Usklađivanje crnogorskih sa standardima EU u oblasti životne sredine koštaće 1,42 milijarde eura, a najveći dio finansiranja obezbijediće se iz domaćih izvora.
To je u intervjuu „Vijestima“ kazala direktorica Direktorata za EU integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marija Vukčević.
Ona je kazala da se radi na uspostavljanju eko-fonda, koji treba da bude formiran do kraja 2017, što će biti jedan od glavnih nacionalnih izvora finansiranja.
- U Nacionalnoj strategiji aproksimacije (usklađivanja) se navodi da će oko 1,5 milijardi eura biti neophodno za usaglašavanje sa standardima EU u oblasti životne sredine, što je polovina bruto domaćeg proizvoda. Kako će ta sredstva biti obezbijeđena?
Ekonomska i finansijska analiza pokazala je da će ukupni troškovi usklađivanja sa standardima EU do 2035. godine iznositi 1,42 milijarde eura. Strategijom su definisani sljedeći izvori finasiranja: povraćaj troškova od korisnika, grantovi EU i drugih donatora, investicije privatnog sektora, budžet centralne i lokalne samouprave i ekološki fond, kao i finansijska sredstva za projekte od međunarodnih finansijskih institucija i poslovnih banaka. Do 2020. Crna Gora planira da koristi fondove EU za oko 25 odsto investicionih troškova u zavisnosti od raspoloživosti IPA fondova za sektore zaštite životne sredine i klimatskih promjena, što predstavlja 15 do 20 odsto ukupnih troškova. Međutim, najveći dio finansiranja obezbijediće se iz domaćih izvora jer je usklađivanje obaveza zemlje kandidata. Trenutno se radi na uspostavljanju eko-fonda, koji treba da bude operativan do kraja 2017, što će biti jedan od glavnih nacionalnih izvora finansiranja.
Sredstva planirana Zakonom o budžetu za program životne sredine u 2016. godini u iznosu od 6,78 miliona eura čine 0,87 odsto tekućeg budžeta za 2016. godinu. U odnosu na sredstva koja su iz budžeta 2015. godine utrošena za projekte životne sredine veća su za 1,3 miliona, što ukazuje na trend povećanja izdvajanja za oblast životne sredine.
Ministarstvo finansija je prepoznalo značaj izdvajanja za životnu sredinu i povećalo sredstva za 26 odsto u odnosu na 2015. godinu. Imajući u vidu potrebu povećanja izdvajanja sredstava za oblast životne sredine u narednom periodu, Ministarstvo finansija je takođe kroz mišljenje na Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine preuzelo obavezu u dijelu obezbjeđivanja finansijskih sredstava za finansiranja aktivnosti i dostizanja nivoa definisanih parametara za ispunjenje strateških ciljeva i mjera koje se odnose na period do 2030. godine.
- EK je apostrofirala četiri 'goruće' oblasti: upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštitu prirode i klimatske promjene. Koliko je novca potrebno za te oblasti pojedinačno i kakav su konkretne aktivnosti predviđene na sanaciji tih sektora?
Ukupni troškovi usklađivanja sa pravnom tekovinom EU iznosiće: zaštita prirode - 28,9 miliona eura do 2020, upravljanje otpadom - 354,8 miliona eura do 2035, upravljanje vodama 822,7 miliona eura do 2035, i klimatske promjene - 33,9 miliona eura do 2030.
Kad je riječ o upravljanju otpadom, Vlada je 2015. godine usvojila Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom do 2030. i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020. Već je započeta realizacija aktivnosti na izgradnji reciklažnog centra na lokaciji "Možura" u Baru, transfer stanica u opštinama Plužine, Šavnik, Žabljak, Andrijevica i Mojkovac, postrojenja za tretman ocjednih voda na deponiji Livade u Podgorici, sanaciji neuređenih odlagališta Vasove vode u Beranama, Ćafe u opštini Bar, Vrtijeljka u prijestonici Cetinje, Čarkovo polje u opštini Žabljak.
Strategijom je u oblasti zaštite prirode definisan redosljed aktivnosti koje će dovesti do potpune primjene EU propisa u ovoj oblasti do 2020. uz plan jačanja administrativnih kapaciteta, uključujući i kapacitete inspekcije. Do 2020. planirano je uspostavljanje mreže zaštićenih područja koja će biti dio evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000.
U sektoru klimatskih promjena, procjena troškova usklađivanja uzela je u obzir procjenu neophodnih finansijskih sredstava za postizanje ciljeva iz Namjeravanog nacionalnog doprinosa u okviru Pariskog sporazuma o klimi kojim se Crna Gora obavezala da će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 30 odsto do 2030.
Kada je u pitanju kvalitet voda, Strategijom se uspostavljaju dugoročni pravci i ciljevi upravljanja vodama i očuvanja kvaliteta voda u skladu sa propisima EU za kvalitet voda, potom unapređenje monitoringa površinskih, podzemnih, i priobalnih morskih voda, na bazi kojih će se pristupiti izradi Planova upravljanja rječnim slivovima. Takođe, planirana je izrada mapa opasnosti i rizika od poplava, kao i nastavak izgradnje infrastrukture (izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nove kanalizacione mreže, sanacija postojećih kanalizacionih sistema i sl.).
Na projekte u oblasti komunalnih otpadnih voda do sada je investirano 200 miliona, a još 100 miliona je već angažovano. Nedavno je Crna Gora putem granta obezbijedila preko pola miliona eura za projekte u ovoj oblasti za devet opština, kao i grant od 1,1 milion eura za PPOP u glavnom gradu. Dakle, ono što je već izvjesno jeste da ćemo do 2020, imati u potpunosti i riješeno pitanje otpadnih voda na skoro čitavom crnogorskom primorju.
- Jedan od ključnih problema, koji se ponavlja iz godine u godinu, jeste i nedostatk administrativnih kapaciteta, kao kvaliteta kadrova u opštinama, koji bi trebalo da “iznesu” sve zadatke.
Trenutno na poslovima prenošenja, primjene i nadzora nad primjenom pravne tekovine EU za oblast životne sredine i klimatskih promjena u državnim institucijama imamo 126 zaposlenih. Strategijom je identifikovana potreba jačanja administrativnih kapaciteta do 2020. kroz povećanje broja zaposlenih angažovanih na poslovima vezanim za pravnu tekvinu EU na ukupno 260 (institucionalnom reaorganizacijom ili novim zaposljavanjima). Shodno tome, do kraja godine biće pripremljen Plan jačanja i reorganizacije administrativnih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom nivou, posvećujući posebnu pažnju jačanju ekološke inspekcije.
Zbog velikih ulaganja, tražićemo produženje za otpadne vode
- Nacionalna strategija aproksimacije (usklađivanja) je, uz Nacionalnu strategiju održivog razvoja, krovni dokument za dalje planiranje u oblasti životne sredine, ali i ukupnog razvoja države, i jedan od uslova za otvaranje poglavlja 27. Šta očekuje Crnu Goru nakon donošenja Strategije i najavljenog otvaranja poglavlja 27?
Usvajanjem strategije aproksimacije Crna Gora je ispunila uslov za otvaranje ovog tehnički najkompleksnijeg i najskupljeg pregovaračkog poglavlja. Crna Gora će odmah krenuti u realizaciju obaveza iz Strategije, kojom su definisani kratkoročni i srednjoročni prioriteti do 2020. Do tada svi propisi EU biće preneseni u nacionalno zakonodavstvo, a većina njih će biti i u primjeni. Međutim, postoje propisi EU za koje će Crna Gora morati da traži prelazna razdoblja tokom procesa pregovora i uglavnom su to propisi čija puna primjena podrazumijeva visoka ulaganja u izgradnju i održavanje infrastrukture. Na primjer, za Direktivu o komunalnim otpadnim vodama Crna Gora planira da pregovara duži prelazni period.
Bonus video:
