"CILJ PLANIRANJA DA BUDE PRILAGOĐAVANJE ČOVJEKA PRIRODI"

Ozon: Nacrt Prostornog plana posebne namjene za crnogorsku obalu pokazuje nedostatak vizije

Inžinjer arhitekture Borisav Vukićević upozorio je da NVO sektor nije od početka bio uključen u izradu Plana, i da je nemoguće u nekih 15 dana preći i analizirati sav taj materijala od više hiljada stranica
62 pregleda 0 komentar(a)
Aleksandar Perović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Aleksandar Perović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 11.02.2019. 04:03h

Nacrt Prostornog plana posebne namjene za crnogorsku obalu konfliktan je i pokazuje nedostatak vizije, ocijenjeno je na konferenciji za novinare koju su organizovali Ekološki pokret Ozon i Crnogorsko društvo ekologa.

Kako su pojasnili iz tih nevladinih organizacija (NVO), imajući u vidu veliku pažnju javnosti koju je taj dokument izazvao i činjenicu da i prateći izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu ukazuje na njegov konfliktan karakter, smatrali su da treba još jednom ukazati na suštinske stvari i nedostatke.

Direktor Ozona Aleksandar Perović kazao je da bi cilj prostornog planiranja trebalo da bude prilagođavanje čovjeka prirodi.

„Te stvari su ovdje zamijenjene, pa umjesto da se čovjek svojim životom i gradnjom prilagođava prirodi, imamo situaciju da potencira turizam i gradnja, kao da je to fokus odnosa čovjeka i prirode. Mi to tako ne smatramo“, rekao je Perović.

On je na konferenciji za novinare kazao da je plan otrkrio da nijesu riješeni neki imovinsko-pravni odnosi sa građanima.

„To je trebalo da bude urađeno prije izrade dokumenta, a ne da posljednjeg dana javne rasprave građani ukazuju na strah šta će biti sa njihovom imovinom“, naveo je Perović.

On je poručio da Ozon snažno podržava učešće javnosti u procesu donošenja odluka, od najranije faze.

„Podržavamo usklađenost planske dokumentacije na različitim nivoima, što je ovdje, takođe, nesporno izostalo, i to čak ni obrađivač nije mogao da demantuje na javnoj raspravi“, dodao je Perović.

On je naglasio da u Ozonu ne žele da ih neko veže za bilo koji interes, osim javnog. 

„S obzirom da je ove godine 25 godina od proglašenja ekološke države, mi želimo da ukažemo na to da je potrebno, kroz sva ova planska dokumenta, poslati snažnu poruku da li smo odustali od te jedinstvene razvojne šanse“, kazao je Perović.

On je rekao da je, nakon završetka javne rasprave, ostavljeno prostora da se komunikacija nastavi i da će biti moguđe dostavljati primjedbe i sugestije.

„Objasnili su nam da zakonska procedura ne dozvoljava da, kada se nešto stavi na javnu raspravu, bude povučeno. Ne znam kako bih to nazvao, jer ako se za nešto od starta vidi da nije dobro, onda to treba povući, jer troši i vrijeme i resurse“, naveo je Perović.

On je kazao da moratorijum na gradnju, koji su predložile NVO, nije nešto što bi spriječilo dalji razvoj Crne Gore.

„Ukoliko naše sugestije koje smo dostavili Ministarstvu ne budu uvažene, mi ćemo, zajedno sa građanima, iskoristiti kapacitete 37 NVO koje su podržale inicijativu, napraviti početni konsultativnio sastanak i odlučiti kako da se kroz institucije sistema crnogorska obala posmatra na način koji zaslužuje“, kazao je Perović.

Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa ocijenio je da bi Plan obalnog područja trebalo da isključi urbanizaciju pojedinih sjetljivih zona, u cilju zaštite kvaliteta životne sredine, očuvanja zdravlja i obezbjeđivanja zdrave podloge za održivi razvoj i turizam.

„Neke od tih zona su Ada Bojana, Buljarica, Ulcinjska Solana, dio Grbaljskog polja i dio Sutorine, i to su područja koja je Ministarstvo održivog razvoja i turizma ranije okarakterisalo kao potencijalna područja evropske ekološke mreže Natura 2000“, precizirao je Iković.

On je ocijenio da je Plan u jednom dijelu okarakterisao te zone kao prirodna dobra, dok ih je u drugom dijelu okarakterisao kao područja za razvoj ekskluzivnog turizma.

„Ovaj konflikt je najslikovitije prikazan kroz primjer planiranja uvale Buljarica“, smatra Iković.

Prema njegovim riječima, u Planu je konstatovano da je Buljarica prirodno dobro i da treba zaštititi vodenu vegetaciju na tom području.

„Dok je u drugom dijelu Plana predviđeno da se na području Buljarice gradi hotelski kompleks sa pratećim golf terenom i marinom, što bi definitivno značilo i isušivanje kompletne uvale, a samim tim i devastaciju tog prirodnog staništa“, pojasnio je Iković.

On je naglasio da zaštita tih područja ne znači istovremeno i stopiranje njihovog razvoja.

„Nego obezbjeđivanje odluke za dugoročni i profitabilan razvoj ne samo tog uskog područja, nego kompletnog crnogorskog primorja“, kazao je Iković.

On smatra da je neophodno, u ovoj fazi donošenja Plana, ponovo uporediti sve podatke i izvršiti analize, pa tek nakon toga odrediti prioritetne pravce razvoja crnogorskog primorja.

Inžinjer arhitekture Borisav Vukićević upozorio je da NVO sektor nije od početka bio uključen u izradu Plana, i da je nemoguće u nekih 15 dana preći i analizirati sav taj materijala od više hiljada stranica.

„Ako MORT stoji iza teze da je ovaj plan restriktivan, na način da ograničava gradnju na obali, onda hajde da stavimo moratorijum i da se ništa ne gradi dok se ne raščiste strategije i jasno definišu polazišta“, naveo je Vukićević.

On je kazao da u Crnoj Gori postoji dokument koji se zove Strategija razvoja golfa, i da se jedno od golf igrališta predviđa upravo u Buljarici, a drugo na području Solane.

„Buljarica je jedna od takozvanih izdvojenih turističkih zona, predviđenih Nacrtom plana, gdje je upisano oko 13,7 hiljada kreveta“, naglasio je Vukićević.

On je upozorio da Nacrt plana ne uzima u obzir ni imovinsko-pravne odnose i da postoji realna bojazan ljudi da će im zemlja biti eksproprisana u ime javnog interesa.

„Niko od institucija sistema nije kontaktirao ljude koji tamo žive, i da li su oni zainteresovani da se tamo grade hoteli sa 14 hiljada kreveta, niti im je dato bilo kakvo obrazloženje“, kazao je Vukićević.