Green Home: Crna Gora da ubrza prelazak sa fosilnih na obnovljive izvore energije

“Neke od posljednjih evropskih firmi koje proizvode ugalj, u Češkoj, Rumuniji i Poljskoj, bore se za vladinu podršku kako ne bi propale i sa sobom povukle hiljade zaposlenih", kazala je koordinatorka Green Home-a Sanja Orlandić
3 komentar(a)
Termoelektrana, Foto: Shutterstock
Termoelektrana, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.04.2016. 11:59h

Na Dan Planete, 22. aprila, kada će više od 150 zemalja u UN potpisati Pariski sporazum o klimi, zemlje Jugoistočne Evrope, među njim i Crna Gora, i dalje ne odustaju od gradnje novih termoelektrana.

To se navodi u saopštenju iz “Grin Houma” i ocjenjuje da bi Crna Gora, kao potpisnica sporazuma trebalo da ubrza pripreme za pravljenje planova za prelazak sa fosilnih na obnovljive izvore energije.

“S obzirom na to da su sve zemlje Jugoistočne Evrope (JIE) učestovale u sastanku u decembru 2015. godine u Parizu, te da su se obavezale na dogovor koji podrazumijeva da je granica od 1,5 stepeni sigurnija linija odbrane protiv klimatskih promjena, one bi takođe trebale krenuti ovim putem i otkazati izgradnju novih termoelektrana u BiH (Tuzla, Banovići, Ugljevik), Srbiji (Kostolac B3, Kolubara B1 i B2), Crnoj Gori (Pljevlja 2)”, piše u saopštenju koje je potpisala koordinatorka Gh Sanja Orlandić.

Ona je navela da stanje na globalnom tržištu pokazuje da je kraj upotrebe uglja blizu.

“Neke od posljednjih evropskih firmi koje proizvode ugalj, u Češkoj, Rumuniji i Poljskoj, bore se za vladinu podršku kako ne bi propale i sa sobom povukle hiljade zaposlenih. Jedan od načina da se krene naprijed kada je riječ o zemljama JIE je okretanje ka obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i pametnim mrežama što se već dešava širom Evrope”, kazala je Orlandić.

Da to nije neostvarivo, kako je navela, pokazao je i energetski model za Jugoistočnu Evropu za 2050. godinu koji pokazuje da je moguće ostvariti ovu promjenu na istom ekonomskom nivou koji podrazumijevaju trenutne investicije u energetski sektor Jugoistočne Evrope.

“Ako argumenti tržišta i klimatskih promjena nisu dovoljni za djelovanje, troškovi zdravlja bi trebalo da budu. Posljedice zagađenja vazduha koje je plod rada postojećih termoelektrana u JIE uključuju zdravstvene troškove do 8,5 milijardi eura godišnje, te 7.181 preuranjenih smrti godišnje u Evropi. Od toga, doprinos termoelektrane „Pljevlja“ se procjenjuje na vrijednost do 257 miliona eura godišnje”, podsjetila je Orlandić.

Bonus video: