O POVLAČENJU ODLUČUJE SKUPŠTINA

Ministarstvo održivog razvoja: Prostorni plan neće biti povučen

Direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Olivera Brajović, kazala je da temelj budućeg razvoja obalnog područja treba da bude razvoj turizma uz razvoj mediteranske poljoprivrede
547 pregleda 0 komentar(a)
Ministarstva održivog razvoja i turizma, pres, Foto: Savo Pelević
Ministarstva održivog razvoja i turizma, pres, Foto: Savo Pelević
Ažurirano: 09.03.2016. 18:21h

Prostorni plan za obalno područje neće biti, kako to traži više od 20 nevladinih organizacija, povučen, već može biti samo poboljšan, jer to, kao ni zahtjev za moratorijumna gradnju nije u nadležnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma.

„Moratorijum nije nešto što ovaj Plan može da predvidi niti je nama ostavljena takva mogućnost i za to se NVO moraju obratiti opštinama za zabranu izgradnje, jer bi moratorijum značio zabranu izdavanja građevinskih dozvola, a to je u nadležnosti opština. Što se tiče povlačenja, o tome odlučuje Skupština“, kazala je direktorica Direktorata za planiranje prostora u Ministarstvu Dragana Čenić. 

Direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Olivera Brajović, kazala je da temelj budućeg razvoja obalnog područja treba da bude razvoj turizma uz razvoj mediteranske poljoprivrede.

„Plan predviđa povećanje učešća hotela u ukupnom smještaju i podizanje kvaliteta smještaja u privatnim kućama i apartmanima, uz opadanje njihovih učešća u ukupnom smještajnom kapacitetu. Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima i turističkim naseljima povećava se sa 21 odsto u 2011. na 55 odsto, dok se udio privatnih kuća i apartamana smanjuje sa gotovo 80 na manje od 45 odsto. Otvara se od 13.000 do 18.000 novih radnih mjesta u turizmu i 22.000 do 27.000 u neturističkim djelatnostima. Realizacija ukupnih novih investicija iznosi 13 do 15 milijardi eura, od čega gotovo pola u novim smještajnim objektima. Biće ostaveno oko tri milijarde eura ukupne turističke potrošnje“, kazala je Brajović.

Direktor Direktorata za planiranje prostora u Ministarstvu, Dragana Čenić, saopštila je da je prvi put u planskom dokumentu koji tretira obalno područje ucrtana linija odmaka.

“To je linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu”, objasnila je Čenić.

Plan, kako je dodala, osim toga propisuje da u širem obalnom pojasu od hiljadu metara, u odnosu na liniju obale u izdvojenim građevinskim područjima, nije dozvoljena nova stanogradnja već isključivo izgradnja u svrhu turističke i privredne djelatnosti.

“Plan je propisao smanjenje građevinskog zemljišta sa 23 hiljade hektara na 13 hiljada hektara, odnosno smanjenje sa 15 odsto na devet odsto”, rekla je Čenić.

Čenić je saopštila da su se od vlasnika zemljišta tokom javne rasprave mogli čuti komentari kako se tim planom preko noći oni osiromašuju, jer je dokumet predvidio zelene površine tamo gdje su oni željeli da grade.

“Vlasnici koji su u prethodnom periodu stekli pravo da grade i dobili građevinske dozvole to mogu i dalje da učine i u tom smislu plan ne predstavlja ograničenja. To se odnosi na one koji će do usvajanja plana steći to pravo. Međutim, oni koji nijesu iskoristili datu mogućnost treba da znaju da se planovi ne donose sa idejom da se nikada ne mijenjaju”, rekla je Čenić.

Ona je navela da se planom predviđa zaštita Solane “Bajo Sekulić”.

Predstavnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP), koji je obrađivač Plana, Svetlana Jovanović, rekla je da se radi o važnom planskom dokumentu, najvažnijem na nivou države.

“Primorski region je apsolutno područje od kojeg zavisi budući razvoj države. Područje zahvata područje šest opština, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, bez područja nacionalnih parkova”, kazala je Jovanović.

Ona je navela da ipak postoji niz problema koje treba rješavati.

“Plan uvodi neke novine vezano za indikatore koji se primjenjuju u planiranju koji su nedostajali u prethodnoj planskoj dokumentaciji. Cilj je da se iskorišćenost prostora podigne na viši nivo, odnosno da ono što planiramo to i izgradimo”, objasnila je Jovanović.

Ona je dodala da bi, kada bi se izgradilo sve što je planirano kroz važeću plansku dokumentaciju, to značilo da do 2030. godine treba da se izgradi dvostruko više nego što su sve generacije do sada izgradile. Šefica Odjeljenja za održivi razvoj u Ministarstvu Jelena Knežević kazala je da nije tačno da nisu urađene analiza na klimatske promjene i podizanja novoa mora i seizmički rizik. 

“Kod eventualnog podizanja nivoa mora data su četiri scenarija, na osnovu projekcije Međuvaldinog panela za klimatske promjene. Podizanje od 0,62 ili 0,96 metara se smatraju realnim i one su uzete u obzir kod definisanja odmaka za gradnju od 100 metara”, kazala je Knežević.

Preporučujemo za Vas