CGO: Više ozbiljnosti u akcijama rasvjetljavanja sudbine nestalih

Akcija za ljudska prava (HRA) i Komitet pravnika za ljudska prava (CKP) podsjećaju da posmrtni ostaci mnogih žrtava ratnih zločina Deportacija muslimanskih izbjeglica, otmice u Štrpcima i ubistava u Kaluđerskom lazu do danas nisu pronađeni
0 komentar(a)
nestale osobe, Foto: Shutterstock
nestale osobe, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 29.08.2015. 11:24h

U Crnoj Gori se 62 osobe vode kao nestale, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) i apelovali na donosioce odluka da pokažu daleko veći stepen ozbiljnosti u akcijama koje se odnose na rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom ratova devedesezih.

Iz CGO su poručili da sve države u regionu, kao i njihova društva, moraju imati ne samo moralnu, već i zakonsku obavezu prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu da rasvijetle sudbine nestalih tokom ratova, izvedu pred lice pravde počinitelje svih zločina i njihove nalogodavce, ali i da kontinuirano pružaju podršku onima koji su najviše stradali.

"U susret Međunarodnom danu nestalih, koji se obilježava 30. avgusta, CGO apeluje na donosioce odluka, a posebno one u vlasti, da pokažu daleko veći stepen ozbiljnosti u akcijama koje se odnose na rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom ratova 90tih, kao i u postizanju konkretnih rezultata u kažnjavanju odgovornih za ratne žločine i uspostavljanju pravde i pomirenja u regionu bivše Jugoslavije“, kaže se u saopštenju te organizacije“, saopšteno je iz te organizacije.

Saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, Tamara Milaš, saopštila je da institucije malo, ili vrlo malo, rade na rasvjetljavanju sudbine onih lica koja se vode kao nestala, kao i rješavanju mnogo šireg problema koje takvo nečinjenje izaziva.

"Kao da čekaju da to neko drugi učini umjesto njih ili da se rješenje nađe kroz određene regionalne mehanizme ili pristupe. Skoro da ne postoji proaktivan pristup od strane nadležnih institucija, a ni javnost nema priliku da bude informisana o ovom pitanju od strane institucija", navela je Milaš.

Prema njenim riječima, nažalost, i danas, dvije decenije od ratova koji su se dogodili u regionu, i dalje govorimo o hiljadama nestalih lica na ovim prostorima i neophodno je prvo učiniti sve da podaci o grobnicama i mjestima stradanja na teritoriji svake od zemalja budu pronađeni.

"Prema podacima Međunarodnog crvenog krsta 34.886 lica je nestalo u periodu 1991-2001. Za posmrtnim ostacima više od 11.000 osoba se još uvijek traga, dok u Crnoj Gori se kao nestale vode 62 osobe", saopštila je Milaš.

Kako je kazala, važno je obilježavanje sjećanja na žrtve prisilnog nestanka tokom oružanih sukoba, jer je to dodatna prilika da se apeluje na države i društva postjugoslovenskih zemalja da neprestano i posvećeno rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratova devedesetih godina.

"Kultura sjećanja je bitan element suočavanja sa prošlošću, i njome se na određeni način doprinosi zadovoljenju pravde za žrtve“, kaže se u saopštenju CGO.

Ali, kako se dodaje, presudna je politička volja da bi se bolje napredovalo u ovom pravcu.

"I cijenim da je potrebno pokazati veći stepen političke volje da se otkriju svi krivci ratnih zlodjela i da na pravno adekvatan način budu kažnjeni, kao i da se pronađu svi posmrtni ostaci onih koji su izgubili svoje živote u ratovima tokom 90tih godina. Dok god region ne zna ništa o o sudbini više od 11 hiljada ljudi teško je govoriti o održivom miru i pomirenju“, poručila je Milaš.

Posmrtni ostaci žrtava zločina procesuiranih u Crnoj Gori još nisu pronađeni

Povodom Međunarodnog dana žrtava prinudnih nestanaka, koji se obilježava u nedelju 30. avgusta, Akcija za ljudska prava (HRA) i Komitet pravnika za ljudska prava (CKP) podsjećaju da posmrtni ostaci mnogih žrtava ratnih zločina Deportacija muslimanskih izbjeglica, otmice u Štrpcima i ubistava u Kaluđerskom lazu do danas nisu pronađeni.

"Još uvijek nisu pronađena tijela najmanje desetorice izbjeglica koji su u maju 1992. nezakonito uhapšeni u Herceg-Novom i izručeni pripadnicima oružanih snaga Republike Srpske, kao ni 14 žrtava otmice iz voza u stanici Štrpci i jedne žrtve zločina u Kaluđerskom lazu. Nije poznato da je zvanična Crna Gora na bilo koji način pomogla pronalaženje posmrtnih ostataka ovih ljudi, navodi se u saopštenju HRA.

Dodaje se da su navedeni zločini nepotpuno i nestručno procesuirani u Crnoj Gori, što je dovelo do toga da samo jedna osoba bude osuđena, i to za zločin u Štrpcima.

"Crna Gora je 2011. ratifikovala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prinudnih nestanaka i podnijela je prvi izvještaj o njenoj primjeni Komitetu UN za prinudne nestanke koji prati primjenu te Konvencije. Ovaj Komitet će razmatrati izvještaj Crne Gore na sesiji u Ženevi od 7-18. septembra i tada će biti riječi i o procesuiranju ratnih zločina i nestalim žrtvama", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: