Ugostitelji se mole i prizivaju snijeg, jer premijer i Vlada ne haju za zimsku sezonu

"Ministar (Branimir) Gvozdenović telali o ulaganju 90.000.000 eura na sjever, u žičare i skijališta. Tog novca nema. To je predizborna patka za naivne"
59 pregleda 27 komentar(a)
Žabljak, Foto: Obrad Pješivac
Žabljak, Foto: Obrad Pješivac
Ažurirano: 12.01.2016. 06:45h

Predstavnik nevladine organizacije Centar za razvoj Durmitora Darko Stijepović, saopštio je juče da su se zimi bez snijega na Žabljaku obradovali svi koji nemaju koristi od turističke sezone.

“U Žabljaku je Nova godina i zima radosno dočekana. Ali ne ona zima koju voli šaka domoljubnih turistički poslenika, već ona druga, topla zima, bez snijega i padavina. Često se čulo: Bože podrži. Lijepa zima, samo da potraje... To je životna priča osiromašenog čovjeka koji nema koristi od zime i turističke sezone”, napisao je Stijepović u saopštenju.

On je konstatovao da je totalno drugačije stanje u Italiji, Austriji ili Švajcarskoj: “Jer su to civilizovane zemlje i tamo čovjek koji živi u planini nije čovjek drugog reda, niti rob špekulanata”.

“Naše snjegovite zime golem su teret stanovništvu, fizički iscrpljujući i pogubne su za zdravlje... Kada stanovništvo ne vidi vajde od turističke privrede, onda je normalno da želi ono što mu je od koristi, a to nije turistička privreda u kojoj su oni samo ropska radna snaga. Porazni turistički rezultati u Žabljaku potvrđuju da manjak civilizovanosti i gomilanje lopušina i državnog nehaja odvode u turistički zvek i rusvaj”, konstatovao je Stijepović.

On je rekao da su novinari državne televizije nehotično uboli u centar kada su izjavili da turistički poslenici gledaju u nebo.

“Zaista, ugostitelji su se predali molitvama i prizivanju snijega, jer premijer i Vlada ne haju za zimsku turističku apokalipsu. Neprihvatljivo je molitvama rješavati razvojne konflikte i amnestirati one koji upravljaju razvojem. Ministar (Branimir) Gvozdenović telali o ulaganju 90.000.000 eura na sjever, u žičare i skijališta. Tog novca nema. To je predizborna patka za naivne”, tvrdi Stijepović.

On je rekao da su tranzicioni upravljači prije desetak godina na Žabljaku “sručili u pepeo” četiri najveća hotela i prateću infrastrukturu.

“U ovim najboljim planinskim hotelima SFRJ, bilo je preko 1.000 ležaja. Danas 12 malih, nižerazrednih hotela ima 700 ležaja. Ne možemo izgraditi ni slične nekadašnjim, vrhunske hotele a nemamo ni dobre razvojne koncepte. Naše tranzicione elite su veseli hohštapleri, mrgodni kotlokrpi i nestašne šeprtlje. Decenije izgradnje durmitorske turističke priče je đavo odnio i sada trebaju godine da se pokrene ogromna društvena energija, koju tranzicione elite i režim nemaju. Oni nijesu u stanju ni da obnove čak ni hotel Durmitor, ikonu zimskog turizma, još od 1938. godine. Kada premijer jedne vlade jatakuje tranzicionom kupcu prevarantu onda je jasno da su naša državna kola prolupala”.

Napisao je da o šarlatanstvu i diletantizmu govori decenijsko promašeno upravljanje turističkim resursima, nesposobnost špekulanata da ih prodaju i višegodišnje jatakovanje nesavjesnim kupcima...

“Ovakvi pacerski izbori nijesu slučajna glupost već strukturni fenomen jednog sistema. Vratolomije i krivine upravo onih koji implementiraju i vode projekte u turizmu su svuda istovjetne, mehanizmi upravljanja su sklerotični i zastarjeli. Vladajuća struktura ne uspijeva da obrne drugačije ni poslije 25 godina lupanja glavom o zid. Ukorijenili su se i mehanizmi koji proizvode škart elite, pa smo dobili pohlepu i lihvarenje kao koncepte upravljanja ekonomijom i društvom”.

Stijepović konstatuje da su sada na djelu - razvojni košmari.

“Crnogorski patrioti su postali zakavkaski naftaški dekadenti koji hoće da naprave 'ski rizort' u Žabljaku. Samo građani čiji opstanak zavisi od žičara mogu da stvore 'ski rizort'. Ski centri leže na leđima građana, dobrih planova i podešene organizacije. Zima i snijeg su elementarne nepogode za stanovnike kad od njih nemaju nikakve koristi. A mogli bi biti bijelo zlato. Pohlepni lihvari nijesu nigdje uspjeli da ušićare u bijeloj industriji bez učešća lokalnog stanovništva u raspodjeli kolača, pa neće ni u Crnoj Gori. Takva je priroda zajedničkog rada u ovom poslu. Dako podrži ova kopnina”, napisao je Stijepović.

Bonus video: