SPOJIO TRADICIJU I TEHNOLOGIJU

Brašno kao iz džakova predaka

Cimbaljević uzgaja i melje žitarice od kojih se dobija kvalitetno, ekološki zdravo brašno
470 pregleda 7 komentar(a)
Radomir Cimbaljević vodenica, Foto: Tufik Softić
Radomir Cimbaljević vodenica, Foto: Tufik Softić
Ažurirano: 11.02.2019. 22:02h

Da vodno bogatstvo predstavlja šansu sjevera Crne Gore svjedoči primjer Radomira Cimbaljevića (43) iz sela Dapsiće, nadomak Berana. On je prije više od godinu na svom imanju sagradio moderni objekat u kojem je, koristeći hidropotencijal Dapsićke rijeke, instalirao vodenicu za mljevenje žita i proizvodnju električne energije.

Cimbaljević je to uradio, kako kaže, spajajući tradicionalne vrijednosti i iskustva sa savremenim tehnološkim dostignućima, sve u želji da se na svom oglednom imanju, koje zahvata površinu od oko 13 hektara, bavi proizvodnjom zdrave ekološke hrane. 

Cimbaljević podsjeća da je nekad na Dapsićkoj rijeci postojalo čak 16 vodenica potočara koje su, koristeći vodnu energiju, zrna pšenice, kukuruza, ječma, raži i heljde pretvarale u brašno. Sve su one, uglavnom, radile punim kapacitetom, jer se svojevremeno u ovim krajevima spravljao hljeb isključivo od žitarica koje su uzgajane na plodnim oranicama. 

Vrijeme je, međutim, učinilo svoje i svi ti mlinovi su prestali da rade, jer je bilo sve  manje onih koji su iskazivali potrebu da koriste njihove usluge. Cimbaljević sa ponosom kaže kako je sada jedino on na mjestu jedne od starih vodenica podigao novi mlin, uvjeren da će mu donositi prihode.

"Godinama se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Između ostalog uzgajam i žitarice od kojih se dobija kvalitetno ekološki zdravo brašno. Do skora sam te žitarice nosio u privatne mlinove da se samelju i nakon toga brašno prodavao ustaljenim mušterijama, koje su prepoznale kvalitet mojih proizvoda. Tako sam sve što proizvedem uspijevao i da prodam, što mi je davalo dodatnu snagu da istrajem u ovom poslu. Zato sam nedavno odlučio da na Dapsićkoj rijeci sagradim sopstveni vodenicu i bar donekle iskoristim prirodne blagodeti sa kojima raspolažu ovi krajevi,“ priča Cimbaljević.

On ističe da je njegova zamisao naišla na odobravanje Ministarstva poljoprivrede, koje mu je pomoglo da projekat realizuje do kraja. 

"U Ministarstvu poljoprivrede su uvidjeli da se radi o jednom kvalitetnom i realnom projektu. Zato su ga i prihvatili obavezujući se da mi nakon njegove realizacije dotiraju 50 odsto sredstava od njegove ukupne vrijednosti. Oni su svoje obećanje i ispunili, ali sam ja poslije svega imao nekih dodatnih ulaganja u želji da stvorim sve neophodne uslove za kvalitetnu proizvodnju brašna. Tako je cijela investicija zaokružena na 17 hiljada eura", kaže Cimbaljević.

Poljoprivrednik iz sela Dapsići kod Berana ističe da vodenice poput njegove zadovoljavaju sve kriterijume za proizvidnju brašna vrhunskog kvaliteta.

"U ovom mlinu sto kilograma žita se samelje za tri sata. Električni mlinovi to urade znatno brže, ali kvalitet brašna nije isti. Ovdje se radi o posebnoj tehnologiji koja garantuje visok kvalitet. Sistem je tako podešen da se vodenički kamen okreće ustaljenom sporijom brzinom kako se žito prilikom mljevenja ne bi previše zagrijavalo. Uz to,  trice se odvajaju posebno, tako da dobijamo brašno koje u sebi nema nikakvih nepotrebnih sastojaka", naglašava Cimbaljević.

Ovaj vrijedni čovjek nedavno je za svoj trud dobio i opštinsku nagradu kao jedan od najboljih poljoprivrednih proizvođača. Nema sumnje da je Cimbaljević zavrijedio pažnju i podršku šire zajednice.

Vodenicu napravio beranski inovator Ranko Delević

Radomir Cimbaljević ističe da je njegovu vodenicu konstruisao  beranski inovator Ranko Delević, dokazujući da rijeke u toj opštini pružaju izvanredne preduslove za realizaciju različitih projekata koji mogu biti od velike koristi za lokalno stanovništvo.

"Pronašao sam dva vodenička kamena koja su, kako se pretpostavlja, stara preko 150 godina. Radi se o specijalnom kamenju koje su u posebnim majdanima glijetima obrađivali naši preci i kasnije ih koristili za mljevenje žita. Ta dva kamena, od kojih je jedan statični, a drugu radni, ugrađeni u postrojenje koje je osmislio Delević, dajući poseban pečat cijelom procesu prerade žitarica. On je uspio da spoji tradicionalno i moderno i da instalira liniju koja proizvodi brašno vrhunskog kvaliteta. U tom inoviranom sistemu postavljena je i turbina koja, koristeći vodu za pokretanje mlina, ujedno proizvodi oko šest kilovata struje, što je dovoljno za elektrifikaciju objekta i rad mašina koje se koriste za sijanje brašna, krunjenje kukuruza i prečišćavanje žita", objašnjava za “Vijesti” Cimbaljević.

Uz zdravu hranu idu i turisti

Ako obezbijedi dovoljno novca Cimbaljević će, kako kaže, nedaleko od mlina izgraditi i objekat za prihvat turista koji sve više iskazuju potrebu za konzumiranjem zdrave ekološke hrane. 

"Posao ide solidno. Sve brašno koje sameljem proda se brzo. Nedavno sam oko 500 kilograma brašna od heljde prodao u Vojvodini. To je rezultat kvaliteta. Ozbiljno razmišljam da uz mlin napravim jedan manji ribnjak i neki objekat gdje bi mogli da dođu gosti i da se posluže tradicionalnim specijalitetima. Tim prije, jer su prošle godine ovdje boravili turisti iz Poljske i drugih evropskih destinacija oduševljavajući se načinom na koji se proizvodi hrana u mom gazdinstvu", kaže Cimbaljević.