Crna Gora je nezavisnost stekla mirnim, demokratskim putem u ambijentu multietničkog sklada i vjerske tolerancije i napredovala u izgradnji regionalnih veza i politici saradnje i povjerenja, poručeno je na međunarodnom naučnom skupu „Crna Gora na početku 21. vijeka“.
Prorektor Univerziteta Crne Gore (UCG), Živko Andrijašević kazao je da je Univerzitet, u namjeri da obilježi deset godina od obnove nezavisnosti, organizovao naučnu konferenciju čiji je predmet istraživačke pažnje savremena Crna Gora.
On je kazao konferencija usredsređena na regionalni položaj i značenje Crne Gore, i savremeni identitet crnogorskog društva u okviru kojeg se, kako je dodao, prepoznaju fenomeni multukulturalnosti, tolerancije različitosti i egzistencije raličitih kulturoloških matrica.
„Mislim da je u dosadašnjim istraživanjima već prepoznato sličnost regionalne uloge i pozicije Crne Gore i brojni istraživači su konstatovali da je crnogorsko društvo društvo različitosti sa najnižim stepenom konfliktnosti u regionu“, rekao je Andrijašević.
Rektorka UCG, Radmila Vojvodić podsjetila je da je Crna Gora u hiljadugodišnjoj državnoj tradiciji više puta gubila i obnavljala nezavisnost.
„Obnovom državne nezavisnosti 2006. godine učinila je to bez žrtava, mirnim demokratskim putem u ambijentu multietničkog sklada i vjerske tolerancije“, rekla je Vojvodić.
To je, kako je navela, mirnodopski podvig i razlog više da se 2006. godina smatra istorijskom, a današnjom konferencijom se slavi demokratski i građanski duh nove Crne Gore.
„Od gostiju očekujemo da čujemo to što drugi misle o nama, kako nas vide, šta značimo i nudimo u međunarodnoj zajednici, a od naučnika iz Crne Gore kako gledamo na postignuto i šta to o sebi mislimo nakon deset godina razvoja“, rekla je Vojvodić.
Prema njenim riječima, obnova državne nezavisnosti je granična linija iskoraka u potpuno novu etapu razvoja i novu društvenu političku, ekonomsku i kulturnu osjećajnost.
„U Crnoj Gori ne smijemo dopustiti da pitanje kulturnog identiteta postane sekundarno političko pitanje jer je integralizam baziran na čuvanju i međusobnom uvažavanju posebnosti kultura“, poručila je Vojvodić.
Profesor Sveučilišta u Zagrebu, Hrvoje Klasić kazao je da Crna Gora i Hrvatska imaju malu granicu ali dugu zajedničku istoriju i bogato nasleđe.
On je rekao da Crnoj Gori predstoji veliki posao kao što je nekada bio i pred Hrvatskom i ostalim zemljama u regiji.
„Bojim se da nas je demokratizacija 90-ih godina zatekla nespremnim i da sada ova tradicija i politička kultura i demokratija pokazuju svoje lice i naličje“, rekao je Klasić.
Kako je ocijenio, na Balkanu neće biti stabilnosti dok se na jednu državu gleda kao fakor stabilnosti. „Ovdje svi moraju bit faktor stabilnosti jer vrlo lako i najmanji djelić mozaika može postati fakotor nestabilnosti“.
Klasić je poručio da Crna Gora mora biti podjednako važna kao i ostale zemlje u regiji, jer kako je dodao, bez njene stabilnosti nema stabilnosti cijele regije.
On je kazao da to što je Crna Gora mala država je najmanji problem, već je potrebno napraviti pravu državu utemeljenu na zakonima, medijskim slobodama i pravima manjina.
„Tu je Crna Gora odmakala puno i odnosi među različitim zajendicama su mnogo bolji nego u susjednim zemljama“, smatra Klasić.
Vladimir Goati, sa Instituta društvenih nauka Univerziteta u Beogradu, kazao je da Crna Gora ima dobre odnose sa svim susjednim državama a što je, kako je naveo, na Balkanu teško postići. Prema njegovim riječima, politika Crne Gore je doprinijela takvom njenom položaju.
„Kada procjenjujemo šanse da Crna Gora uđe u Evropsku uniju ja ne vjerujem da će se dogoditi ono što se dogodilo Sloveniji i Hrvatskoj, da ima nekoga u susjedstvu koji će staviti veto“, smatra Goati.
On je kazao da je politički konflikt u Crnoj Gori riješen konsezusom u kojem su obje strane puno ustupule što, kako je dodao, znači da osjećaj odgovrnosti postoji.
„Mislim da je Crna Gora uspjela da, za razliku od Srbije, zadrži dobre međuetničke odsnose čemu je doprinijelo to što crnogorske partije nijesu strogo etnički podijeljene“, ocijenio je Goati.
Bonus video:
