"SVI MORAMO RADITI ZA BOLJITAK DRUŠTVA"

Put Remzije Camića:Od rožajskog činovnika do počasnog konzula

Nakon završenih studija arhitetkture, Camić je dvije godine radio u rožajskoj Opštini, ali je to više bio administrativni posao koji nije ispunjavao Camićeva očekivanja i ambicije
185 pregleda 0 komentar(a)
Remzija Camić, Foto: A.Ličina
Remzija Camić, Foto: A.Ličina
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Svi  koji su otišli odavde ponijeli su parče Crne Gore u srcu, ali su rijetki oni koji su sopstveni uspjeh u dijaspori vezali za korijenje, predstavljajući zemlju iz koje dolaze na dostojan i produktivan način.

Jedan od njih je Rožajac Remzija Camić, prvi počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu, koji je zvanično inaugurisan 13. maja ove godine.

Tvrdi da je uvijek bio izuzetno cijenjen kako među svojim zemljacima, tako i medju Luksemburžanima. Brojna prijateljstva stekao je širom svijeta, a prije nekoliko godina je krenula ideja o Camićevom imenovanju za počasnog konzula.

Svaka država pri imenovanju počasnog konzula ima svoje kriterijume, koji su bazirani i na Bečkoj konveciji o diplomatskim odnosima iz 1961. godine.

"Počasni konzul je, prije svega, osoba od ugleda i uticaja u državi iz koje dolazi kao i u državi u kojoj boravi. Osoba za koju se procjenjuje da bi mogla unaprijediti bilateralne odnose između matične države i države u kojoj boravi", kazao je Camić, od kojeg se očekuje da radi na jačanju veza sa iseljenicima, pruža pomoć i štiti interese fizičkih i pravnih lica iz zemlje iz koje dolazi, razvija saradnju i prijateljske odnose sa konzularnim predstavnicima drugih država.

Njegovoj inauguraciji su prisustvovali brojni ugledni gosti iz Crne Gore i Luksemburga, između ostalih, i ambasador Crne Gore za zemlje Beneluksa Vladimir Radulović.

"To je izuzetno dirljiv trenutak, osjećate se ushićeno, počastvovano, ali i zaduženo u smislu obaveza koje vas očekuju. Takvi trenuci vam se ne dešavaju svaki dan. Bio sam jako ponosan", kazao je Camić.

Njegova inauguracija bila je veliki događaj za crnogorsku dijasporu u Luksemburgu koja "pokazuje visok stepen osviješćenosti i shvata značaj jednog takvog diplomatskog predstavništva".

Nakon završenih studija arhitetkture, Camić je dvije godine radio u rožajskoj Opštini, ali je to više bio administrativni posao koji nije ispunjavao Camićeva očekivanja i ambicije.

"Rožaje je mala opština i to je za mene, u tom periodu, bio isuviše mali prostor za iskazivanje kreativnosti i ideja koje su me zapljuskivale... Još kao student, u više navrata, boravio sam u Zapadnoj Evropi i još pri prvom susretu sa građevinama i arhitektonskim rješenjima na zapadu uočio sam veliku razliku u kreacijama, arhitektonskom stilu, bio sam oduševljen maštom zapadnjačkih arhitekata", kazao je Camić, koji se u Luksemburg preselio 1990. godine.

Po dolasku u Luksemburg shvatio je da će mu na putu do uspjeha trebati mnogo truda i zalaganja. Nekoliko godina je radio u jednom projektnom birou da bi ubrzo otvorio svoj u kojem i danas uspješno radi.

"Nekako mi se čini da je i Luksemburg tada počeo da dobija na značaju i krenula je, na moju sreću, ekspanzija izgradnje ove do tad nedovoljno razvijene države. Ta zahuktalost izgradnje kuća, poslovnih centara i cijelih gradskih četvrti i infrastrukture još uvijek traje. Ubrzo su sve važnije evropske institucije dobile ovdje svoju adresu i procvjetao je bankarski sektor. Nakon izvjesnog vremena proširio sam svoju djelatnost na izgradnju objekata.Velika je potražnja za stambenim prostorom i cijene redovno rastu", rekao je Camić, koji je uporno radio i “u hodu” iznova učio.

"Imam običaj reći da sam 'u hodu (radeći) završio još jedan fakultet'. Posao arhitekte je da radi u interesu svog klijenta i da mu pruži najbolja rješenja iz domena estetike, funkcionalnosti objekta i tako dalje. Shvatio sam da su naše tehničke škole dobre, ali da je praksa bila nedostatak i morao sam se mnogo truditi, što je dalo dobre rezultate", kazao je Camić.

Iako je uvijek izgbjegavao da javno govori o tome, Camić je često finansijski podržavao humanitarne i druge projekte smatrajući da je "to dužnost svakog čovjeka".

"Postoji jedna narodna poslovica koja kaže 'kada se budeš penjao ka vrhu ne zaboravi na one koje uz taj put pretekneš, jer kada budeš silazio, nečija pomoć ti ipak može zatrebati'”, kazao je Camić.

On smatra da je njegova i obaveza svakog građanina Crne Gore da doprinese boljitku države.

" Moramo   svi , u okviru svojih mogućnosti, tražiti i nuditi rješenja za boljitak našega društva. I ne pitajmo se šta država može učiniti za nas, već šta mi možemo učiniti za državu. I to  svi … Kako mi ovdje, tako i oni koji žive i rade na prostoru Crne Gore. Onda će nam, zasigurno, biti svima bolje", vjeruje Camić.

U  Luksemburgu poštuju objekte pod zaštitom

U Luksemburgu, istakao je on, postoji veliko naslijeđe stare arhitekture. Mnogi su objekti pod zaštitom države i to se poštuje.

"Nova se gradnja često mora komponovati sa postojećom. Važan faktor je zaštita čovjekove sredine, kao i izbor materijala za gradnju koji garantuje energetsku efikasnost. Luksemburg na tom polju prednjači. Svaki objekat mora imati svoj energetski pasoš koji se poštuje", rekao je Camić.

 Avio - linija od Luksemburga do Crne Gore mu je prioritetna

Počasni konzul je ispred sebe stavio mnoge zadatke, a jedan od prioriteta je otvaranje direktne avionske linije u Luksemburgu ka Crnoj Gori.

"Naša dijaspora ne može da razumije da, s obzirom na njihovu brojnost u Luksemburgu, još uvijek nema direktne  avio -linije. To bi nam svima mnogo olakšalo život, a bio bi i ekonomski opravdan projekat od kojega bi svi imali koristi, i država Crna Gora i brojna dijaspora koja autobisima ili automobilima dan i noć putuje do svoje rodne grude. Ja sam već započeo određene razgovore na tu temu", rekao je Camić.