SA TRŽIŠTA UKLONJENO OKO 30 TONA HRANE

Inspektori vratili 1.250 tona, najviše voća i povrća

Više od 140 pošiljki proizvoda nije prešlo granicu i završilo na tržištu tokom 2018. zbog lošeg kvaliteta
2932 pregleda 1 komentar(a)
Rizik uvijek postoji kada je riječ o kvalitetu (ilustracija), Foto: Zoran Đurić
Rizik uvijek postoji kada je riječ o kvalitetu (ilustracija), Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 23.12.2018. 22:34h

Sa graničnih prelaza od početka godine do kraja novembra vraćeno je više od 140 pošiljki proizvoda, težine oko 1.250 tona, među kojima je najviše neispravnog i nekvalitetnog voća i povrća.

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove “Vijestima“ su odgovorili da najčešče zbog nedozvoljenog sadržaja pesticida zabranjuju da voće i povrće završi na tržištu.

Čest je slučaj i da zabrane prodaju zbog nedozvoljenog kvaliteta, koji inspektor utvrđuje vizuelnim pregledom.

“Na primjer, banane se često zabranjuju po ovoj osnovi“, kazali su iz Uprave.

U odgovoru Uprave piše da je bilo pošiljki suplemenata, alkoholnih i bezalkoholnih pića, za koje je zabranjeno stavljanje na tržište najčešće zbog aditiva ili nepravilnog označavanja proizvoda, koje nije u skladu sa zahtjevima za informisanje potrošača.

“Takođe, pošiljke hrane za životinje više puta su vraćene ili uništene zbog nedozvoljenog sadržaja mikotoksina“.

Iz Uprave su naglasili da je osam pošiljki hrane životinjskog porijekla (od ukupno 140 zabranjenih), ali da nijedna nije bila problematična sa aspekta bezbjednosti.

Tokom ove godine, sa tržišta je uklonjeno ukupno oko 30 tona različitih vrsta hrane.

Iz Uprave su podsjetili na akciju uklanjanja pola tone meda i 100 litara maslinovog ulja, sprovodenu na samom početku turističke sezone.

“Pored ovih proizvoda, uklanjani su sa tržišta i uništavani brojni drugi proizvodi, najčešće zbog promijenjenih organoleptičkih svojstava, a bilo je uništenih pošiljki i zbog nezadovoljavajućih parametara bezbjednosti“.

Na pitanje o kojim namirnicama je riječ, odgovorili su da je riječ o “veoma širokoj lepezi proizvoda“.

Iz Uprave su pojasnili da sistem bezbjednosti hrane u Crnoj Gori funkcioniše kroz nekoliko nivoa kontrole. Prvi je primarni nivo, na kojem inspektori dobijaju godišnje planove kontrole kojima je definisano koliko često kontrolišu objekte u kojima se proizvodi hrana ili stavlja na tržište. Kazali su da, pored toga, Uprava donosi godišnji program monitoringa bezbjednosti hrane, u okviru kojeg se vrši nadzor tržišta, odnosno kontrola mikrobioloških kriterijuma, kontaminenata (zagađivača), nitrata, listeroza, aditiva, GMO u hrani. Treći nivo odnosi se na akcije Uprave, kada postoji sumnja u bezbjednost neke vrste hrane.

Iz Uprave tvrde da se, na kraju, rade ciljane kontrole na osnovu inicijativa građana.

“I pored ovako uređenog sistema kontrole bezbjednosti hrane, dešava se da hrana na tržištu ne bude bezbjedna. Kada je bezbjednost hrane u pitanju, nulti rizik ne postoji. To je iz razloga što sve faze u proizvodnji, transportu, čuvanju hrane mogu biti ispoštovane, ali ako je na kraju onaj ko je stavlja na tržište, na primjer, ne čuva u propisanim uslovima, hrana može biti nebezbjedna“, ocijenili su iz Uprave.

Naglasili su da je zbog toga odgovornost za stavljanje hrane na tržište prije svega na subjektu koji posluje sa hranom i koji mora biti dobro upoznat sa pravilima za bezbjednost hrane.

“Subjekti koji posluju sa hranom su najčešće toga dobro svjesni, jer znaju da će jedno trovanje zatvoriti restoran ili prodavnicu, a jedan kiks u proizvodnji, fabriku“.

Uzorkuju svaku treću pošiljku

U Upravi tvrde da se svi proizvodi iz uvoza kontrolišu, a dio njih i laboratorijski ispituje.

Granični prelaz Dobrakovo

“Na graničnim prelazima i na mjestima carinjenja robe, inspektori pregledaju pošiljke. Prvo pregledaju dokumentaciju, zatim identifikuju pošiljku, fizički je pregledaju i na kraju donose odluku da li pošiljku treba uzorkovati i laboratorijski ispitati na parametre bezbjednosti i kvaliteta“, odgovorili su “Vijestima“ iz Uprave.

Kazali su da se uzorkovanje kreće na nivou od oko 30 odsto pregledanih pošiljki, te da je to u skladu sa standardima ili i više u odnosu na njih.