ASK: Zaštititi od odmazde one koji prijave plagijate

Agencija traži da se oduzme diskreciono pravo za izbor članova Etičkog komiteta, koje imenuje i razrješava Vlada na četiri godine
723 pregleda 0 komentar(a)
Poslanicima će Predlog zakona predstavljati Mubera Kurpejović i Damir Šehović, Foto: Saša Matić
Poslanicima će Predlog zakona predstavljati Mubera Kurpejović i Damir Šehović, Foto: Saša Matić
Ažurirano: 11.01.2019. 19:52h

Agencija za sprečavanje korupcije predložila je da se u Vladin predlog zakona o akademskom integritetu uvrsti i mogućnost da se plagijati i drugi oblici kršenja prijavljuju i anonimno, ali i da se onima koji to javno urade osigura zaštita na radnom mjestu.

To, između ostalog, stoji u mišljenju koje je Agencija dala na predlog zakona koji je trenutno u skupštinskoj proceduri.

Vlada je ovaj predlog zakona usvojila krajem jula prošle godine.

Predlogom zakona se trenutno nudi da to može da uradi svako fizičko ili pravno lice.

“Takođe, ovim članom bi se mogla predvidjeti i zaštita licu koje podnese predlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta, odnosno da tom licu ne može prestati radni odnosi, kao ni da to lice može da bude pozvano na disciplinsku odgovornost zbog podnošenja prijave ukoliko podnosilac nije anoniman”, stoji u mišljenju koje potpisuje načelnica za praćenje propisa Grozdana Laković.

Kao najčešći oblik kršenja akademskog integriteta prepoznat je plagijarizam. Predlogom su definisani i drugi oblici kršenja akademskog integriteta – fabrikovanje, falsifikovanje u naučnom istraživanju, citiranje izvan konteksta i poklonjeno autorstvo.

U Agenciji smatraju da bi u tom dijelu trebalo pomenuti još od nekih oblika kršenja akdemskog integriteta, prvenstveno od strane akademskog osoblja.

“Kao npr. protekcionizam, primanje za sebe ili druga lica poklona ili usluge, primanje mita, objavljivanje drugih poslova koji utiču na njihov integritet itd”, piše u dokumentu.

Agencija može dati mišljenje na predloge zakona radi otklanjanja mogućih rizika za nastanak korupcije ili njihovog usklađivanja sa međunarodnim standardima iz oblasti antikorupcije.

Institucija na čijem je čelu Sreten Radonjić ima sugestije i za dio koji se tiče Etičkog komiteta, koji je zadužen za zaštitu akademskog integriteta i prevenciju svih oblika njenog kršenja.

Predlogom zakona planirano je da Etički komitet ima sedam članova koi bi trebalo da čine istaknuti eksperti iz oblasti visokog obrazovanja i nauke iz različitih naučnih disciplina. Članove imenuje i razješava Vlada na period od četiri godine a na predlog resora prosvjete.

Agencija sugeriše da bi u tom dijelu trebalo precizirati i uslove pri izboru člana Etičkog komiteta.

“Jer navedena odredba daje diskreciona ovlašćenja organu državne uprave nadležnog za poslove prosvjete da Vladi predloži članove komiteta bez posebnih kriterijuma koje moraju da ispunjavaju kandidati, odnosno postavlja se pitanje koliko se na ovaj način zadire u garantovanu autonomju Univerziteta i na taj način može se ostaviti prostora za sumnju u pravednost, transparentnost i objektivnost ovog veoma odgovornog tjela”, poručuje Laković.

Sugestija postoji i za fomiranje Etičkih odbora.

Etički odbor odlučuje o kršenju akademskog integriteta.

“Nepostojanje kriterijuma za formiranje tijela koje odlučuje o kršenju navedenog principa, odnosno kršenje akademskog integriteta, može dovesti u pitanje i kredibilitet odluke koje ovo tijelo donosi”, upozorava se u mišljenju.

Predlaže i da članovi Etičkog odbora i Etičke komisije prije utvrđivanja mogućeg kršenja akademskog inegriteta potpišu izjavu o sukobu interesa.

EK: Obrazovanje oblast visokog rizika kada je riječ o korupciji

Agencija se u svom obrazloženju oslanja na nalaz Evropske komisije o Crnoj Gori za prošlu godinu, gdje se konstatuje da sektor obrazovanja ostaje oblast visokog rizika kada je riječ o korupciji.

U istom nalazu EK naglašava se da softver koji je uveden da bi se spriječili i suzbili plagijati u visokom obrazovanju tek treba da pokaže pozitivne rezultate.

Izvještaj eksperata Savjeta Evrope sadrži niz preporuka koje se odnose na integritet u visokom obrazovanju a koje bi, dodaje se, takođe trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja antikorupcijskih mjera, a neke od njih se odnose i na zaštitu od plagijata:

Svi relevantni akteri moraju rješavati značajne probleme sa plagiranjem sa kojima se suočava sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori (i takođe prihvatiti da oni nisu jedinstveni u toj zemlji, već da su oubičajeni u mnogim zemljama).

Takođe treba dati podršku razvoju softvera na odgovarajućim jezicima kroz koji se mogu analizirati akademski radovi studenata i osoblja.

Bonus video: