Državna reviziona komisija jedina je mjerodavna institucija koja može da iznese podatke u vezi sa nestalim muzejskim predmetima, saopštio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport obavio je danas kontrolno saslušanje Bogdanovića na temu "Zaštita nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori".
Bogdanović je kazao da ne želi da prejudicira nešto što će Vlada danas razmatrati.
On je podsjetio da je 10. decembra Ministarstvo kulture dobilo novi polugodišnji izvještaj u vezi sa revizijom dvije muzejske jedinice.
„Niti proces revalorizacije, niti proces revizije određenih muzejskih jedinica nije moguć u kratkom vremenskom roku. Do sada je završena revizija dvije muzejske jedinice“, naveo je Bogdanović.
Kako je objasnio, nakon završene revizije muzejskih jedinica, potrebna su tri mjeseca da se napravi izvještaj.
„U martu ćemo imati opipiljive rezultate, odnosno znaćemo šta ta revizija konkretno sadrži o predmetima koji su nestali. Moguće da neki od tih predmeta budu pronađeni u nekom od tih depoa“, dodao je Bogdanović.
On je naveo da je 26. jul finalni rok za reviziju svih muzejskih jedinica.
Bogdanović je kazao da se, iako se u javnosti stiče utisak da su predmeti nastali prije manje od mjesec, informacije u vezi sa tim odnose na raniji period.
„Smatramo da informacije o nestanku predmeta nijesu relevantne ako ih nijesu potvrdili Državno tužilaštvo i Državna reviziona komisija. Ona je jedina relevantna i mjerodavna da iznese podatke u vezi sa nestalim predmetima“, rekao je Bogdanović.
Kako je naveo, revalorizacija nikada nije ranije urađena, a revizija muzejskih jedinica je rađena posljednji put 60-ih godina prošlog vijeka, što ukazuje na to koliko se zaostaje u smislu objedinjavanja inventara i jedinica iz muzejskog fonda.
„Za svaku novu situaciju, kao što je bio slučaj u vezi sa prijavom nestanka određenih predmeta, već od ove semice imaćemo formiranu komisiju koja će se baviti ad hoc situacijama“, dodao je Bogdanović.
On je kazao da Ministarstvo želi da utvrdi sve činjenice u vezi sa nestalim materijalima i da zna sa čim Crna Gora raspolaže kada je u pitanju kulturna baština.
Bogdanović je ocijenio da je Ministarstvo u prethodnom periodu uradilo mnogo aktivnosti na očuvanju, zaštiti i na valorizaciji kulturnih dobara.
„To je nešto što se temelji i na Ustavu Crne Gore, jer smo svi obavezni da štitimo kulturna dobra, ali i na obavezama koje su proistekle iz ratifikovanih međunarodnih konvencija“, naveo je Bogdanović.
Kako je dodao, osnovna platforma za djelovanje Ministarstva je Strategija razvoja kulture 2016-2020.
Bogdanović je kazao da je u prethodnom periodu bilo neophodno da se unaprijedi očuvanje i stanje kulturnih dobara, kada su u pitanju normativni principi, institucionalni značaj kulturne baštine i tehničko-tehnološki proces u institucijama koje se bave kulturnom baštinom.
On je rekao da su principi i norme usaglašeni sa međunarodnim standardima , sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU) kroz kvalitetnih pet zakonskih rješenja.
Posebno je važno, dodao je Bogdanović, da se očuvaju područja koja su pod zaštitiom UNESCO-a.
Govoreći o zakonskoj regulativi, Bogdanović je podsjetio da je Crna Gora donijela Zakon o zaštiti kulturnih dobara, o muzejskoj djelatnosti, o bibliotečkoj i arhivskoj djelatnosti.
Crna Gora je, kako je naveo, donijela 40 podzakonskih akata i ratifikovala više od 20 međunarodnih konvecnija.
„One nas obavezuju da čuvamo bogato kultutno naslijeđe. Stav Ministarstva je da je potrebno da se pređe iz tradicionalnih sistema zaštite na savremene pristupe“, naveo je Bogdanović i dodao da je resor na čijem je čelu u prethodnom periodu zaštitio više od dvije hiljade kulturnih pokretnih i nepokretnih dobara.
Kako je kazao, bez obzira na opsežnu aktivnost Ministarstva i svih drugih resora koji se bave tom problematikom, postignuto nije dovoljno ukoliko se kulturna dobra ne valorizuju na kvalitetan način.
Prema njegovim riječima, kada je međunarodna saradnja u pitanju, Ministarstvo je ostvarilo konkretne rezultate.
Kako je naveo, država realizuje konkretne projekti kao što su „Kreativna Evropa“, „Monet“ i Hamlet.
Bogdanović je kazao da su potpisani ugovori za tri projekta, koji će biti finansirani iz IPA fondova.
On je rekao da kulturni turizam u Crnoj Gori razvija i privlači sve više turista.
Govoreći o kadru, Bogdanović je naveo da je razgovarao sa ministarom prosvjete Damirom Šehovićem o deficitarnim zanimanjima, bez kojih nije moguće razvijati kulturne politike.
On je najavio i osnivanje kulturnih habova u kojima će stvarati umjetnici iz Crne Gore i iz država sa kojima Ministarstvo sarađuje.
Bogdanović je kazao da će prvi kulturni hab Ministarstvo osnovati u starom austrijskom zatvoru u Kotoru, a zatim i u Baru.
Bonus video:
