NA ALBANSKOM DIJELU RIJEKE POLOŽENE CIJEVI

Crna Gora za Cijevnu tražila međunarodnu pomoć

Albanski resor u čijoj su nadležnosti hidroenergetski projekti i tražiće zabranu izgradnje i reviziju planova započetih HE, ali nije poznato da li je među tim planovima i plan mHE za rijeku koja protiče i kroz Crnu Goru
454 pregleda 2 komentar(a)
Cijevi na albanskom dijelu, Foto: Damir Kalač
Cijevi na albanskom dijelu, Foto: Damir Kalač

Crnogorska Vlada ni poslije četiri mjeseca nije dobila zvaničan odgovor kolega iz Albanije u vezi sa gradnjom malih hidroelektrana (mHE) na dijelu rijeke Cijevne u toj državi. Albanski resor u čijoj su nadležnosti hidroenergetski projekti, u međuvremenu je promijenio i politiku vođenja tog sektora i tražiće zabranu izgradnje i reviziju planova započetih HE, ali nije poznato da li je među tim planovima i plan mHE za Cijevnu.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i “Vijesti” objavili su početkom oktobra informaciju o započetim i planiranim projektima Albanije za izgradnju mHE na dijelu toka Cijevne u toj državi.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore su tek nakon te objave, u ime Ministarstva održivog razvoja i turizma, od albanskih kolega zatražili dokumentaciju o projektima na rijeci čije vode dijele te dvije države.

Kako su Crna Gora i Albanija potpisnice ESPOO Konvencije o prekograničnim uticajima na životnu sredinu, iz MORT su o zahtjevu prema Albaniji da Crnoj Gori učini dostupnom relevantnu dokumentaciju, kontaktirali i ESPOO sekretarijat.

“Dana 22.01.2019. dobili smo informaciju da naš zahtjev razmatra Implementacioni odbor Konvencije, koji će kontaktirati Crnu Goru u vezi s ovim pitanjem”, kazali su iz tog resora.

Iz tog resora navode i da su dva puta do sada, diplomatskim putem kontaktirali kolege u Albaniji.

“...MORT je uputio zvaničan zahtjev da se Crnoj Gori dostave sve relevantne informacije i dokumentaciju, u kontekstu procjene uticaja na životnu sredinu za plan potencijalne izgradnje mHE na rijeci Cijevni sa albanske strane, shodno članu 4 Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu - Espoo konvencije, kako bi sproveli dalju proceduru razmjene prekograničnih informacija”, kazali su iz resora na čijem je čelu Pavle Radulović. Albanija, kako dodaju, još nije dostavila traženu dokumentaciju.

Nova albanska ministarka za energetiku i infrastrukturu Belinda Balluku, koja je na tu funkciju stupila prije dvije sedmice, najavila je da će zaustaviti izgradnju novih HE i pokrenuti istragu o 182 dozvole izdate za izgradnju 440 postrojenja.

U resoru Pavla Radulovića još nemaju informacije o tome da li se među spornim dozvolama i planiranim projektima nalazi i mHE na Cijevni.

“Sačekaćemo još par dana da vidimo da li će pojedinačni spisak objekata na koji se odluka odnosi biti objavljen, a ako se to ne desi, u cilju dobijanja informacija koje mogu biti od značaja za rijeku Cijevnu, diplomatskim putem preko Ministarstva vanjskih poslova uputićemo upit albanskoj strani”, kazali su “Vijestima” iz tog resora.

I dok se dvije države “dopisuju”, iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, nezvanično navode da se u Albaniji na toj rijeci i dalje gradi i da uništavanje prostora napreduje.

Prema ranijim najavama, Albanija planira da na Cijevni izgradi 14 mHE.

Zajedno će naći rješenje

Iz MORT-a navode i da je od početka oktobra prošle do kraja januara ove godine, obavljena diplomatska i tehnička komunikacija sa nadležnim albanskim institucijama: “U kojoj je istaknuto da ćemo u duhu dobrih susjedskih odnosa usaglasiti stav oko održivog upravljanja ovim zajedničkim vodnim resursom”.

Vlade Crne Gore i Albanije potpisale su u julu prošle godine Okvirni sporazum o upravljanju prekograničnim vodama, ali je prvi sastanak vodoprivredne komisije, kojom koordinira Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, održan tek sredinom decembra, dva mjeseca pošto je u medijima otvoreno pitanje izgradnje mHE na albanskom dijelu Cijevne. Na tom sastanku, predloženo je da se crnogorska i albanska komisija sastanu u što kraćem roku:

“Na sastanku komisije je zaključeno da treba inicirati da se zajednički sastanak naše i albanske komisije održi u najkraćem roku, kako bi se intenzivirao rad na rješavanju zajedničkih pitanja, ne samo rijeke Cjevne, već i svih drugih pitanja koja se tiču vodoprivrednih odnosa, od interesa za dvije države”, kazali su iz MORT-a, bez detalja o tome da li se taj sastanak u međuvremenu dogodio.