OMBUDSMAN O LJUDSKIM PRAVIMA

Baković: Građani najbolje znaju u kojoj mjeri smo uspjeli

"Napredak, naročito gledano kroz implementaciju zakona, još nije u toj mjeri da bi se stanje moglo okarakterisati kao zadovoljavajuće. Na nama, institucijama je da radimo kako bi se stanje svakodnevno popravljalo“, ocijenio je Baković
4 komentar(a)
Šućko Baković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Šućko Baković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 09.12.2015. 12:25h

Crna Gora je ove godine napredovala u ostvarivanju ljudskih prava, posebno u usklađivanju zakonodavstva sa međunarodnim standardima, ali je implementacija zakona još nezadovoljavajuća, ocijenio je Ombudsman Šućko Baković.

On je na panel diskusiji povodom 10. decembra Međunarodnog dana ljudskih prava, ocijenio da je u Crnoj Gori u znatnoj mjeri usklađeno zakonodavstvo, naročito u oblasti ljudskih prava, sa pravnim tekovinama EU i UN-a, ali da je pred društvom i posebno pred nadležnim institucijama, da se izbore da se zakoni implementiraju.

Baković je podsjetio da je klasična nadležnost Ombudsmana kontrola rada državne uprave, navodeći da su zapazili da se često ne primjenjuju dobri propisi, i da se u istom predmetu više puta odlučuje, zbog čega su predložili izmjenu Zakona o opštem upravnom postupku.

„Inicijativa je prihvaćena i novim Zakonom o upravnom postupku, kada drugostepeni organ odlučuje u upravnom postupku, ako cijeni da po drugi put treba da poništi akt, dužan je da meritorno odluči. Primjena će, na žalost početi tek sredinom naredne godine“, naveo je on.

Prema riječima Bakovića, generalno i u ovoj godini postoji određen napredak u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, naročito u daljem usaglašavanju zakonodavtsva sa evropskim i standardima UN-a.

„Međutim taj napredak, naročito gledano kroz implementaciju zakona, još nije u toj mjeri da bi se stanje moglo okarakterisati kao zadovoljavajuće. Na nama, institucijama je da radimo kako bi se stanje svakodnevno popravljalo“, ocijenio je on.

Baković je podsjetio da u instituciji vrijedno rade i trude se da u skladu sa svim svojim nadležnostima nađu mjestu u društvu.

„Građani najbolje znaju u kojoj mjeri smo to uspjeli. Ja ću reći da nismo uspjeli u onoj mjeri u kojoj to treba ali da sve činimo kako bi se što bolje pozicionirali“, poručio je on.

Upitan zašto je Ombudsmanu trebalo više od deset mjeseci da bi dao mišljenje u slučaju prebijanja zatvorenika u ZIKS-u iz januara, kada je utvrdio da je u kod 13 osoba postupano nečovječno i ponižavajuće, a da je u tri slučaja zlostavljanje prešlo u mučenje, Baković je odgovorio da su postupali temeljno, između ostalog pregledali čak 62 CD-a sa višesatnim materijalima ali da su imali i naknadna saslušanja.

On je podsjetio da protiv odluke Ombudsmana nema prava žalbe, da zato nemaju pravo na grešku i da u protivnom mogu izgubiti povjerenje građana.

Upitan zašto nije tražio odgovornost nadležnih u ZIKS-u tim povodom, on je kazao da Ombudsman nastupa kada institucije zataje, dodajući je preporuka tim povodom dostavljena i tužilaštvu. „Mislim da će Tužilaštvo vrlo brzo izaći sa svojim stavom. Ako ne bude, pratićemo realizaciju naše preporuke, a reagovaćemo ako bude opstrukcija“.

Upitan da prokomentariše informisanost mladih o ulozi Institucije, kao i o pritužbama osoba sa invaliditetom, Baković je odgovorio da su u oblasti zaštite dječjih prava postignuti zavidni rezultati, i da kroz mrežu Zlatnih savjetnika 11 djece pomažu instituciji u koncipiranju rada, kao i da postoji izuzetna saradnja sa velikim brojem škola.

On je ukazao da raste broj pritužbiu oblasti antidiskriminacije OSI.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović podsjetio je da svi uživaju prava iste sadržine i jednaku zaštitu svojih prava kao i da je Ustav dokument koji sadrži sveobuhvatan katalog ljudskih prava i sloboda kada je riječ o unutrašnjem pravnom sistemu države.

„Svako je dužan da poštuje prava drugih, ne samo država. Nosioci promjene svog društva u ovoj oblasti smo svi i svačiji udio je posebno značajan. Samo u svijetu u kom je svaki čovjek svrha, a nijedan nije sredstvo, samo tada čovjek ispunjava svoju svrhu“, poručio je on.

Koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, ocijenila je da je od sticanja nezavisnosti Crna Gora napredovala u mnogim oblastima, među kojima su i ljudska prava, kao i da je država ratifikovala 18 međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.

Ona je poručila da se ljudska prava moraju svakodnevno unapređivati, jer su univerzalna i važe za sve.

Mekluni je ukazala da je Crnoj Gori prema poslednjem polugodišnjem izvještaju o implementaciji preporuka Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava, dodatan napor potreban u oblasti prava OSI, žena iz manjinskih grupa, LGBT zajednice, inkluziji Roma i skloništima za žrtve porodičnog nasilja.

Generalni direktor za multilateralne poslove u MVPEI, Milorad Šćepanović, kazao je da je prvo članstvo Crne Gore u tijelima i organima UN-a, bilo uspješno.

„Sumirajući stanje na nacionalnom nivou za period 2013-2015.godina, koliko je traajlo članstvo u Savjetu za ljudsa prava UN-a, Crna Gora je napredovala u domenu zaštite ljudskih prava.U nekim oblatsima smo iskoračili snažno, ali ne smijemo zanemariti i oblasti gdje je napredka bio slab“, rekao je on.

Šćepanović je kazao da je iz ugla vanjskih poslova, posebno značajno dalje insistiranje na striktnoj primjeni međunarodnih standarda kao i jačanja kapaciteta domaćih institucija.

„Vjerujem da nije moguće ostvarivati bolje ibrže rezultate ako ne postoji tijesna saradnja vlasti, institucije Zaštitnika i civilnog sektora“, kazao je on.

Panel, kojim je moderirala profesorica Ivana Jelić, članica Komiteta UN za prvaa čovjeka, organizovali su Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i Sistem Ujedinjenih nacija.