VLADA O ODLAGANJU OTPADA TERMOELEKTRANE

Deponiju Maljevac koristiće do 2021. godine

Četiri mjeseca prije Vlade, funkcionerka Ministarstva održivog razvoja kazala je da neće dozvoliti korišćenje Maljevca poslije 2016.
50 pregleda 0 komentar(a)
Deponija Maljevac, Foto: Goran Malidžan
Deponija Maljevac, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 11.02.2019. 19:07h

Termoelektrana (TE) Pljevlja odlagaće pepeo i šljaku na deponiju  Maljevac bar do 2021. godine, a potom u rudnički kop Potrlica, nedaleko od centra grada.

To piše u Informaciji o aktivnostima na pripremi Akcionog plana za sprovođenje Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, koju je Vlada razmatrala na posljednjoj sjednici. Samo četiri mjeseca ranije, državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović kazala je da neće dozvoliti korišćenje Maljevca poslije 2016.

“Nećemo dozvoliti prolongiranje rokova, pogotovo ako za to nemamo valjane argumente i kvalitetnu dokumentaciju. Ne može se na bazi trenutnih potreba tražiti nova abolicija, nego će morati poštovati rokove i obećanja i ono što su rekli i predočili Vladi. Bilo bi krajnje neodgovorno da i za milimetar odstupimo od dogovora“, istakla je tada ona.

Pejovićeva je kazala i da će sanacija deponije na Maljevcu početi odmah po njenom stavljanju van funkcije, najkasnije 2017.

Korišćenje površinskog kopa Potrlica kao deponije nije predviđeno Prostornim planom Opštine Pljevlja, a ranije se kao najpovoljnija pominjala lokacija bivšeg kopa u pljevaljskom selu Šumane, koju je EPCG prije nekoliko godina kupila od Rudnika uglja za oko sedam miliona eura.

U Informaci piše da je korišćenje Maljevca skoro iznuđeno, zbog kašnjenja u donošenju strateških odluka po tom pitanju.

Upitan je, navodi se, period korišćenja do 2021. godine, ili do maksimalnih mogućnosti.

“Sadašnja opredjeljenja su da se lokacija  Maljevac  koristi do 2021. godine, a da se do tada pripremi lokacija na PK Potrlica, u okviru unutrašnjeg odlagališta jalovine Rudnika uglja, koja bi bila trajno rješenje za skladištenje nusprodukata sagorijevanja iz TE Pljevlja. Za lokaciju  Maljevac  treba dobro procijeniti aspekte stabilnosti zemljane brane i deponije u cjelini. Izvedeni sterilizirajući balast na nizvodnoj kosini i desnom boku zemljane brane proračunat je za visinu deponije do kote 813. A preliminarni plan je da se deponija završi na koti 832. Drugi značajan problem su faktori stabilnosti zemljane brane u seizmičkim uslovima i vjerovatnoća pojave likvefakcije (utečnjavanja, rastapanja) odloženog i vodo zasićenog pepela”, navodi se u izvještaju. Nastavak odlaganja na Maljevcu podrazumjevao bi eksproprijaciju dodatnog zemljišta i izmještanja dijela postojećeg visokonaponskog dalekovoda Pljevlja - Piva.

“Izbor najpovoljnije opcije zavisi od odluka o budućem radu postojeće TE i projektu gradnje nove Termoelektrane”, piše u dokumentu.

Deponija na Maljevcu jedna je od pet crnih ekoloških tačaka Crne Gore, za čiju se sanaciju Vlada kreditno zadužila 50 miliona eura kod Svjetske banke.

Deponija već godinama stvara probleme mještanima Zbljeva, čije se kuće nalaze neposredno uz odlagalište.

Mještani tvrde da je nakon izgradnje TE i to selo pretvoreno u deponiju, u kome se sve kraće i teže živi.

Mitrović: Nećemo dozvoliti da otpad još više približe gradu

Komentarišući najavu da će kop Potrlica koristiti za trajnu deponiju, predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović  kazao je da “takva ideja na pamet može pasti jedino stručnjacima kakvi su u EPCG”.

“Protiv toga ćemo se boriti i nećemo dozvoliti da otpad koji su 35 godina vodili kao štetan po zdravlje, još više približe gradu. To nije rješavanje problema, već stvaranje novih”, kazao je Mitrović .

Procjena je da bi Termoelketrana godišnje u Potrlici odlagala oko 450.000 tona otpada.

Neće degradirati zemljište, ali može da šteti vazduhu i vodi

U Vladinoj Informaciji piše i da korišćenje lokacije Maljevac još pet godina ne bi dodatno degradiralo poljoprivredno  zemljište .

Konstatuje se, međutim, da uticaj deponije na kvalitet zemljišta u okolini “može da bude posredan, usljed zagađenja vazduha i zagađenja voda”.

“Ova deponija ima zatvoren recirkulacioni sistem voda, ali zagađuje podzemne vode i vode Paleškog potoka. Nakon završetka odlaganja pepela i šljake, izvršiće se rekultivacija površina na kojima je odložen pepeo i šljaka... Riješiće se i problem zagađenja Paleškog potoka. Trajno odlagalište na lokaciji PK Potrlica, zajedno sa unutrašnjim odlagalištem jalovine Rudnika uglja, riješiće djelimično deficit masa i uticati pozitivno na pejzažne karakteristike lokacije. Ostale aspekte uticaja na životnu sredinu treba detaljno razraditi kroz projektnu dokumentaciju, s obzirom na blizinu rijeke Ćehotine i blizinu grada”.