Crna Gora ne obezbijeđuje dovoljne uslove za razvoj slobodnog, kritičkog novinarstva, kazala je Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević povodom Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava trećeg maja.
Onaj je kazala da sa jedne strane nema napretka u rasvjetljavanju i kažnjavanju najtežih slučajeva nasilja prema kritičkim novinarima, a sa druge praksa sudova u građanskim postupcima protiv medija za zaštitu časti i ugleda i dalje nije usklađena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja. Dodala je da nepovoljnom ambijentu nedostatka vladavine prava doprinose i loše ekonomske prilike za opstanak medija i razvoj istraživačkog novinarstva na malom tržištu Crne Gore.
"Podsjećamo da ni protekle godine nije došlo do napretka u otkrivanju nalogodavaca i izvršilaca ubistva glavnog urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića, dok je jedini okrivljeni saizvršilac ponovo pravosnažno osuđen za učešće u tom ubistvu; da je u međuvremenu bez rezultata obustavljena istraga pokušaja ubistva novinara Tufika Softića iz 2007. godine, dok u istrazi okolnosti postavljanja eksplozivne naprave pred njegovom kućom 2013. nije bilo napretka; nije bilo nikakvih novih obavještenja ni o istragama napada na pisca Jevrema Brkovića i ubistvu njegovog pratioca Srđana Vojičića, na novinara Mladena Stojovića, ni o paljenju automobila dnevnog lista Vijesti, dok su okrivljeni za ”bombaški napad” na Vijesti u međuvremenu oslobođeni optužbe. (Detaljnije informacije o procesuiranju svih prijavljenih napada na novinare i prijetnji novinarima biće objavljene u posebnom izvještaju Akcije za ljudska prava). Podsjećamo da je, prema evropskim standardima utvrđenim u praksi Evropskog suda za ljudska prava, brz odgovor vlasti u istragama bitan za povjerenje javnosti u sposobnost vlasti da održi vladavinu prava, kao i za sprječavanje utiska o bilo kakvom dosluhu vlasti sa izvršiocima napada ili o tome da se tolerišu teška krivična djela", kazala je Gorjanc Prelević.
Ona je kazala da je na kraju 2015. godine istekao mandat Komisiji za praćenje postupanja nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare, formiranoj 6. februara 2014, bez značajnijih rezultata.
Gorjanc Prelević je dodala da Vlada ni protekle godine nije podržala predlog Akcije za ljudska prava i Sindikata medija Crne Gore da se propišu "nova krivična djela za pojačanu zaštitu novinara i pripadnika/ca drugih profesija koji su izloženi posebnom riziku od napada prilikom obavljanja posla od javnog interesa, poput državnih službenika/ca kojima je takva zaštita već obezbijeđena."
"Pravosnažna praksa sudova u parničnim postupcima važnim za tumačenje slobode izražavanja medija u odnosu na zaštitu časti i ugleda još uvijek nije u skladu sa stavovima Evropskog suda za ljudska prava. Pravosnažno su osuđeni nedjeljnik Monitor i dnevnici Dan i Vijesti u postupku po tužbi sestre premijera Crne Gore, koja je po profesiji advokatica, i zbog toga što su objavljivali njenu fotografiju kao ilustraciju tekstova o tužbama Komisije za hartije od vrijednosti SAD, koja je utvrdila da je advokatica sestra najvišeg državnog zvaničnika Crne Gore uključena u korupcionaške ugovore u postupku privatizacije crnogorskog Telekoma. Iako dokazi na kojima je američka Komisija za hartije od vrijednosti zasnovala svoje tvrdnje nisu bili dovoljni crnogorskom državnom tužilaštvu da u tom slučaju pokrene postupak, crnogorski viši sudovi i Vrhovni sud nisu uzeli u obzir stavove Evropskog suda za ljudska prava da novinar nema obavezu da provjerava zvanični izvještaj državnog organa, kao što je Komisija za hartije od vrijednosti, i da nije dužan da se uzdrži od pisanja o nečemu što nije u stanju potpuno da dokaže" rekal je Gorjanc Prelević.
Da bi se obezbijedila primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, Akcija za ljudska prava smatra da treba dopuniti Zakon o medijima i obezbijediti da se prilikom ocjenjivanja rada sudija uzima u obzir i ocjena njihovog postupanja iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.
"Iako je u decembru 2015. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore odlučio da o potrebi za izmenama i dopunama Zakona o medijima održi raspravu, ona do danas nije zakazana", zaključila je Gorjanc Prelević.
Zaštitnik za ljudska prava i slobode: Novinarima omogućiti bezbjedne uslove za rad
Novinarima je potrebno omogućiti bezbjedne uslove za rad, jer bez slobode medija nema demokratije, poručeno je iz institucije Zaštitnika za ljudska prava i slobode.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je svim crnogorskim novinarma i zaposlenima u sredstvima javnog informisanja čestitao 3. maj, Svjetski dan slobode medija.
U saopštenju te istitucije se navodi da je 3. maj prilika da se podsjeti i ukaže na veliki značaj medija za društvo i državu, jer stepen slobode novinarstva, kao i nivo zaštite medijskih poslenika u društvu svjedoče o stepenu njegovog demokratskog razvoja i otvorenosti.
Kako je saopšteno, Zaštitnik u prethodne dvije godine nije primio nijednu pritužbu koja se odnosila na povredu prava na slobodu izražavanja, ali s pažnjom prati dešavanja na medijskoj sceni, budući da sloboda medija i izražavanja predstavljaju preduslov za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.
“Potrebno je predano i kontinuirano raditi na podizanju demokratskih standarda, u smislu omogućavanja novinarima da svoj posao rade u bezbjednim uslovima, jer bez slobode medija nema demokratije”, kaže se u saopštenju Zaštitnika.
Navodi se da je u Izvještaju o radu za prošlu godinu Zaštitnik istakao da zabrinjava nastavak ugrožavanja sigurnosti novinara i njihove imovine.
“Prema podacima Uprave policije u prošloj godini registrovano je 15 slučajeva u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova imovina. Od 15 slučajeva u osam su identifikovane osobe za koje se sumnja da su učinile te delikte (do februara ove godine kada su na zahtjev Zaštitnika dostavljeni podaci), dok se na identifikovanju ostalih radi”, precizira se u saopštenju.
Iz institucije Zaštitnika je ocijenjeno da posebno zabrinjavaju nerasvijetljeni slučajevi iz prethodnog perioda, pa je, kako poručuju, potrebno da nadležni organi intenziviraju rad i ulože sve potrebne napore da se slučajevi napada na novinare i imovinu medija rasvijetle i akteri procesiraju.
“S tim u vezi, smatramo da je važno omogućiti i da Komisija za istrage napada na novinare što prije profunkcioniše u punom kapacitetu i ostvari u cjelosti svoj mandat i zadatke”, poručili su iz institucije Zaštitnika.
Zabrinjavaju, kako su naveli, i podaci Sindikata medija o uslovima rada novinara, otkazima i napuštanju novinarske profesije.
“Zato je potrebno poboljšati uslove rada i regulisati status svih medijskih radnika jer nezavidan ekonomski položaj može negativno uticati i na profesionalnost i na samostalnost”, smatraju u instituciji Zaštitnika.
Sa druge strane, kako su ukazali, potrebno je raditi i na smanjenju polarizacije medijske scene, neophodno je ojačati samoregulaciju i uložiti napor kako bi zaživjela dosljedna primjena usvojenih izmjena i dopuna Kodeksa novinara.
“Iako navedeni podaci i druga saznanja predstavljaju jasan signal da je potreban kontinuiran rad kako bi se u oblasti medija stanje unaprijedilo, Zaštitnik vjeruje da će novinari objektivnim i profesionalnim izvještavanjem nastaviti da uspješno vrše svoju veoma važnu ulogu u društvu, a da će država ispuniti svoju obavezu osiguravajući im uslove za slobodan i nesmetan rad”, kaže se u saopštenju te institucije.
Bonus video:
