Međusobna tortura zatvorenika još je priličan problem u našem zatvorskom sistemu. Tu torturu teško je otkriti i prevenirati, posebno ako se radi o psihičkim oblicima torture, kazao je načelnik Centra za obuku ZIKS-a Milan Radović.
Radović je pojasnio da zatvorenici koji su žrtve međusobne torture, nijesu spremni to da prijave, jer se plaše odmazde.
“Ima slučajeva da zatvorsko osoblje otkrije torturu tek nakon dugog vremena izloženosti. Problem su, svakako, mali kapaciteti našeg zatvorskog sistema tj. nemogućnost adekvatne klasifikacije i diferencijacije zatvorenika po različitim tretmanskim i bezbjednosnim kriterijumima. Takođe, nedovoljno povjerenje u zatvorsko osoblje može biti razlog dugog trpljenja i neprijavljivanja torture”, kazao je Radović na današnjoj radionici pod nazivom “Prevencija i istraživanje torutre u zatvorima”, koju su organizovali Policijska akademija i TAIEX.
Radović je istakao da se događalo da službenici obezbjeđenja primijete povrede na licu ili tijelu zatvorenika, ali da ovi tvrde da su nastale od “pada niz stepenice ili u kupatilu”.
On je istakao da u institucijama u kojima je, u zakonom određenim uslovima, dozvoljena upotreba sredstava prinude, uvijek može doći do torture, zlostavljanja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja.
"Tanka je granica između zakonite upotrebe sredstava prinude i prekoračenja ovog ovlašćenja, pa se svako prekoračenje može smatrati torturom ili zlostavljanjem. U praksi, primjena sredstava prinude je, često, problematična jer zahtijeva vrhunsku obučenost službenika koji primjenjuje ovlašćenje, znanje, iskustvo i stalno usavršavanje. Ovlašćenje da u ime države primjenjujete silu, odnosno sredstva prinude, ne može biti privilegija već svojevrsno opterećenje”, kazao je Radović.
Načelnik Centra za obuku u ZIKS istakao je da je svaki oblik zlostavljanja, odnosno mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja prema zatvorenicima zabranjen međunarodnim standardima i domaćim propisima koji uređuju funkcionisanje zatvorskog sistema.
Pojasnio je da se zlostavljanje može javiti u različitim oblicima, od kojih su najčešći - zloupotreba sredstava prinude, loši uslovi smještaja, uskraćivanje neophodnog zdravstvenog tretmana, nepreduzimanje adekvatnih mjera za sprečavanje zlostavljanja među samim zatvorenicima...
"Država je dužna da preduzme mjere i sprečava sve oblike zlostavljanja, polazeći od temeljne vrijednosti na kojoj počiva svaka demokratska i moderna država, a to je čovjek i ljudska prava. Pravo na fizički integritet i ljudsko dostojanstvo je jedno od osnovnih ljudskih prava i zabrana mučenja i drugih oblika zlostavljanja služi zaštiti tog prava”, kazao je on.
Pomoćnik direktora ZIKS-a Dragoljub Bulatović rekao je da je Evropski komitet za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Savjeta Evrope u 2013. dao niz preporuka među kojima je i da je potrebno prenijeti snažnu poruku službenicima zatvorskog sistema da fizičko ili verbalno zlostavljanje zatvorenika nije prihvatljivo i da će biti kažnjeno.
Dodao je da je izvještaju o napretku Crne Gore iz 2014. EK primijetila da je potrebno da se tretman zatvorenika uskladi sa međunarodnim standardima, i da uprava ZIKS-a i Ministarstvo pravde sprovode kontinuirane aktivnosti kako bi se kroz konstantan proces dostigli evropski standardi u ukupnom postupanju prema zatvorenicima.
"A posebno u sprovođenju politike 'nulte tolerancije' na torturu kao i prevenciju svih oblika nehumanog postupanja...Uloga zatvorskog osoblja u sprječavanju i prevenciji svih oblika torture, pa i međusobne torture zatvorenika je ključna u dostizanju željenih standarda”, kazao je Bulatović dodajući da su strategije i akta samo mrtvo slovo na papiru, ako ih neposredni izvršioci ne sprovedu u djelo.
Generalna direktorka Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović kazala je da su sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i nalazi CPT-a otkrili da je zlostavljanje u zatvoru i dalje glavna briga.
“Bez obzira u kom se obliku pojavljuje, posebno zlostavljanje zatvorenika od strane zatvorskog osoblja i nasilje među zatvorenicima, često su direktno povezani prvenstveno sa odabirom i obukama osoblja, nedostatkom procjene rizika, sistema žalbi, efikasne istrage o navodima zlostavljanja i inspekcijskog nadzora, a često i sa prenatrpanošću zatvora i loših uslova u njima”, kazala je Rabrenović.
Direktorica Policijske akademije kazala je da su preporuke EK da svaki službenik ZIKS-a mora biti upoznat sa pojmom torture i zlostavljanja, ali i svjestavn da će svaki oblik tortute i zlostavaljnja biti sankcionisan.
"Poštovanje ljudskih prava je bez alternative, u tom smislu svi imamo veliku odgovrnost. Cilj radionice je prije svega ovladavanje osnovnim znanjima koji se odnose na diskutabilno ophođenje i trenam prema pritvorenim ili zatvornim licima”, kazala je Pajović.
Bonus video:
