Velik broj ptica selica strada zbog krivolova, zatvaranja i krijumčarenja

Tema ovogodišnje kampanje "... A kada nebo utihne?" ima za cilj da ukaže na zabrinjavajuće veliki broj ubijenih ptica selica na godišnjem nivou kao rezultat krivolovnih aktivnosti, zatvaranja i krijumčarenja
955 pregleda 0 komentar(a)
lasta, Foto: Shutterstock
lasta, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 09.05.2016. 09:18h

Centar za zaštitu i proučavanje ptica zajedno sa Opštinom Tivat i Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom povodom obilježavanja Svjetskog dana ptica selica 10. maja sa početkom u 10.15 sati organizuje ekološku radionicu na tivatskim Solilima, saopšteno je iz te NVO.

Na radionici će, kako navode, učestvovati učenici Srednje mješovite škole "Mladost" iz Tivta koji će biti upoznati s ornitološkim i florističkim značajem ovog rezervata, kao i značajem ptica selica i važnosti očuvanja njihovih staništa.

"Obilježavanje ovog značajnog datuma u kalendarima ornitologa se organizuje u okviru projekta „Povezivanje zaštite prirode sa regionalnim razvojem, osjetite prirodu i istoriju Tivatskih solila na crnogorskoj obali", kojeg CZIP realizuje sa u saradnji sa Opštinom Tivat i Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom uz finansijsku podršku njemačke fondacije za zašti tu životne sredine - DBU i organizacije Euronatur. Svjetski dan ptica selica - World Migratory Bird Day, se tradicionalno obilježava od 2006. godine u cilju podizanja svijesti o važnosti očuvanja ptica selica i njihovih staništa. Inicijativa za obilježavanje ovog dana pokrenuta je pod pokroviteljstvom Sporazuma o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija)", navodi se u saopštenju CZIP-a.

Tema ovogodišnje kampanje "... A kada nebo utihne?" ima za cilj da ukaže na zabrinjavajuće veliki broj ubijenih ptica selica na godišnjem nivou kao rezultat krivolovnih aktivnosti, zatvaranja i krijumčarenja.

"Osim ilegalnih aktivnosti, drugi pritisci kao što su gubitak staništa i klimatske promjene mogu dovesti do išćeznuća nekada čestih i brojnih vrsta. U cilju regulisanja broja i zabrane ekspoatacije ovih vrsta, vlade zemalja širom svijeta su usaglasile nacionalne zakone o zaštiti prirode sa međunarodnim direktivama i Konvencijama. Međutim, primjena zakona u praksi je veoma manjkava tako da se isti moraju dosledno sprovoditi ili rizikujemo da izgubimo vrijedne resurse koji su dio našeg zajedničkog prirodnog nasljeđa", kazali su iz CZIP-a.

Bonus video: