv i na polju transparentnosti i odnosu prema medijima i nevladinim organizaicjama.
“Imamo kvalitetnu saradnju sa Upravom policije što znači da su nam dostupni podaci koji su nam potrebni za rad i imamo razumijevanje da je sastavni dio našeg posla da kritički ukazujemo na nedostake u radu policije", pojasnila je Bajramspahić.
Ona je dodala da se problemi u zapošljavanju u policiji ogledaju i u tome što u nekim jedinicama fali odgovarjući kadar, dok je u drugim previše zaposlenih.
”Smatram da Vlada, Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova moraju da se pozabave tim problemom kao preduslovom za uspjeh bilo koje druge reforme", poručila je Bajramspahić.
Kako je dodala, generalno stanje u policijskoj službi je da ima pomaka, ali da predstoje ozbiljni i zahtjevni zadaci.
Andreja Bogdanovski iz skopske Analitike je kazao da su najvažnije reforme u poglavljima 23. i 24. gdje se mjere dubinski sprovode i gdje su potrebni mjerljivi rezultati.
Prema njegovim riječima, očikivane koristi od reforme su jačanje kapaciteta policijskih snaga, veći integritet, prilagođavanje sa pravnom tekovinom EU i usvajanje demokratskih normi i principa.
Bogdanovski je kazao da je u policijama država Zapadnog Balakan najveći problem politizacija i korupcija.
“To značajno otežava napredak u smislu odgovornosti policijskih snaga”, smatra Bogdanovski.
Predstavnik Beogradskog centra za bezjednosnu politiku, Bojan Elek je kazao da je suština reforme policije u Srbiji stvaranje policije koja je po mjeri građana.
On je pojasnio da su tri stvari ključne u reformi- podizanje analitičkih kapaciteta unutar policije, uspostavljanje bolje saradnje sa ostalim institucijama u čijoj je nadležnosti sprovođenje zakona, prije svega tužilaštvo, i uvođenje transparentnog modela upravljanja ljudskim resursima unutar ministarstva unutrašnjih poslova.
Glavni izazov u policiji, kako je rekao Elek, je politizacija.
“Prema istraživanjima, u većini zemalja politizacija je predstavljena kao glavni problem. U Srbiji svega trećina građana smatra da policija radi kao servis građana, dok ostali smatraju da služe političkim partijama, vladi i visoko pozicioniranim ljudima", naveo je Elek.
Sanjin Hamidičević iz Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, kazao je da osnovni ciljevi ranijih reformi nijesu ostvareni – da se poveća sigurnost građana, unaprijedi efekasnosti i poboljšaju kapaciteti u borbi protiv terorizma, kao i da se racionalizuje služba.
“Reforma je samo doprinijela da dobijemo još više policijskih agencija i tijela, a na neki način je upitno da li je poboljšana sigurnost građana”, naveo je Hamidičević.
On je dodao da su glavni problemi u policiji u Bosni i Hercegovini politički uticaj, korupcija, nepotizam, ali, kako je naveo, određeni napredak postoji.
Besjana Kuči iz Instituta za demokratiju i medijaciju iz Tirane, kazala je da je u toj državi veliki izazov nizak nivo povjerenja građana u policiju.
“Bez povjerenja javnosti veoma je teško sprovođenje policijske reforme", navela je Kuči.
Povjerenje građana je, kako je kazala, bitno jer može da ima uticaja za prijavljivanje krivičnih djela i prekršaja. “Saradnja sa građanima je veoma bitna i treba da bude jedan od glavnih prioriteta".
Predstavnik Kosovskog centra za sigurnosne studije, Plator Avdiu rekao je da se policijska reforma dosta razlikuje na Kosovu u odnosu na druge države, jer ne pregovarju još o pitanjima koja se tiču unutrašnjih poslava.
“Kod nas se taj prces zasnivao na tome šta je kosovska policija do sad radila ali i na analizi izazova koji se navode u Izvještaju Evropske komisje o napretku", rekao je Avdiu.
On je kazao da su najevći izazovi u polciji Albanije ljudski resursi. "Policija Kosova je jedna od najastarijih, u smislu starosti policajaca”, naveo j Avdiu.
Kako je dodoa, još ne postoji dovoljno dobra saradnja policajaca i građana.
Bonus video:
