Ranim prisilnim brakovima krše se ljudska prava a rješenje je dijalog i kordinisana saradnja subjekata i institucija, poručeno je na Regionalnoj konferenciji Suzbijanje dječijih, prisilnih ugovorenih brakova u zajednici Roma i Egipćana.
Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak podsjetila je da prema poslednjem popisu u Crnoj Gori živi 8.305 pripadnika romske i egipćanske populacije, a više od 48 odsto su žene.
Kako je navela, podaci govore da je svaka peta djevojčica Romkinja od 15 do 19 godina već rađala.
Drobnjak je kazala da su Romkinje i Egipćanke u Crnoj Gori prve krenule u suprostavljanje tradiciji i stereotipima u svojoj zajednice.
„One su heroine na koje trebamo svi da budemo ponosni jer nije se lako suprostaviti tradiciji svog naroda, nerazumijevanju okoline i hrabo ići naprijed i mijenjati kontekst u kojem se živi“, navela je Drobnjak.
„Svaki brak koji su uspjele da spriječe nije samo pobjeda djevojčica već veliki iskorak i dobar primjer za sve ostale da kažu ne“, rekla je Drobnjak.
Prema njenim riječima, Romkinje i Egipćanke u Crnoj Gori se školuju, zapošljavaju i same odlučuju kada će se udati i roditi djecu.
„Institucije prepoznaju ovaj problem, sarađuju sa romskom zajednicom i rezultati su vidljivi“, zaključila je Drobnjak.
Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative (CRI) iz Nikšića, Fana Delija rekla je da je, 2012. godine u saradnji sa ženskom RAE mrežom - Prva, prvi put u Crnoj Gori pokrenuta inicijativa za suzbijanje dječjih ugovorenih brakova.
„U 21. vijeku ne smijemo dozvoliti da ugovoreni brak bude jači od zakona“, poručila je Delija.
Ona je rekla da se nada da će se, u saradnji sa institucijama, pronaći zajednička rješenja kako bi se suzbila takva pojava.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Dražava (SAD) u Crnoj Gori, Margaren en Uehara podsjetila je da ambasada te države prvi put 2012. godine podržala projekat CRI „Akcijom protiv ugovorenih brakova“, koji je pokrenuo debatu o toj temi.
Ona je rekla da je projekat uticao da dođe do podizanja nivoa svijesti o toj problematici i popravljanja institucionalno okvira. „Ali još moramo raditi na tom polju“.
Kako je navela, mehanizmi za suzbijanje ranih prisislnih brakova se moraju razvijati institucionalnim radom i zakonodavnim okvirom.
„Ove izazove možemo riješiti jedino koordinisanim radom i uključenošću svih aktera“, ocijenila je Uehara.
Ona je ukazala da su Romi danas najveća diskriminisana i marginalizovana etnička manjina u Evropi i dodala da se ne smije zaboraviti učinak romske zajednice na evropsku kulturu.
Ministar za ljudska i manjinksa prava, Suad Numanović rekao je da su rani prisilni barkovi predstavljaju „grubo“ kršenje ljudskih prava.
On je kazao da uživanje ljudskih prava mora biti dostupno svima pod jednakim zakonskim i političkim uslovima, ali i u praksi.
Numanović je rekao da Crna Gora, zakonodavnim okvirom i institucionalnim mehanizmima, obezbjeđuje jednak tretman svim građanima.
„Romkinje i Egipćanke su, marginalizovanošću i zatvorenošću zajednice kojoj pripadaju, već na određeni način izolovane a njihov položaj dodatno otežava održavanje tradicionalnih normi i patrijahalnih običaja“, rekao je Numanović.
Kako je kazao, najveći broj udatih Romkinja i Egipćanki, ne bira samostalno svog partnera, već o njihovom braku odlučuje porodica.
Numanović je dodao da većina pripadnica RAE populacije, koja ostaje u takvim brakovim, trpi nasilje zbog nepostojanja vlastitih izvora prihoda i podrške porodice.
„Nizak nivo obrazovanja, visoka stopa nezaposlenosti, siromaštvo i nedostatak alternativnog smještaja pripadnice ove populacije svrstava među najugoženim i najsiromašnijim crnogorskim stanovništvom“, rekoa je Numanović.
Obrazovanje romske populacije, kako je naveo, jedini je način da se ta pojava smanji.
„Rješenja za problem ranih prislinih brakova moraju biti pronađena u zajedničkim dijalozima i kordinisanoj saradnji svih subjekata i institucija“, ocijenio je Numanović.
On je poručio da će Vlada Crne Gore i resorna ministarstva nastavit da pružaju i sprovode aktivnosti, koje će doprinijeti poštovanju osnovnih ljudskih prava, zabrani njihovih kršenja, sprečavanju i eliminaciji nasilja nad ženama romske i egipćanske populacije.
Ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević rekla je da je Crna Gora radila na integraciji Roma i Egipćana obezbjeđujući im socijalnu inkluziju, zdravstvenu zaštitu, stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i uključivanje u obrazovni sisitem.
Ministarstvo će, kako je navela, nastaviti da podiže svijest RAE populacije o zabrani prisilnih dječijih brakova i njihovim štetnim efektima na mentalno i fizičko zdravlje.
„Prisilan brak, rana udaja, kupovina i prodaja djece se kod nas uglavnom smatraju pojavom koja se dešava negdje daleko. Međutim sva istraživanja pokazuju da je to široko rasprostranjena pojava i u Crnoj Gori“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da Centri za socijalni rad, stručnim razgovorima s porodicama ili izmještanjem djece iz pordoce, pomažu suzbijanju te pojave.
„Upisivanje i zadržavanje djevojčica u školama i omogućavanje da dobijanja kvalitetnog obrazovanje, mogu biti najbolji način da se ojača kasni dobrovlji brak“, ocijenila je Kovačević.
Prema njenim riječima, obrazovanje žena i djevojčica i pristup svim izvorima su najbolje preventivne mjere protiv ranih prisilnih brakova koje, kako je navela, dovode do potpunog ostvarivanja ljudskih prava.
„Država koja garantuje zaštitu ljudskih prava svim pojedincima, Romkinje i Egipćanke mora zaštiti i omogućiti im da same biraju kad i sa kim će stupiti u brak“, poručila je Kovačević.
Jadranka Milićević iz CARE Internationala Bosne i Hercegovine kazala je da dugogodišnja podrška pripadnicama RAE populaciji može pomoći u pronalaženju boljih rješenja za sprječavanje ranih prislnih brakova.
Predsjednik Internacionalne policijske asocijacije (IPA), Vojislav Dragović kazao je da to udruženje policajaca odlučilo da svoju pažnju usmjeri prema RAE populaciji.
Bonus video:
