"UPRKOS NAPRETKU U PRAVNIM I INSTITUCIONALNIM ASPEKTIMA"

Drobnič: Crna Gora je postigla ograničene rezultate u identifikovanju žrtava i procesuiranju nasilnika

zvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kazala je da ta organizacija svakodnevno radi sa žrtvama krivičnog djela nasilja, i iz tog razloga, kako je navela, smatraju da mehanizam naknada štete žrtvama krivičnog djela nasilja treba učiniti dostupnim što prije
56 pregleda 0 komentar(a)
Ostvarivanje prava na naknadu štete žrtava krivičnih djela nasilja u Crnoj Gori, Foto: PR Centar
Ostvarivanje prava na naknadu štete žrtava krivičnih djela nasilja u Crnoj Gori, Foto: PR Centar
Ažurirano: 23.06.2016. 11:58h

Crna Gora je postigla ograničene rezultate u pogledu identifikovanja žrtava i procesuiranja počinilaca nasilja, zbog čega je u što kraćem roku potrebno usvojiti izmjene Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja.

To je ocijenjeno na okruglom stolu „Ostvarivanje prava na naknadu štete žrtava krivičnih djela nasilja u Crnoj Gori“ koji je organizovala nevladina organizacija Centar za ženska prava, u okviru regionalnog projekta „Balkan protiv trgovine ljudima“.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Mitja Drobnič, podsjetio da je u prošlogodišnjem izvještaju za Crnu Goru, Evropska komisija ukazala da trgovina ljudima i dalje predstavlja razlog za zabrinutost.

„Uprkos napretku u pravnim i institucionalnim aspektima, nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja koja uključuju žrtve trgovine ljudima, Crna Gora je postigla ograničene rezultate, kako u pogledu identifikovanja žrtava, tako i u procesuiranim slučajevima“, upozorio je Drobnič.

On je podsjetio da je Unija usvojila nekoliko pravnih instrumenata kojim se regulišu zajednička pravila u cilju zaštite i pomoći žrtvama krivičnih djela nasilja.

„Na primjer, Direktiva EU o pravima nalaže da se osobe koje su žrtve krivičnih djela prepoznaju, da se tretiraju sa poštovanjem i da dobiju odgovarajuću zaštitu, podršku i pristup pravdi. Istom Direktivom se obezbijeđuje o pravo na nadoknadu štete, a ukoliko se koristi model restorativnog pravosuđa u nacionalnom sistemu, sada postoje zaštitni mehanizmi kako bi se žrtvi osiguralo bezbjedno učešće u istom“, naveo je Drobnič.

On je istakao da osobe koje su bile žrtve krivičnih djela nasilja treba da budu prepoznate i da im se pruži odgovarajuća podrška.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kazala je da ta organizacija svakodnevno radi sa žrtvama krivičnog djela nasilja, i iz tog razloga, kako je navela, smatraju da mehanizam naknada štete žrtvama krivičnog djela nasilja treba učiniti dostupnim što prije.

“Mi smo osim izmjena koje se odnose na rok za stupanje na snagu zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, planirali uspostavljanje fonda koji će biti samoodrživ i koji neće zavisiti od državnog budžeta, već će se finansirati iz drugih izvora. Kao mogući izvori finansiranja, navedeni su prihodi od igara na sreću, iznosi koji se uplaćuju na osnovu osloženog gonjenja, sporatzuma o priznaju krivice, strane i privatne donacije“, navela je Raičević.

U ovom trenutku, kako je pojasnila, isplata naknada se vezuje za budžet Ministarstva pravde.

„Međutim smatramo da da bi kroz fond, koji bi bio nezavisno tijelo, bilo moguće obezbijediti naknadu koja neće zavisiti od državnog budžeta i koja neće varirati i biti nesigurna, već koja će trajno biti u fondu“, kazala je Raičević.

Prema njenim riječima, za usvajanje ovakvog zakona i formiranje fonda potrebno vrijeme, pa je, kako je istakla, rok za stupanje ovog zakona predviđen za januar 2019. godine.

„U zakonu stoji da naknada ne može biti veća od desetostrukog iznosa prosječne zarade u Crnoj Gori, a Komisija će se baviti odobravanjem naknada“, rekla je Raičević.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, poručila je da će ta institucija, u fokusu budućih aktivnosti, obezbijediti da svi sudovi stvore uslove za informisanje žrtava krivičnih djela nasilja o pravu na naknadu štete, na prvom mjestu od počinica, a zatim i od drugih subjekata i od države.

„Ono što ne smijemo zanemariti jeste da je Crna Gora prošle godine donijela Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, shodno Evropskoj konvenciji o naknadi štete žrtava krivičnih djela nasilja, čime je uskladila crnogorski pravosudni sistem sa evropskim standardima, i u ovom slučaju u cilju zaštite položaja žrtava krivičnih djela nasilja, donijela Crnoj Gori jedan vrijedan zakonodavni tekst“, podsjetila je Medenica.

Član Radne grupe za izradu zakona, Vlado Dedović, kazao je da se najznačajniji set izmjena zakona vezuje za uspostavljanje održivih mehanizama institucionalnog tipa koji imaju za cilj da se na duži vremenski rok obezbijedi finansiranje nadoknada štete žrtava krivičnih djela nasilja.

„Radna grupa je postigla to kroz izmjene zakona u dijelu uspostavljanja posebne isntitucije -Fonda za nadoknadu štete žrtvama krivičnizh djela nasilja po uzoru na brojne zemlje u evropskim okvirima“, rekao je Dedović.

Članovi Radne grupe, kako je istakao, očekuju da će takav mehanizam dobiti podršku u parlamentu, „i da ćemo tokom naredne godine moći da svjedočimo usvajanju i primjeni predloženih zakonskih rješenja“.

Sudija Višeg suda u Podgiorici i članica Radne grupe, Ana Vuković, kazala je da su članovi tog tijela predložili izmjene u zakona u pogledu raznih vidova naknade štete ne samo za mterijalne gubitke, već i za, kako je pojasnila, naknadu štete za nematerijalne gubitke žrtvama.

„Takođe smo predložili izmjene u dijelu dužine roka za podnošenje predmetnog zakona, rok zastarelosti, brisanje odredaba koje se tiču uslova prihvatljivosti. Za ostvarenje prava na nadoknadu, izostavili smo uslov državljanstva, jer smatramo da žrtve krivičnih djela trgovine ljudima, shodno praksi, su najčešće državljani zemalja koji nisu Crne Gore“, navela je Vuković.