"UKIDANJE SMJEROVA LOŠ POTEZ, RAVAN POSTUPNOM UKIDANJU FAKULTETA"

Stojiljković: Neodgovoran odnos uprave Univerziteta prema FPN i studentima

Prema njegovim riječima, ukidanje međunarodnih odnosa, evropskih studija i novinarstva potpuno će urušiti reputaciju FPN-a. „Ali i teško oštetiti dosadašnje studente, hipotekom da su diplomirali na programima i instituciji i postali nosioci zvanja za koja javni interes vise ne postoji“
74 pregleda 0 komentar(a)
Zoran Stojiljković, Foto: Zoran Đurić
Zoran Stojiljković, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 27.03.2016. 11:02h

Ukidanje tri od pet smjerova, po kojima je Fakultet političkih nauka (FPN) prepoznatljiv, loš je potez i ravan postupnom ukidanju te univerzitetske jedinice, smatra profesor Zoran Stojiljković.

Stojiljković je redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, a bio je angažovan kao gostujući profesor na više predmeta na podgoričkom FPN-u.

Komentarišući najavljenu reformu na FPN-u, on je rekao da je ukidanje tri od pet smjerova veoma loš potez po Fakultet.

„Iskreno, to je ravno njegovom postupnom ukidanju. Posebno čudi da se predlogom ukidaju najbolji smjerovi, po kojima je fakultet prepoznatljiv i koji su od ključne važnosti za podizanje kapaciteta, odnosno kao logistička podrška demokratskoj konsolidaciji i evropskom putu Crne Gore“, rekao je Stojiljković agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, ukidanje međunarodnih odnosa, evropskih studija i novinarstva potpuno će urušiti reputaciju FPN-a. „Ali i teško oštetiti dosadašnje studente, hipotekom da su diplomirali na programima i instituciji i postali nosioci zvanja za koja javni interes vise ne postoji“.

„Takav odnos uprave Univerziteta je neodgovoran, ne samo prema instituciji već, prije svega, prema studentima, od kojih je ogroman broj bio samofinansirajući, što znači da su platili za nešto što više ne postoji. Novi smjer koji predlaže uprava Univerziteta Crna Gora (UCG) komunikologija dakako nije isto što i novinarstvo, što se lako može utvrditi analizom programa i profila“, kazao je Stojiljković.

On je rekao da ne može da nađe odgovor na osnovno pitanje - zašto moderna, po svojoj odabranoj političkoj i ustavnoj formuli evropska, demokratska, socijalno odgovorna i ekološka Crna Gora ne prepoznaje interes da u svrhu osnaživanja tog svog izbora ima svoj reprezentativan fakultet političkih nauka, pri čemu to svakako ne isključuje poželjnu konkurenciju.

Stojiljković je, komentarišući spekulacije o ukidanju FPN-a, rekao da vjeruje da je riječ o inicijativi „koja se, ako bude pameti, neće realizovati“.

„Zato očekujem da će oni koji se raduju takvom razvoju događaja na kraju biti duboko razočarani. Nevjerovatno nerazumno i za mene lično tužno je da se ukidaju međunarodni odnosi i evropske studije, kao i novinarstvo, u godini kada Crna Gora obilježava deset godina svoje samostalnosti, a i deset godina svog FPN-a“, rekao je Stojiljković.

Očito se, dodao je, nema ni mjere, ni takta, ni stila. „Ogroman broj mladih kadrova, završenih diplomaca međunarodnih odnosa je angažovan u crnogorskoj diplomatiji i doprinio je međunarodnoj afirmaciji Crne Gore. Čudi da neko želi da ukine najbolji brend fakulteta“.

„S obzirom na to da je riječ o državnom fakultetu, takav potez se mora smatrati i političkim potezom. Razočarava ako neko misli da je dobro poslati takvu poruku građanima Crna Gore“, rekao je Stojiljković.

Takav predlog, dodao je, u ovom trenutku šalje poruku da Univerzitet ne vodi računa o nacionalnim interesima.

„Nažalost, šalje se i loša poruka međunarodnim partnerima Crne Gore, posebno Evropskoj uniji (EU) jer kao da neko ne doživljava dovoljno ozbiljnim obaveze Crne Gore kada postane punopravna članica EU“, naveo je Stojiljković.

Država je, kako je rekao, morala da stane iza tako velikog jubileja kao što je deset godina FPN-a.

„Posebno jer se poklapa i sa jubilejom obnove njene državnosti. Nadao sam se da će ovaj datum biti iskorišćen da se Fakultet preseliti u svoju novu zgradu, jer je postojeća neuslovna. Nijesam ni slutio da neko pokušava da obilježi takav datum ukidanjem tri petine smjerova, ili još gore, cijelog fakulteta“, rekao je Stojiljković.

On ne smatra da je FPN u Podgorici, po svom cjelovito formiranom konceptu i profilu, u bilo čemu inferioran u odnosu na slične fakultete u regionu.

„Naprotiv, on je i formiran na osnovu najboljih stečenih iskustava, čime je uspio da izbjegne nepotrebne pomodne teorijske i ideološke „ukrase“ u univerzitetskoj nastavi. Čini mi se samo da ljudi koji su ga vodili nijesu uspjeli da ga u dovoljnoj mjeri otvore za stručnu i političku javnost i učine nezaobilaznim mjestom kritičkog dijaloga i istraživanja javnog i političkog života“, kazao je Stojiljković.

Prije će, kako je naveo, biti da među političkim akterima nije bilo dovoljno spremnosti da se u takav, procesuiran i analitički osmišljen javni dijalog uđe.

„Kada je o mom angažovanju na fakultetu u Podgorici riječ, ako izostavimo meni zaista nebitan materijalni moment, odnosno činjenicu da avionske karte koštaju vise od angažovanih predavača, imam samo riječi hvale za prijateljsku kolegijalnu atmosferu, interesovanje i motivisanost studenata i, što nije tako često, visoku profesionalnost, ažurnost i predusretljivost koju je pokazivala fakultetska administracija“, kazao je Stojiljković.

To sve, dodao je, čini da se u Podgorici osjeća kao kod kuće.

Prema riječima Stojiljkovića, u istoriji svake institucije dođe do krize rasta, odnosno trenutka u kome osnivači odlaze i ostavljaju prostor novoj generaciji kojoj treba neko vrijeme da stekne sopstvenu afirmaciju i kredibilitet u široj javnosti.

„Situacija sa fakultetom u Podgorici je specifična u tome što se uglavnom radilo o ljudima izvan Crne Gore, čiji angažman i treba da bude privremen i vezan za formiranje domaćih kadrova. Činjenica da je taj prekid bio nagao i doveo do prekida saradnje i zatvorenosti, koja nije dobra ni za Oksford, po mom uvjerenju prije svega govori o tome da državni Univerzitet nije imao dovoljnu podršku za veće inicijalne troškove „novih“ fakulteta“, rekao je on.

Stojiljković je kazao da nije na njemu da procijeni da li se pri tome radilo i o interesima, ili pak razumijevanju „vlasništva“ nad fakultetskom nastavom nekih lokalnih „veličina“ kojima ne treba niko sa strane, ili se time išlo (ne)svjesno na ruku privatnim inicijativama u visokoškolskom obrazovanju.

Ponekad, kako je naveo, posebno na početku, manji broj domaćeg kadra je i privilegija, a ne samo nedostatak. „Jer ste u prilici da dovedete najbolje predavače iz regiona“.

„Stoga je šteta da UCG ne podržava praksu da se dovedu strani predavači u situaciji kada nema predavača za te predmete na samom Univerzitetu. Štednja je važna, ali ne smije biti na uštrb kvaliteta“, kazao je Stojiljković.

Kako je rekao, moguće je da je zatvaranje UCG za predavače sa strane uticalo da dođe do trenutnog pada kvaliteta nastave.

„Iako moram reći da je nastava na FPN-u veoma kvalitetna i moderno koncipirana, i da me raduje kako je fakultet veoma brzo stvorio veoma kvalitetne mlađe kadrove. Vjerujem da smo tome bar malo doprinijeli mi profesori iz Beograda i Zagreba“, kazao je Stojiljković.