NAPRAVILA ETNOMUZEJ

Ona u svojoj kući čuva bogatu tradiciju Pljevalja

Među eksponatima su posuđe za jelo i piće od bakra, fenjeri, knjige, šivaće mašine, radio, telefoni i drugi vrijedni predmeti
464 pregleda 5 komentar(a)
etnomuzej Pljevlja, Ismeta Džakić, Foto: Goran Malidžan
etnomuzej Pljevlja, Ismeta Džakić, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Pljevljanka Ismeta Džakić, veliki zaljubljenik u tradiciju pljevaljskog kraja, dio svog doma u Glasinačkoj ulici pretvorila je u etnomuzej.

U muzeju je izložila preko 200 različitih predmeta, među kojima je najstariji bakarni đugum. Eksponat, koji se nekada koristio za vodu, star je preko 150 godina.

"Pokušavam da sačuvam od zaborava mnoge vrijedne predmete, koje su generacije Pljevljaka prije nas koristile, kao što su posuđe za jelo i piće pravljeno od bakra, zemljano posuđe, sehare, fenjere, knjige, tehničke stvari, šivaće mašine, radio, telefone, gramofone i druge vrijedne predmete", kazala je Džakićeva. 

Eksponate je proteklih godina vrijedno prikupljala, a neke su joj poklonili i njeni sugrađani.

"Pokušavam da uredim ovaj prostor kako bi bio dostupan i turistima i mojim sugrađanima. Planiram da u narednom periodu izradim i etnorestoran gdje bi se služio sok od pljevaljske ruže i slušale pljevaljske sevdalinke. Namjeravam da  organizujem i  školu tradicionalne pljevaljske kuhinje”, kazala je vrijedna Pljevljanka.

Džakićeva, koja svake godine organizuje manifestaciju na kojoj se izlažu tradicionalna pljevaljska jela, objavila je i “Pljevaljski tradicionalni kuhar“, želeći da od zaborava sačuva brojna pljevaljska jela.  

U njemu je sakupila šezdesetak recepata za  slatka i slana jela. Planira da knjigu promoviše 6. marta i objavi je i na engleskom, njemačkom i ruskom jeziku, kako bi se za za bogatu pljevaljsku kuhinju, saznalo i van granica naše države. 

Iako se mnoga jela pod istim imenom spremaju u drugim sredinama, Ismeta tvrdi da se ona koja se pripremaju u Pljevljima značajno razlikuju, po sastojcima i načinu spremanja.  Na 23 strane u boji nalaze se recepti za starinska jela, pripremana u glinenim posudama - ćup gulaš, saksija, ćeške, mantije, pirjan, razne vrste pita, baklava, gurabija  i drugih jela.   

"Objavljivanje pljevaljskog kuvara najboljii je način promocije, očuvanja i zaštite  bogate kuvarske kulturne baštine starog grada Pljevalja...", kazala je Ismeta, koja je i diplomirana  pravnica.

Pljevaljska hrana za dugovječnost

Džakićeva je kazala da se hrana koja se spremala u pljevaljskoj kuhinji,  krčkala na vatri u zemljanim posudama, kako bi  zadržala što više hranljivih materija, a jelo se oslobodilo masnoće. 

“Za pljevaljska jela je karakteristično da su pravljena sa malo sastojaka, što nije bio odraz  siromaštva, već zdrave ishrane”, ispričala je Ismeta.

Zahvaljujući takvoj ishrani, Pljevljaci su, tvrdi,  u prošlosti  dugo življeli, jer su se  hranili zdravo.  

Ismeta je kao posebno značajna jela,  izdvojila ružinu baklavu i saksiju, koja se, kako je kazala, “nigdje drugo ne može probati osim u Pljevljima”. Ružina baklava se pravila sa domaćom tahanom (samljeveno sjeme susama) i orasima.

Preporučujemo za Vas