"ZAPOSLENI PRINUĐENI DA TRPE NALOGE NADREĐENIH"

Camović: Uslovi rada u medijima loši, ljudi rade za male plate i ne mogu da žive od svog rada

“Naša je obaveza da budemo uporni jer zaposleni u crnogorskim medijima i dalje nemaju snage da javno govore o svojim problemima, da se suprostave kršenju svojih radnih i profesionalnih prava”, navela je predsjednica SMCG, Marijana Camović
1 komentar(a)
Marijana Camović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Marijana Camović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 31.05.2016. 13:58h

Uslovi u kojima zaposleni rade u medijima su loši, imaju male plate i ne mogu da žive od svog rada, ocijenjeno je na okruglom stolu o toj temi i poručeno da se samo solidarnošću i zajedničkom istrajnom borbom može popraviti položaj novinara.

Okrugli sto “Uslovi rada u privatnim medijima” je, u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG).

Predsjednica SMCG, Marijana Camović ukazala je da se o uslovima rada u crnogorskim medijima, posebno privatnim, počelo govoriti prije tri godine kada je sindikat osnovan.

Ona je kazala da su uslovi rada u medijima loši, da ljudi rade za male plate i ne mogu da žive od svog rada a obaveze na poslu im se samo povećavaju.

Prema riječima Camović, i o niskim profesionalnim standardima, zloupotrebama i iskorišćavanju bi se imalo šta reći ali to nije primarni zadatak SMCG.

“Naša je obaveza da budemo uporni jer zaposleni u crnogorskim medijima i dalje nemaju snage da javno govore o svojim problemima, da se suprostave kršenju svojih radnih i profesionalnih prava”, navela je ona.

Camović je kazala da su zaposleni prinuđeni da trpe naloge nadređenih i onda kada su oni u potpunoj suprotnosti sa pravilima profesije.

Dokaz za to su, kako je dodala, udarni dnevnici, stranice dnevnih listovi i sve veći broj onih koji napuštaju novinarstvo.

“Samo solidarnošću i zajedničkom istrajnom borbom možemo popraviti svoj položaj”, poručila je Camović, navodeći da vjeruje da su promjene moguće.

Prema njenim riječim, borba za prava je laka ali se treba usuditi sindikalno organizovati.

Nezaobilazan dio svake priče o novinarima su, kako je kazala Camović, neistraženi slučajevi napada.

Ona je ocijenila da je Crna Gora nemoćna da se izbori sa tim i i utvrdi ko si izvršioci i nalogodavci ubistava i mnogih napada na novinare.

Camović je rekla da je i dalje poražavajuće da ni u jednom mediju u državi ne postoji kolektivni ugovor i da inspekcija rada rijetko ili nikako ne obilazi medije.

Ona je saopštila da je SMCG pripremio granski kolektivni ugovor, za sada u formi nacrta koji će uskoro biti predat Uniji poslodavaca na dalje usklađivanje i njime pokušao da obuhvati što više situacija koje se svakodnevno dešavaju u redakcijama.

“U radu smo se oslanjali da predloge granskih kolektivnih ugovora iz regiona ali oni koji su usvojeni na nivou javnih servisa”, navela je Camović.

Ona je kazala da je predlog SMCG da se granskim kolektivnim ugovorom utvrđuju elementi osnovne zarade, naknade zarada drugih primanja, kao i obim prava i obaveza iz rada.

“Predložićemo da novinar ima pravo da ne potpiše tekst koji je uredničkom intervencijom izmijenjen i bitno drugačiji od predatog rada i suprotnošću sa njegovom savješću, mišljenjem i uvjerenjem”, istakla je Camović dodajući da je u Crnoj Gori česta situacija da novinari ne prepoznaju svoj tekst.

Granskim kolektivnim ugovorom je, kako je pojasnila, predviđeno i da novinari imaju pravnu i materijalnu pomoć poslodavca u zaštiti od prijetnji, nasilja, uvreda i drugih negativnih poslenica zbog objavljivanja tekstova i priloga profesionalno urađenih.

“Ukoliko dođe doo sudskog postupka troškovi postupka padaju na poslodavca koji je obavezan da angažuje branioca. Do sad se praktikovalo ali bi smo na ovaj način to formalizovali”, rekla je Camović.

Prema njenim riječima, veliki problem zaposlenih u medijima je radno vrijeme koje, kako je ukazala, često traje više od 40 sati koliko je zakonom predviđeno.

“Ako zaposleni radi subotu i nedjelju mora imati dva dana odmora i to se mora omogućiti u roku od sedam dana”, nevela je Camović.

Ona je kazala da će bi kolege koji rade u montaži, kao administratori na portalima a pogotovo oni koji rade na mjestima koja su rizična, radili po 40 sati sedmično ali s tim što bi na svakih sat vremena morali imati pauzu od 15 minuta.

Camović je rekla da je granskim ugovorom takođe predviđeno da se u radno vrijeme novinara uračunava ukupan rad obavljen u redakciji i na terenu.

Netransparentan način obrade zarada je, kako je navela, problem u crnogorskim medijima.

“Zbog toga bi poslodavci trebali na zakonit način da utvrde norme i stimulanse, a gdje toga nema trebalo bi da se smatra da je ostvaren normalan radni učinak”, rekla je Camović.

Prema njenim riječima, jedan od načina zaštite novinara koje se više godina bave tim poslom, jeste da se starijima od 55 godina smanji radna obaveza za 50 odsto.

Camović je istakla da je, prema kolektivnom ugovoru, poslodavac dužan da Sindikat informiše o ukupnim uplaćenim zaradama, uključujući doprinose za obavezno socijalno osiguranje, visini prosječne zarade, kao i ostvarenom prekovremenom radu.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), Srđa Keković kazao je da ta organizacija ponosna što za članicu ima SMCG.

“Od 2013 mi smo bogatiji za jedan novi granski sindikat na nacionalnom nivou koji okuplja prevashodno mlade ljude, intelektualce i mi u USSCG smatramo da će se tu naći novi kadrovski potencijal za dalje jačanje sindikalnih pokreta u Crnoj Gori”, rekao je Keković.

Tema o uslovi rada u privatnim medijima je, kako je naveo, podjednako aktuelna i u drugim djelatnostima.

Prema riječima Kekovića, na svakom koraku postoje jasne opstrukcije od strane poslodavac sa težnjom da se manje ljudi učlanjuje u sindikalni pokret.

“Pravi je izazov u današnjem vremenu naći put kako ohrabriti naše koleginice i kolege i doprijeti do njihove svijesti da shvate što smo jači u sindikalnom pokretu to je veća šansa da se odbranimo od pohlepe na koju poslodavce tjera interes za sve veći profit”, kazao je Keković. 

Preporučujemo za Vas