Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) ne razmatra zabranu gradnje hidroelektrana na Morači, uprkos preporukama iz Evrope, kao ni zabranu malih hidroelektrana u zaštićenim područjima, kao što su to nedavno predložile njihove kolege u Srbiji.
U resoru Pavla Radulovića za Moraču čekaju april, kada bi trebalo da bude završen projekat uspostavljanja NATURA 2000 mreže u Crnoj Gori. Za zaštićena područja kažu da ih kroz različite mehanizme i davanjam smjernica investitorima za očuvanje prirodnih vrijednosti štite zakoni države.
Dvije najveće ekološke organizacije iz Evrope, Rivervoč i Euronatur, objavile su nedavno publikaciju Eko-masterplan za rijeke Balkana, u kojoj, zbog njenih hidroloških i bioloških vrijednosti, preporučuju izuzimanje Morače iz planova za izgradnju HE.
Uz stručnjake tih organizacija, među autorima publikacije su i profesori i stručnjaci sa austrijskih instituta za zoologiju i hidrologiju, portugalskog Istraživačkog centra za biodiverzitet i genetska istraživanja...
Dokument evropskih ekologa je sveobuhvatan i dugoročan prostorni plan za sve vodotoke koji se nalaze između Slovenije i Grčke i ukazuje na one djelove rijeka na kojima ne bi smjele da budu izgrađene (nove) HE. Do takozvanih “no-go” zona, autori publikacije su došli naučnom procjenom više od 80.000 kilometara riječnih tokova i preklapanjem podataka o njihovoj biološkoj raznolikosti, ekološkom integritetu rijeka i njihovih poplavnih područja, kao i lokacija postojećih zaštićenih područja.
Autori navode da se 89 odsto, od planiranih oko 3.000 hidroenergetskih projekata na Balkanu, nalazi na “zabranjenim” područjima.
“Morača je među važnijim rijekama Balkana, ali ono što je čini još više jedinstvenom je njena povezanost sa Skadarskim jezerom, najvećim prirodnim jezerom na Balkanskom poluostrvu. U tom sistemu rijeke i jezera žive oko 33 ugrožene vrste riba, a čak i jezerske vrste zavise od funkcionisanja i slobodnog toka Morače”, navodi se u Eko-masterplanu, te dodaje da Morača obezbjeđuje i kritični protok hranljivih materija u Jezero. Autori navode da je, prema njihovim saznanjima, na samoj Morači planirana izgradnja oko 10 hidroelektrana, te još nekoliko na njenim pritokama.
Iz MORT-a su “Vijestima” kazali da su upoznati sa publikacijom ekoloških organizacija iz Evrope, tvrde da im je sve što se u Eko-masterplanu nalazi, već odavno poznato, ali decidno ne navode dalje odluke u vezi sa hidroenergetskim projektima na Morači.
“Taj dokument navodi ono što je već dokumentovano za rijeku Moraču, a to je da predstavlja značajno stanište mnogih ribljih vrsta čiji opstanak zavisi od funkcionisanja i slobodnog toka rijeke, kao i da je rijeka Morača potencijalno Emerald i potencijalno Natura 2000 područje”, kazali su iz tog resora.
Dodaju da se završetak projekta uspostavljanja NATURA 2000 mreže u Crnoj Gori očekuje u aprilu sljedeće godine, te da taj projekat uključuje devet ključnih područja za biodiverizet, u koje spada i kanjon rijeke Morače.
“Stoga očekujemo dodatne podatke o vrijednom biodiverzitetu na tom području, što će nam predstavljati dalji osnov za smjernice i mjere zaštite u smislu održivog očuvanja ovog prirodnog resursa”, kazali su iz resora Radulovića. Crna Gora je 10. decembra otvorila Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promjene.
Srbija će zabraniti mHE u zaštićenim područjima
Iz MORT-a nisu komentarisali nedavnu odluku kolega u Srbiji da zabrane izgradnju mHE u zaštićenim područjima. Ministarstvo za zaštitu životne sredine te države prošlog mjeseca je pripremilo nacrt novog zakona kojim će se zabraniti mHE u zaštićenim područjima.
“Ukoliko se nastavi ovaj ekstremno neekološki trend preusmjeravanja tokova u kanale, uskoro ćemo zauvijek izgubiti više hiljada kilometara balkanskih tokova i rijeka”, kazao je nedavno agenciji Rojters Ivan Karić, državni sekretar u tom ministarstvu.
Crnogorska Vlada je dosad odobrila izgradnju 57, od čega je do sredine ove godine, u pogon stavljeno 12 mHE.
Na pitanje da li će raditi reviziju projekata mHE, iz MORT-a su redakciju uputili na Ministarstvo ekonomije. Iz tog resora, na čijem je čelu Dragica Sekulić, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” upućena 3. decembra.
Bonus video:
