UGROŽENA LJUDSKIM AKTIVNOSTIMA

"Pluća mora" nestaju zbog pohlepe

Ubrzana gradnja i nezakonito nasipanje mora prijeti morskoj travi Posidonia oceanica, u narodu poznatoj kao murava, izuzetno korisnoj i za morski podvodni sistem neophodnoj biljci
3654 pregleda 3 komentar(a)
Murava na plaži u Igalu, Foto: Slavica Kosić
Murava na plaži u Igalu, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 17.05.2019. 14:11h

Osim mnogo otpada, more je proteklih dana na hercegnovske plaže nanijelo i velike količine podmorske trave Posidonia oceanica, u narodu poznate kao murava, jedne od najrasprostranjenijih i najdugovječnijih biljaka Sredozemnog mora. Nazivaju je i pluća mora a, prema riječima stručnjaka, ugrožena je ljudskim aktivnostima.

Viši istraživač u Institutu za biologiju mora u Kotoru dr Vesna Mačić kaže da je vidljivo da su površine livada manje u odnosu na prije 20 do 30 godina.

Ova endemska biljka Sredozemlja najviše je ugrožena ribolovom kočom i dinamitom, sidrenjem, polaganjem kablova i cijevi na morskom dnu, nasipanjem plaža, odlaganjem otpada i zemlje, kao što je, između ostalih, i ono nastalo odlaganjem zemlje i šuta u more kod Kumbora.

Kompanija “Azmont” koja u Kumboru gradi turistički kompleks visoke kategorije je zbog izgradnje lukobrana i marine u more deponovala ogromne količine građevinskog materijala. Iz kompanije su naveli da imaju urađene elaborate i sve potrebne dozvole za te aktivnosti. I sa gradilišta u neposrednoj blizini gdje kompanija “Carine” gradi hotel, prije petnaestak dana, za samo dva dana u more je bačeno preko 30 kamiona zemlje kako bi se proširila obala. I u Bijeloj, ispod hotela “Park “koje je vlasništvo kompanije “Carine”, na obali su deponovani ogromni kubici kamena.

“Zamućenost mora koja se i preko Google Earth mogla pratiti od Kumbora do Meljina predstavlja opasnost po opstanak Posidonica oceanice. Zbog smanjenja prozirnosti vode, ta trava ne može da vrši fotosintezu, pa je tako osuđena na izumiranje. Posidonia je jako osjetljiva i sporo raste, a još sporije se obnavlja, pa su zbog njenog nestanka ugrožene i druge morske vrste. Na njenim livadama živi ili se razvija 20 odsto poznatih sredozemnih vrsta, a livade su stanište, mrestilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima privredni značaj. Biljka je značajna jer sprečava eroziju morskog dna, vežući plodno tlo, a takođe je nezaobilazna u lancu stvaranja kiseonika i “provjetravanja” mora. Kvadrat ove biljke svakog dana proizvodi 14 litara kiseonika”, objašnjava Mačić.

Naslage odbačenog lišća murave imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, posebno za vrijeme jakih talasa. Takođe, brojni organizmi se hrane organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća. U Boki Kotorskoj Posidonia oceanica je ugrožena na mnogim mjestima. U hercegnovskom akvatorijumu potpuno je nestala u moru kod hotela “Plaža”. Viši naučni savjetnik dr Ljubomir Radojičić tvrdi da je Posdonia posebno ugrožena u Topljanskom zalivu i na ušću rijeke Sutorine. Radojičić, koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja, upozorava da nestajanje murave može da ugrozi stvaranje ljekovitog blata, peloida, u čijem nastanku posebnu ulogu imaju morske cvjetnice od kojih je najpoznatija Posidonia oceanica.

Murava je zaštićena u skoro svi zemljama Sredozemlja. Između ostalih štiti je Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore EU. U Crnoj Gori je zaštićena Zakonom o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta iz 2006. godine. Ove godine biće urađeno mapiranje morskog dna od Njivica do Zelenike, koje će pokazati i u kakvom su stanju podmorske livade murave, ali je dosadašnja zaštita ostala samo na papiru.

Nekada su muravom punili jastuke i liječili grlo i kožu

Poput kopnenih biljaka, Posidonia gubi lišće i obnavlja ga svake godine, a odbačeno se lišće tokom jeseni akumulira na obali. U prošlosti je, diljem Sredozemlja, suvo lišće posidonije imalo široku primjenu. Upotrebljavalo se za termoizolaciju štala, punjenje madraca i jastuka. U Veneciji se koristilo za pakovanje poznatog venecijanskog stakla kako bi se zaštitilo od oštećivanja prilikom transporta, a Egipćani su svježem lišću posidonije prepisivali ljekovita svojstva za bolno grlo i probleme s kožom. U Boki su u toj morskoj biljci, izvađenoj iz vode, čuvali agrume, jer biljka ima i antibakteriološka svojstva.