FALSIFIKOVALI OCJENE BIVŠOJ ZAŠTITNICI DRŽAVNIH INTERESA

Ana Đukanović tužila članove Sudskog savjeta

Hajduković tvrdi da na konkursu nije izabrana za sudiju iako je imala bolje ocjene, bolje znanje jezika, poznavanje rada na kompjuteru i, za razliku od izabrane konkurentkinje, iskustvo u tom sudu
490 pregleda 50 komentar(a)
Ana Đukanović, Foto: Luka Zeković
Ana Đukanović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 11.02.2019. 22:02h

Članovi Sudskog savjeta prepravljali su ocjene kandidatima za izbor  sudija Upravnog suda, namještajući rezultat konkursa koji je raspisan u julu a okončan, što je krajnje neuobičajeno,  tek u oktobru prošle godine,objavio je portal prelistaj.me

Na konkursu, čiji ishod tužbom Upravnom sudu pokušava osporiti jedna od kandidatkinja Marija Hajduković, izabrane su bivša sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ana Perović Vojinović i bivša zaštitnica državnih interesa Mirjana Milić.

Za Hajduković i njene advokate sporan je izbor Mirjane Milić, pošto tvrde da su njene ocjene “naduvane”, a izbor obavljen “uz povrede pravila postupka”, tako što je postupajući organ (Sudski savjet)  “na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo”.

Hajduković tvrdi da na konkursu nije izabrana za sudiju iako je  imala bolje ocjene, bolje znanje jezika, poznavanje rada na kompjuteru i, za razliku od izabrane konkurentkinje, iskustvo u tom sudu. Njeni advokati Ana Đukanović i Marko Hajduković (suprug Marije Hajduković)  u tužbi su ukazali na način fingiranja glasanja i protežiranja određene osobe za izbor u sudsko zvanje o čemu se u javnosti godinama spekuliše.

U tužbi se podsjeća da se kandidatima koji se prvi put biraju za sudiju boduje stručno usavršavanje “kao što su završena inicijalna obuka, seminari i radionice”, maksimalno sa pet bodova. Milićeva u prijavi nije pružila nijedan dokaz za to, tvrde advokati, ali joj je većina članova Sudskog savjeta dala po četiri boda, koliko i Hajdukovićevoj koja je priložil poduži spisak  sudskih seminara i edukacija koje je pohađala. 

Za poznavanje rada na računaru i znanje stranih jezika ista je situacija. Milićeva nema dokaze da je tu verzirana, dok Hajdukovićeva pohađa kurseve tri jezika. Ali većina članova Savjeta Milićevoj daje po dva boda, a Hajdukovićevoj  samo bod više, što je, takođe, bitno  uticalo na konačan ishod.

Ni iskustvo u Upravnom sudu gdje je Hajduković bila savjetnik, sekretar i portparol, nije pomoglo - kako se navodi u tužbi - za razliku od ranijeg izbora  sudije Nevenke Popović. Kada je Popović birana za Apelacioni sud, “Sudski savjet je bio stava da ima prednost iako ima manje bodova od prvorangiranog jer je specijalizovana za privrednu materiju, za koju se prijavila u Apelacionom”. 

“Nakon uvida u dokumentaciju (…) isplivale su određene činjenice (…) koje bacaju sumnju na rad Sudskog savjeta”, tvrde advokati u tužbi, aludirajući na ono o čemu je i poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović govorio u parlamentu tokom rasprave o izvještaju Sudskog svajeta: da su njegovi članovi “prepisivali“ jedni od drugih, čak i pogrešne ocjene.

Ocjene radnog iskustva Marije Hajduković prepravljala je većina članova Sudskog savjeta i to na istom mjestu i na isti način -  smanjenjem bodova za radno iskustvo sa pet na četiri. Istovremeno Milićevoj su iste poene povećavali.

Predsjednica Vrhovnog suda i članica Sudskog savjeta Vesna Medenica je Hajdukovićevoj radno iskustvo ocijenila peticom, pa ga prepravila u četvorku. Mirjani Milić dala je peticu. Isto je učinio sudija Vrhovnog suda Radoje Orović i sudije Magdalena Zečević i Željka Jovović.

Ministar pravde Zoran Pažin, kao i sudija Miodrag Međedović nijesu pogriješili. Oni su “ispravne” ocjene, Hajdukovićevoj četvorku, Milićevoj peticu, dali odmah. Najrigorozniji je bio predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, koji je Milićevoj dao peticu, a Hajduković trojku, čime joj je prilično umanjio šanse za izbor.

U tužbi se navodi i da je Sudski savjet u postupku povrijedio pravila “koja se odnose na identitet, pravila i anonimnost testiranja”. Jer, razgovor sa kandidatima obavljen je 17. 7. 2015, nakon čega su im saopšteni rezultati. Ali umjesto da  odluči o izboru dvoje sudija Upravnog suda, za koje je konkurisalo šest kandidata, Sudski savjet je odložio rješenje kako bi ponovo testirao Milićevu. Jer, kako se navodi u tužbi, naknadno je utvrdio da ona mora na pisano testiranje pošto se prvi put bira za sudiju.

“Čudno da struka to nije znala na vrijeme…Nedopustivo s obzirom na instituciju i ogromno znanje i iskustvo ljudi koji su članovi Sudskog savjeta,” spočitava se u tužbi, uz zamjerku da se Milićeva na ovaj način dovodi u povlašćen položaj "što“ je očigledno bila i namjera”.

Takođe je sporno i to što su članovi Sudskog savjeta glasali na dva listića, praveći, praktično, dva odvojena izbora: na jednom su bile sudije koje napreduju a na drugom oni koji su se prvi put javili za to mjesto. Advokatica Đukanović navodi da važeći zakon ne poznaju takvu mogućnost.  Za to je navela primjerom predsjednice Upravnog suda Branke Lakočević koja je prvi put birana za sudiju i to sa pozicije pomoćnice ministra pravde za pravosuđe. ”Tuženi je tada pravilno formirao jednu listu u skladu sa zakonom”, navodi se u tužbi.

“Da je Sudski savjet unaprijed imao u vidu imena kandidata koji će biti nosioci sudijske vlasti u Upravnom sudu izraženo je kroz pokušaj da se skroz tendenciozno i bez ikakvog smisla da prednost kandidatu Mirjani Milić navođenjem radnog mjesta koji kandidati obavljaju. Tako pored imena Mirjane Milić (...) stoji “nekadašnji zaštitnik imovinsko pravnog interesa Crne Gore”. Izgleda da članovima Sudskog savjeta ne odgovara istinita činjenica - da je riječ o kandidatu koji je nezaposlen, odnosno neraspoređen, pa navođenjem nekadašnje funkcije nastoje da tom kandidatu, prije nego ga izaberu za sudiju, pronađu adekvatan termin i za taj status”, piše u tužbi.

U tužbi se navodi da je odluka Sudskog savjeta  o izboru sudija Upravnog suda suprotna Zakonu o opštem upravnom postupku jer je niko nije potpisao. 

”Punomoćnici tužilje imaju puno razumijevanje zašto niko nije potpisao ovu odluku jer zaista nije lako svojim potpisom potvrditi ovakve propuste i nezakonito postupanje,” piše u tužbi, a prenosi prelistaj.me.

Zanimljivo je da Ana Đukanović osporava izbor Mirjane Milić, koja je izabrana za sudiju Upravnog suda nekoliko mjeseci nakon što je Vlada razriješila sa pozicije zaštitinika državnih interesa. Iako zvanično obrazloženje ove odluke nije objavljeno, nezvanično se spekulisalo da je razlog razrješenja Milić bilo nezadovoljstvo nadležnih iz Vlade njenim radom.

Milić je inače zastupala državu u predmetu poznatom kao “Limenka” na osnovu koga će, nakon pravosnažne presude, brat poznate advokatice i premijera Mila Đukanovića, Aco Đukanović od Crne Gore kao odštetu dobiti preko 10 miliona eura.

Sukob na pomolu: Đukanović zvala i Medenicu - "da obrati pažnju" na Hajdukovićevu

Ovaj predmet po mnogome prevazilazi stručnu raspravu o poštovanju propisa i procedura u pravosuđu. 

Advokatica Ana Đukanović,  sestra premijera Mila Đukanovića, na ovaj način ulazi  u ozbiljan sukob sa prijateljicom i predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom.

Mediji su ranije u više navrata spekulisali da je upravo Ana Đukanović  umnogome zaslužna za uspon Medenice na pravosudnim funkcijama. Prema nezvaničnim informacijama prelistaj.me uticajna advokatica je, prije izbora, kontaktirala predsjednicu Vrhovnog suda koja je član Sudskog savjeta, zamolivši je “da obrati pažnju”  jer je to tijelo već jedanput odbilo Hajdukovićevu prilikom izbora za sudiju Upravnog suda. Međutim, Medenica je prijateljici odbila uslugu, navodeći da je glasanje tajno. Sada Ana Đukanoviće u tužbi Upravnom sudu pokušava da dokaže upravo suprotno -  da ono nikako nije bilo tajno i nepristrasno, već da je od početka fingirano u korist privilegovanih kandidata.

Orović u konfliktu?

Advokati Marije Hajduković zamjeraju i što član Sudskog savjeta Radoje Orović nije obavijestio kolege da je u sukobu interesa, jer je u četvrtom stepenu pobočnog srodstva sa Milićevom. To je, kako navode, važna okolnost jer je “nažalost, porodična situacija, odnosno smrt pokojnog supruga kandidata M.Milić i srodnika člana Sudskog savjeta, nastupila neposredno pred izborni postupak predstavljala okolnost da su svi kandidati bili upoznati sa činjenicom njihovog srodstva”.

U Sudskom savjetu su, odgovarajući na tužbu, upravo ovaj smrtni slučaj naveli kao razlog što je odložena konačna odluka o izboru sudija Upravnog suda.