Projektom “Izrada Nacionalnog katastra speleo objekata”, Crna Gora će prvi put dobiti spisak pećina i jama na njenoj teritoriji, sa detaljnim podacima o njihovim karakteristikama i mogućnosti iskorištavanja.
Za sada, kako je kazao direktor Agencija za zaštitu životne sredine Ervin Spahić, napravljena je baza od 1.600 objekata koja će se stalno dopunjavati.
“Do sada je zaštićeno i proglašeno spomenikom prirode osam speleoloških objekata, od čega sedam pećina. To je i bila naša zakonska obaveza, a projekat je finansirao Globalni fond za životnu sredinu (GEF), pod koordinacijom Centra za održivi razvoj (UNDP)”, kazao je Spahić.
Koordinator projekta Duško Mrdak naveo je da među popisanih 1.600 objekata nalazi dvadesetak pećina koje su duže od jednog kilometra i osam objekata koji su dublji od 500 metara.
“Odnedavno smo i mi 'klubu hiljadu', jer na našoj teritoriji imamo jamu duboku 1.167 metara - Gvozdenu jamu na Maganiku. Imamo nesrazmjerno zastupljenu regionalnu istraženost. Kada bi se istražili svi objekti na Durmitoru, to bi bila sigurno trećina ukupnih podataka, a kada bi dodali Lovćen to bi bilo mnogo više”, kazao je Mrdak.
On je pojasni da je dvije trećine teritorije Crne Gore prekriveno krečnjačkom masom.
“Dobar dio te teritorije dovoljno se natapa atmosferskiom padavinama, što je uslovilo dobru razvijenost reljefa. Istraživanja su počela sa strancima, još za vrijeme austrougarske okupacije. Drugi period istraživanja desio se u vrijeme razvoja energetike kada su pravila vještačka jezera u nikšićkom polju. U novije vrijeme ta istraživanja radili su pojedinci, više iz ljubavi, bez ikakve koristi ili pomoći”, kazao je Mrdak.
On je, kao veliki problem naveo izdavanje dozvola za istraživanja pećina i jama.
“Često se dešava da speleolozi iz inostranstva istražuju u Crnoj Gori, a da ne traže dozvolu od Agencije i ne ostavljaju nama dragocjene podatke. Za posljednjih 10 godina, Agencija je izdala isto toliko dozvola za istraživanje, a svi znamo da se mnogo više istražuje”, kazao je Mrdak.
Menadžerka Centra za održivi razvoj Jelena Janjušević rekla je da ta organizacija, između ostalog, sprovodi i projekte za povećanje prihoda zaštićenih područja kroz razvoj i povećanje potencijala avanturističkog turizma.
“Kada je u pitanju Crna Gora, jasno je da postoji ogromni potencijal, ali je nivo iskorištenosti tog potencijala jako mali. Naravno, postoje neki objekti koji ne treba da budu otvoreni za posjetioce, ali za turističku valorizaciju, jedan od ključnih uslova je prikupljanje informacija, karakteristika i vrijednosti speleoloških objekata”, kazala je Janjušević.
Bonus video:
