KASNE I DAJU LOŠ PRIMJER DRUGIMA

Niko se ne bavi kontrolom rada Agencije za zaštitu ličnih podataka

Odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama se čekaju mjesecima iako je rok 15 dana
182 pregleda 12 komentar(a)
Muhamed Đokaj, Foto: Luka Zeković
Muhamed Đokaj, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 11.02.2019. 07:43h

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je neažurna, iako bi trebalo da bude primjer za proaktivan pristup informacijama i efikasniju zaštitu poštovanja ličnih podataka.

To je ocijena dijela NVO-a, ali i iskustvo "Vijesti" govori da je tako, jer se mjesecima čekaju odluke po pojedinim žalbama na odbijene zahtjeve za slobodan pristup informacijama.

Radom Agencije se međutim niko ne bavi, uključujući i Skupštinu koja bira članove Savjeta Agencije i čije izvještaje o radu rutinski usvaja na kraju svake godine. Iako je zakonski rok za odlučivanje po žalbi 15 dana, Agencija ga ne poštuje.

"Od ukupnog broja žalbi koje smo uputili u prethodnom periodu, odluku smo dobili po tek svakom trećem slučaju. Zabrinjava činjenica što se pojedini predmeti iz 2014. godine još nalaze pred ovom Agencijom, čiji ishod je nepoznat i nakon više od godinu dana,“ rekao je za „Vijesti“ pravni koordinator MANS-a Vuk Janković.

On je ocijenio da Agencija mora biti ažurnija u procesu odlučivanja po žalbama, te da mora češće koristiti ovlašćenja koja se odnose na odlučivanje u meritumu.

“Zabrinjava činjenica što se informacije na sajtu Agencije ne ažuriraju redovno, jer se radi o organu koji na svom primjeru treba da podstiče druge institucije da proaktivno objavljuju podatke. Nadamo se da će u bliskoj budućnosti doći do pozitivne promjene u tom smislu, te da će Agencija uspjeti da odgovori na obaveze koje je prema zakonu dužna da izvršava“, rekao je Janković.

U Akciji za ljudska prava „Vijestima“ su rekli da Agencija krši zakonski rok od 15 dana, a to iskustvo dijeli većina onih koji joj se obraćaju.

Iako Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji Agencija sprovodi, nalaže proaktivan odnos prema informacijama, na njenom sajtu su rješenja iz novembra i decembra.

U Agenciji tvrde da imaju problema sa kadrovima i da ne mogu da ispune sve obaveze u zacrtanim rokovima, ali predsjednik Savjeta Muhamed Đokajo tome nije želio da govori. Na pitanja upućena elektronskom poštom on nije odgovorio, kao i na telefonski poziv "Vijesti".

Na osnovu sadržaja sajta ne može se zaključiti da li je Savjet izabrao novog direktora ili je još v.d. direktora Čedomir Mitrović.

Mitrovića je izabrao savjet, nakon što je to mjesto ostalo upražnjeno u oktobru prošle godine poslije višemjesečnih trvenja. Savjet je procijenio da je bivši direktor navodno radio nesavjesno i nije poštovao njegove odluke.

Ipak, Savjet se nedavno obratio za pomoć Administrativnom odboru Skupštine, koji je procijenio da je nenadležan za odluku Agencije za slobodan pristup informacijama koja je tražila mišljenje da li da Bojanu Obrenoviću isplaćuje funkcionersku zaradu godinu dana.

Iako je odlukom Komisije za sprečavanje sukoba interesa Obrenović bio progašen javnim funkcionerom, Savjet Agencije mu nije dodijelio jednogodišnju naknadu kao što mu pripada po zakonu o naknadama javnih funkcinera. Kako je Obrenović u međuvremenu podnio tužbu Osnovnom sudu jer smatra da je nezakonito otpušten, Savjet Agencije se u januaru ove godine obratio Skupštini Crne Gore, odnosno Administrativnom odboru.

Na posljednjoj sjednici Odbor je konstatovao to pismo, ali je zaključio da oni nijesu nadležni da odlučuju u vezi sa tim.

Više izvora „Vijesti“ reklo je da se poslanici nijesu ni upuštali u raspravu na ovu temu. 

Poslanike ne interesuju nezakonitosti

Skupštinski Odbor za ljudska prava se zbog problema sa kvorumom nije bavio Agencijom, iako je još početkom 2015. pritužbu Bojana Obrenovića.

"Vijestima" je nezvanično u Skupštini rečeno u Odbor nema kvorum jer poslanici opozicije ne dolaze na sjednice, ali da će se inicijativom baviti kad ona dođe na dnevni red. Obrenović je renije rekao da je predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i presjednika Odbora za ljudska prava Halila Dukovića i njegove članove obavijestio o "zloupotrebama službenog položaja članova Savjeta koji su nanijeli dugoročnu štetu Agenciji”. On je predlagao konsultativno saslušanje članova Savjeta na Odboru koji ih bira, ali nije dobio nikakvu povratnu informaciju. Obrenović je istakao da je sve tvrdnje u pismu poslanicima potkrijepio dokazima.