SKUPŠTINA DANAS RASPRAVLJA O ZAKONU O MEDIJIMA

Abazović: Uticaj medija iz regiona veći nego 90-tih

Abazović smatra da se pod hitno mora regulisati oglašavanje države u medijima da bude transparentno i da se zna po kojim kriterijumima se država oglašava i koje uslove mora zadovoljavati medij, gdje bi se oglašavale institucije
213 pregleda 0 komentar(a)
Zoran Miljanić, Dritan Abazović, Foto: Savo Prelević
Zoran Miljanić, Dritan Abazović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 25.07.2016. 05:44h

Crnogorska medijska scena je “katastrofalna i kontaminirana”, a na nama je u parlamentu da zakonom uredimo tu oblast i pokušamo da je dekontaminiramo, kazao je poslanik Dritan Abazović (URA) “Vijestima”.

On i poslanik Zoran Miljanić (Demos) podnijeli su niz amandmana koji su izazvali žestoke reakcije javnosti.

Nakon što su poslanici završili raspravu o Predlogu dopuna i izmjena Zakona o radio-difuznim servisima i elektronskim medijima, danas će na isti način raspravljati o Zakonu o medijima i ovim amandmanima.

Abazović je apelovao na poslanike da prihvate ove izmjene i ocijenio da trenutno nema prostora za “pravedno bavljenje profesijom” u toj oblasti, dok se napada imovina i život medijskih radnika.

“Zato je jedan i od uslova političkog sporazuma promjena medijskih zakona, kako bi se jasno uredila ta oblast i kako bi svi mediji imali jednaku šansu za rad. Nadam se da neće biti opstrukcija da se izmijene ovi zakoni, jer bi to bilo kršenje političkog sporazuma”, kazao je Abazović “Vijestima”.

Najspornije u amandmanima državne institucije, vladajuća partija i mediji bliski njoj vide u povećanju obavezne sopstvene produkcije u elektronskim medijima sa 10 na 20 odsto i regulisanje oblasti oglašavanja državnih organa i institucija u medijima po jasnim kriterijumima.

Abazović smatra da se pod hitno mora regulisati oglašavanje države u medijima da bude transparentno i da se zna po kojim kriterijumima se država oglašava i koje uslove mora zadovoljavati medij, gdje bi se oglašavale institucije.

“Ta je oblast do sada bila neuređena, pa su mediji bliski državi, kroz oglase, dobijali veliku finansijsku pomoć”, istakao je Abazović.

Smatra i da je neprihvatljivo da se guše domaći mediji i da nam se “serviraju izmišljene afere i vijesti” koje emituju strani mediji.

“To su oni mediji koji su najveći podržavaoci vlasti. Mislim da je upliv medija iz regiona veći nego što je bio devedesetih, kada smo živjeli u zajednici sa drugim državama”, ocijenio je Abazović.

Predsjednica Odbora za politički sistem Snežana Jonica najavila je juče da će sjutra održati konsultativno saslušanje u vezi sa Predlogom izmjena i dopuna Zakona o medijima.

Ona je rekla da će poziv za učešće na sjednici dobiti predstavnici Vlade, institucija i organizacija koje se bave regulisanjem medija, kao i predstavnici elektronskih i štampanih medija.

Abazović je kazao da je saglasan da se održi konsultativna sjednica prije glasanja, ukoliko iz Odbora smatraju da je to potrebno.

Iz Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) ranije su ocijenili da niz loših amandmana može “ozbiljno ugroziti funkcionisanje postojećeg medijskog sistema, a veliki broj medija dovesti na ivicu opstanka”.

Smatraju da se o svim izmjenama medijskih zakona mora organizovati javna rasprava, prije njihovog upućivanja u redovnu proceduru Skupštine Crne Gore.

Izmjene zakona proistekle su iz “dosadašnje loše prakse”

Pomoćnica direktora AEM ispred Demosa Marija Tomašević smatra da su predložene izmjene zakona o medijima proistekle upravo iz “dosadašnje loše prakse”, koja je putokaz šta treba regulisati izmjenama zakona.

Ona je “Vijestima” kazala da smatra opravdanim izmjene u Zakonu o povećanju programa iz sopstvene produkcije i oglašavanju države.

“Ne morate biti medijski stručnjak pa da uočite da se na nekim televizijama sadržaj proizveden van Crne Gore, sa izmijenjenim najavama, predstavlja kao produkcija iz zone pokrivanja. Jasno je da na taj način emiteri uz minimalno zapošljavanje ljudi iz Crne Gore ostvaruju vrlo važno, ako ne i vodeće mjesto u raspodjeli marketinškog kolača”, saopštila je Tomašević. “Što se tiče oglašavanja institucija koje se finansiraju iz budžeta, predložene izmjene su opravdane jer je do sada bila praksa da se te institucije uglavnom oglašavaju u medijima čija im se uređivačka politika dopada. Valjda je gledanost kod elektronskih, odnosno tiraž štampanih medija glavna smjernica za onog koji se oglašava”.

Isti stav imaju i predstavnici NVO sektora Daliborka Uljarević i Goran Đurović. Oni smatraju da je izmjenama Zakona o medijima potrebno osigurati transparentno oglašavanje državnih organa u štampanim i elektronskim medijima, kao i povećati obaveznu proizvodnju sopstvenog programskog sadržaja, šta bi doprinijelo boljem informisanju građana i medijskom pluralizmu.