100 GODINA OD BOŽIĆNOG USTANKA

Marković: Bez sjećanja i pijeteta prema slavnim precima, ne bi bilo današnje Crne Gore

Svečana akademija održaće se u Zetskom domu, uz prisustvo predstavnika državnog, političkog, kulturnog i naučnog života Crne Gore
5577 pregleda 84 komentar(a)
Bošković, Marković i Kašćelan, Foto: Gov.me
Bošković, Marković i Kašćelan, Foto: Gov.me
Ažurirano: 06.01.2019. 11:27h

Na Cetinju se danas u organizaciji Ministarstva odbrane svečano obilježava 100 godina od Božićnog ustanka.

Svečanost je počela polaganjem vijenca na Spomenik herojima Božićnog ustanka 1919. u Bajicama. Vijenac su položili premijer Duško Marković, ministar odbrane, Predrag Bošković i gradonačelnik Cetinja, Aleksandar Kašćelan.

Premijer Marković poručio je da sa vremenske distance od jednog vijeka vidimo kakve je posljedice u crnogorskom biću ostavio duboki raskol i sukob, da je danas potrebno da razumijemo tadašnje zablude jednih i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženog prava na crnogorsko ime i posebnost te da su žrtve ustanika i teške patnje crnogorskih familija u godinama terora dobile smiraj u obnovi državne nezavisnosti 2006. godine.

„Na današnji dan prije sto godina pokrenut je Božićni ustanak. Krenula je pobuna protiv zatiranja crnogorskog imena i crnogorske države. Krenula je odbrana dostojanstva i prava na samobitnost crnogorskog naroda. Te svijetle ideale, koji su ugrađeni u temelj nacionalnog i državotvornog bića Crne Gore, ustanici su branili pod geslom 'ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE'“", naveo je Marković.

On je pozvao istoričare da istražuju period od prije jednog vijeka ocijenivši da je istina potrebna današnjoj Crnoj Gori kako bismo prevazišli podjele.

„Neka istoričari sumiraju fakta o tragičnoj sudbini naše države na kraju Prvog svjetskog rata. Neka istražuju činjenice o nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini i o Božićnom ustanku, kao neposrednom odgovoru na njene kobne odluke. Neka sagledaju nepristrasno uzroke i posljedice događaja koji su doveli do toga da Crnogorci okrenu oružje jedni na druge. Ta istina potrebna je savremenoj Crnoj Gori, danas možda više nego ikada ranije. Ne zato da bismo slaveći tragiku jednog istorijskog događaja produbljivali podjele među nama, već upravo da na temeljima istorijske istine jednom za svagda pokopamo te podjele“, rekao je premijer.

Dodao je da sa vremenske distance od jednog vijeka vidimo kakve je posljedice u crnogorskom biću ostavio tako dubok raskol i sukob.

„Ja vjerujem da nam je danas potrebno da razumijemo zablude jednih u teškim i smutnim vremenima, baš kao i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženog prava na crnogorsko ime i posebnost. Ne da bismo izjednačavali njihovu istorijsku ulogu u tragičnoj crnogorskoj povjesnici, jer su oni sami sebe smjestili tamo gdje su ih odvele njihove zablude i njihovi ideali, već da oslobodimo mraka tih podjela današnju, savremenu Crnu Goru. Duboko se klanjajući herojskoj žrtvi božićnih ustanika, kao i teškim patnjama crnogorskih familija u godinama terora koje su uslijedile – danas s pravom možemo reći da su te žrtve i te patnje dobile svoj zasluženi smiraj u obnovi crnogorskog imena i crnogorske države 21. maja 2006. godine“, rekao je Marković.

Poručio je da su savremenoj Crnoj Gori potrebni sjećanje i pijetet prema slavnim precima i njihovom djelu, da bez tog temelja i putokaza ne bi ni bilo današnje Crne Gore već bi nestalo njeno ime.

„Uvjeren sam, međutim, da se crnogorsko ime danas ne može čuvati samo sjećanjem na slavnu i tragičnu prošlost. Za njegovu odbranu, za njegovo postojano mjesto na mapi savremenog svijeta, potrebno je mnogo više od – dozvolite da kažem – „busanja u junačka prsa”. Da bismo opstali na pravi način, danas se crnogorsko nacionalno ime i identitet moraju suočavati sa iskušenjima koje nameće civilizovani svijet. A da bismo u tome uspjeli, svi moramo imati dovoljno mudrosti, dovoljno vizije i dovoljno razumijevanja za one druge, da ne zaostanemo u tom savremenom izazovu“"

U Zetskom domu izveden je dramski prikaz sa tematikom iz Božićnog ustanka, koji je specijalno za ovu priliku režirao reditelj Željko Sošić.

Finalni dio Svečane akademije bila je primopredaja sablje koju je Bošković predao komandiru Počasne garde, kapetanu Miliji Čabarkapi.

Riječ je o replici koja je urađena po originalu oficirske sablje iz 1910. godine, a koja će ubuduće biti korišćena prilikom svih svečanih ceremonija koje zahtijevaju i podrazumijevaju učešće Svečane garde Vojske Crne Gore.

Na gumnu pored Spomenika božičnim herojima glumac Slobodan Marunović govorio je odlomak iz dnevničkih zapisa Krsta Zrnova Popovića, vođe Božićnog ustanka.

"Božićni ustanak crnogorskog naroda podignut je pod vođstvom komandira Krsta Zrnova Popovića, 6. januara 1919. po novom, ili 24. decembra 1918. godine, po starom kalendaru. Imao je za cilj poništenje odluka tzv. Podgoričke skupštine, od 26. novembra 1918. godine o nelegalnom i nelegitimnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, te da se Crna Gora oslobodi faktičke vojne okupacije srpske vojske, da se odbrani i afirmiše crnogorska državna nezavisnost i da Crna Gora kao punopravan i ravnopravan državno-pravni subjekt stupi u jugoslovensku konfederaciju", saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Preporučujemo za Vas